1948
Appearance
Milenijum: | 2. milenijum |
---|---|
Vekovi: | |
Decenije: | |
Godine: | |
![]() |
1948. je bila prestupna godina.
Događaji
[uredi | uredi izvor]
Januar
[uredi | uredi izvor]- 1. januar — Stvorena carinska unija Beneluks ujedinjenjem Belgije, Holandije i Luksemburga.
Februar
[uredi | uredi izvor]- 25. februar — Prinudivši premijera Edvarda Beneša da prihvati ostavke nekomunista u vladi, komunisti su u Čehoslovačkoj preuzeli vlast.
Mart
[uredi | uredi izvor]- 17. mart — Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i zemlje Beneluksa potpisali su Briselski sporazum o osnivanju Zapadnoevropske unije.
- 19. mart — Američki predsednik Hari Truman posthumno je odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Legijom za zasluge prvog stepena.
- 27. mart — Staljin i njegov najbliži saradnik Vjačeslav Molotov šalju optužujuće pismo prema Josipu Brozu Titu, kojim su praktično prekinuti odnosi između dve partije i države.
- 31. mart — Kongres SAD usvojio Maršalov plan za obnovu posleratne Evrope.
April
[uredi | uredi izvor]- 1. april — Vojska pod komandom prosovjetske vlade u Istočnom Berlinu su započeli kopnenu blokadu Zapadnog Berlina.
- 3. april — Premijerom drame Ivana Cankara Kralj Betajnove u režiji Bojana Stupice, otvoreno je Jugoslovensko dramsko pozorište u Beogradu.
- 3. april — Predsednik SAD Hari Truman potpisao je Maršalov plan ekonomske pomoći posleratnoj Evropi.
- 9. april — Jevrejske milicije su ubile više od 100 Arapa u selu Deir Jasin na području današnjeg Izraela.
- 11. april — Počela je izgradnja Novog Beograda, novog beogradskog naselja na levoj obali Save.
- 13. april — CK KPJ šalje pismo Moskvi u kojem demantuje sve optužbe izrečene od strane Staljina.
- 16. april — U Parizu osnovana Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj.
Maj
[uredi | uredi izvor]- 7. maj — Osnovan je Savet Evrope tokom zasedanja Haškog kongresa.
- 14. maj — David Ben-Gurion je javno pročitao Deklaraciju o osnivanju države Izrael.
Jun
[uredi | uredi izvor]- 7. jun — Predsednik Čehoslovačke Edvard Beneš podneo ostavku, ne želeći da potpiše novi ustav prema kojem bi komunisti preuzeli vlast u zemlji.
- 18. jun — Komisija Ujedinjenih nacija za ljudska prava usvojila je međunarodnu Deklaraciju o ljudskim pravima.
- 21. jun — Producentska kuća Kolumbija Rekords proizvela je prvu uspešnu longplej ploču od vinil plastike.
- 24. jun — U pokušaju da spreče obnavljanje nemačke države na prostoru koji su držali zapadni saveznici, sovjetske trupe su počele blokadu Zapadnog Berlina zaustavljanjem drumskog i železničkog saobraćaja prema tom gradu.
- 28. jun — Na sastanku u Bukureštu Komunistička partija Jugoslavije isključena iz Informacionog biroa komunističkih partija.
Jul
[uredi | uredi izvor]- 21. jul — U Beogradu u Domu Garde u Topčideru otpočeo sedmodnevni Peti kongres KPJ, na kom je izabran novi CK KPJ i podržano jugoslovensko rukovodstvo u borbi protiv Informbiroa.
Avgust
[uredi | uredi izvor]- 15. avgust — Južna Koreja postala nezavisna država, a za predsednika je izabran Singman Ri.
Septembar
[uredi | uredi izvor]- 9. septembar — Posle povlačenja sovjetske vojske na severu korejskog poluostrva proglašena Narodna Demokratska Republika Koreja s glavnim gradom Pjongjangom.
Oktobar
[uredi | uredi izvor]![]() | Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Novembar
[uredi | uredi izvor]![]() | Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Decembar
[uredi | uredi izvor]- 9. decembar — Generalna skupština Ujedinjenih nacija je usvojila konvenciju o genocidu, koja pravno definiše genocid i savetuje svojim potpisnicima da spreče i kazne takva dela.
- 10. decembar — Generalna skupština OUN-a je usvojila Univerzalnu deklaraciju o pravima čoveka.
- 18. decembar — Sekretarijat unutrašnjih poslova osnovao „Orkestar narodne milicije”, današnji Orkestar policije.
Datum nepoznat
[uredi | uredi izvor]- Vikipedija:Nepoznat datum — Zbog političkog razilaženja staljinista i titoista veliki broj ljudi uhapšen i osuđen na robiju.
- Vikipedija:Nepoznat datum — Na Beogradskom univerzitetu osnovan Elektrotehnički fakultet sa odsecima Energetika i Telekomunikacije.
Rođenja
[uredi | uredi izvor]Januar
[uredi | uredi izvor]- 2. januar — Ognjen Petrović, srpski fudbalski golman (prem. 2000)
- 10. januar — Nikola Plećaš, jugoslovenski košarkaš
- 10. januar — Bernar Tevne, francuski biciklista
- 14. januar — Karl Veders, američki glumac i igrač američkog fudbala (prem. 2024)
- 16. januar — Džon Karpenter, američki reditelj, scenarista, producent i kompozitor
- 20. januar — Radoslav Zelenović, dugogodišnji direktor Jugoslovenske kinoteke i urednik Filmske redakcije RTS
- 28. januar — Mihail Barišnjikov, rusko-američki baletan i glumac
- 28. januar — Dobrila Stojnić, srpska glumica
- 28. januar — Čarls Tejlor, liberijski političar
- 29. januar — Zoran Redžić, bosanskohercegovački muzičar, najpoznatiji kao basista grupe Bijelo dugme
- 29. januar — Mark Singer, kanadsko-američki glumac
- 31. januar — Feđa Stojanović, srpski glumac (prem. 2021)
Februar
[uredi | uredi izvor]- 4. februar — Alis Kuper, američki muzičar
- 5. februar — Tom Vilkinson, engleski glumac (prem. 2023)
- 5. februar — Sven Jeran Erikson, švedski fudbaler i fudbalski trener (prem. 2024)
- 5. februar — Barbara Herši, američka glumica
- 15. februar — Art Špigelman, američki pisac i ilustrator
- 19. februar — Toni Ajomi, engleski muzičar, najpoznatiji kao osnivač i gitarista grupe Black Sabbath
- 28. februar — Bernadet Piters, američka glumica, pevačica i spisateljica
- 28. februar — Mersedes Rul, američka glumica
- 29. februar — Ken Fori, američki glumac
Mart
[uredi | uredi izvor]- 5. mart — Edi Grant, gvajansko-engleski muzičar
- 14. mart — Mirko Babić, srpski glumac (prem. 2020)
- 14. mart — Bili Kristal, američki glumac, komičar, pisac, reditelj, producent i scenarista
- 15. mart — David Albahari, srpski pisac (prem. 2023)
- 20. mart — Džon de Lansi, američki glumac, komičar, reditelj, producent i pisac
- 22. mart — Endru Lojd Veber, engleski kompozitor
- 26. mart — Stiven Tajler, američki muzičar i glumac, najpoznatiji kao pevač grupe Aerosmith
- 31. mart — Al Gor, američki političar, 45. potpredsednik SAD
April
[uredi | uredi izvor]- 4. april — Dragiša Vučinić, srpski košarkaš i košarkaški trener
- 4. april — Den Simons, američki pisac
- 12. april — Joška Fišer, nemački političar
- 12. april — Marčelo Lipi, italijanski fudbaler i fudbalski trener
- 17. april — Jan Hamer, češki muzičar, kompozitor i muzički producent
- 22. april — Zoran Modli, srpski novinar, radijski voditelj, di-džej, pilot i instruktor letenja (prem. 2020)
- 28. april — Teri Pračet, engleski pisac (prem. 2015)
Maj
[uredi | uredi izvor]- 10. maj — Meg Foster, američka glumica
- 12. maj — Ričard Ril, američki glumac
- 15. maj — Brajan Ino, engleski muzičar, muzički producent i vizuelni umetnik
- 16. maj — Vlade Đurović, srpski košarkaš i košarkaški trener
- 16. maj — Jesper Kristensen, danski glumac
- 19. maj — Grejs Džouns, jamajkansko-američka muzičarka, glumica i model
- 25. maj — Klaus Majne, nemački muzičar, najpoznatiji kao pevač grupe Scorpions
- 26. maj — Aleksandar Boričić, srpski odbojkaš i odbojkaški trener
- 31. maj — Džon Bonam, engleski muzičar, najpoznatiji kao bubnjar grupe Led Zeppelin (prem. 1980)
Jun
[uredi | uredi izvor]- 6. jun — Nada Obrić, srpska pevačica
- 6. jun — Vladimir Savčić Čobi, srpski muzičar i glumac (prem. 2009)
- 12. jun — Lin Kolins, američka muzičarka (prem. 2005)
- 21. jun — Jovan Aćimović, srpski fudbaler i fudbalski trener
- 21. jun — Ijan Makjuan, engleski književnik i scenarista
- 28. jun — Keti Bejts, američka glumica i rediteljka
Jul
[uredi | uredi izvor]- 5. jul — Alojz Peterle, slovenački političar i diplomata, premijer Slovenije (1990—1992)
- 12. jul — Dušan Kovačević, srpski dramaturg, scenarista i reditelj
- 16. jul — Ruben Blades, američko-panamski glumac i pevač
- 21. jul — Ket Stivens, engleski muzičar
- 30. jul — Milivoj Karakašević, srpski stonoteniser (prem. 2022)
- 30. jul — Žan Reno, francuski glumac
Avgust
[uredi | uredi izvor]- 2. avgust — Borivoje Đorđević, srpski fudbaler
- 5. avgust — Rej Klemens, engleski fudbalski golman i fudbalski trener (prem. 2020)
- 7. avgust — Dragan Kapičić, srpski košarkaš i košarkaški funkcioner (prem. 2024)
- 7. avgust — Cvijeta Mesić, srpska glumica
- 20. avgust — Džon Nobl, australijski glumac
- 20. avgust — Robert Plant, engleski muzičar, najpoznatiji kao pevač grupe Led Zeppelin
- 24. avgust — Žan Mišel Žar, francuski kompozitor i izvođač elektronske muzike
- 24. avgust — Aleksandar Mekol Smit, englesko-zimbabveanski pisac
- 30. avgust — Viktor Skumin, ruski pisac, filozof, naučnik i psihijatar
- 30. avgust — Dragoslav Stepanović, srpski fudbaler i fudbalski trener
Septembar
[uredi | uredi izvor]- 4. septembar — Majkl Beriman, američki glumac
- 7. septembar — Damir Šolman, hrvatski košarkaš (prem. 2023)
- 17. septembar — Kemal Monteno, bosanskohercegovački muzičar (prem. 2015)
- 19. septembar — Džeremi Ajrons, engleski glumac
- 20. septembar — Džordž R. R. Martin, američki pisac i scenarista
- 23. septembar — Vera Nikolić, srpska atletičarka i atletska trenerkinja (prem. 2021)
- 26. septembar — Olivija Njuton Džon, englesko-australijska muzičarka, glumica, plesačica i aktivistkinja (prem. 2022)
- 26. septembar — Bratislav Petković, srpski reditelj, dramaturg i političar (prem. 2021)
- 27. septembar — Azra Čengić, bosanskohercegovačka glumica
Oktobar
[uredi | uredi izvor]- 1. oktobar — Dobrila Ćirković, srpska glumica
- 2. oktobar — Dona Karan, američka modna dizajnerka
- 8. oktobar — Klod Žad, francuska glumica (prem. 2006)
- 8. oktobar — Džoni Ramon, američki muzičar, najpoznatiji kao gitarista grupe Ramones (prem. 2004)
- 13. oktobar — Boris Aranđelović, srpski muzičar, najpoznatiji kao pevač grupe Smak (prem. 2015)
- 17. oktobar — Margo Kider, kanadsko-američka glumica, rediteljka i aktivistkinja (prem. 2018)
- 17. oktobar — Robert Džordan, američki pisac (prem. 2007)
- 25. oktobar — Dejv Kauens, američki košarkaš i košarkaški trener
Novembar
[uredi | uredi izvor]- 6. novembar — Glen Frej, američki muzičar, najpoznatiji kao suosnivač, pevač i gitarista grupe Eagles (prem. 2016)
- 9. novembar — Luiz Felipe Skolari, brazilski fudbaler i fudbalski trener
- 13. novembar — Hasan Ruhani, iranski političar
- 14. novembar — Čarls III, britanski kralj
- 16. novembar — Mate Parlov, hrvatski bokser (prem. 2008)
- 22. novembar — Radomir Antić, srpski fudbaler i fudbalski trener (prem. 2020)
- 25. novembar — Vesna Malohodžić, srpska glumica (prem. 2022)
- 26. novembar — Krešimir Ćosić, hrvatski košarkaš i košarkaški trener (prem. 1995)
- 28. novembar — Agnješka Holand, poljska rediteljka i scenaristkinja
Decembar
[uredi | uredi izvor]- 2. decembar — Antonjin Panenka, češki fudbaler
- 3. decembar — Ozi Ozborn, engleski muzičar
- 10. decembar — Dušan Bajević, bosanskohercegovački fudbaler i fudbalski trener
- 14. decembar — Di Volas, američka glumica
- 20. decembar — Alan Parsons, engleski inženjer zvuka, muzičar i muzički producent
- 21. decembar — Samjuel L. Džekson, američki glumac i producent
- 27. decembar — Žerar Depardje, francusko-ruski glumac
- 31. decembar — Dona Samer, američka muzičarka i glumica (prem. 2012)
Smrti
[uredi | uredi izvor]Januar
[uredi | uredi izvor]- 30. januar — Orvil Rajt, američki pilot i konstruktor aviona.
- 30. januar — Mahatma Gandi, vođa pokreta za nezavisnost Indije.
Februar
[uredi | uredi izvor]- 5. februar — Johanes Blaskovic, nemački general
Jul
[uredi | uredi izvor]- 15. jul — Džon Peršing, američki general
Avgust
[uredi | uredi izvor]- 4. avgust — Mileva Marić-Ajnštajn, srpska matematičarka. (*1875)
- 9. avgust — Hugo Bos, nemački modni kreator
- 31. avgust — Andrej Ždanov, sovjetski političar. (*1896)
Septembar
[uredi | uredi izvor]- 20. septembar — Havrijil Kosteljnik, rusinski književnik. (*1886).
Oktobar
[uredi | uredi izvor]- 14. oktobar — Valter fon Brauhič, nemački feldmaršal
Decembar
[uredi | uredi izvor]- 23. decembar — Hideki Todžo, japanski general i političar
- 31. decembar — Malkom Kembel, engleski vozač brzih automobila i čamaca (*1885)
Nobelove nagrade
[uredi | uredi izvor]- Fizika — Patrik Mejnard Stjuart Bleket
- Hemija — Arne Vilhelm Kaurin Tizelijus
- Medicina — Paul Herman Miler
- Književnost — Tomas Sterns Eliot
- Mir — Nagrada nije dodeljena
- Ekonomija — Nagrada u ovoj oblasti počela je da se dodeljuje 1969. godine
Vidi još
[uredi izvor]Reference
[uredi izvor]