24. april
Appearance
24. april (24.04) je 114. dan u godini po gregorijanskom kalendaru (115. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 251 dan.
Događaji
[uredi | uredi izvor]april | ||||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
29 | 30 | |||||
- 1792 — Francuski kapetan Klod Žozef Ruže de Lil komponovao je "Marseljezu", koja je kasnije postala himna Francuske.
- 1877 — Rusija objavila rat Otomanskoj imperiji.
- 1898 — Španija objavila rat SAD kao odgovor na ultimatum američke administracije da se španska vlast povuče sa Kube.
- 1916 — U Dablinu počeo antibritanski ustanak za nezavisnu Irsku Republiku. Britanske trupe ugušile su ustanak za šest dana.
- 1945 — Oslobođena Bosanska Gradiška u Drugom svetskom ratu
- 1950 — Formirana država Jordan spajanjem kraljevine Transjordanija i Palestine pod jordanskom okupacijom.
- 1967 — U Beogradu je otvorena prva diskoteka u Jugoslaviji i jedna od prvih u Evropi.
- 1970 — Kina je lansirala prvi veštački satelit.
- 1975 — Troje ljudi poginulo u napadu nemačke terorističke grupe Bader-Majnhof na ambasadu Nemačke u Stokholmu.
- 1987 — Slobodan Milošević, tadašnji predsednik Predsedništva Saveza komunista Srbije, posetio je Kosovo Polje i dao podršku Srbima sa Kosova koji su se žalili na sve agresivniji nacionalizam kosovskih Albanaca. Ta podrška, simbolično izražena rečenicom "Niko ne sme da vas bije", označila je početak srpskog populističkog talasa na čijem će čelu u narednih 13 godina biti Slobodan Milošević.
- 1991 — Vlada Južne Afrike saopštila da je postigla dogovor s Afričkim nacionalnim kongresom Nelsona Mandele da do 30. aprila 1991. oslobodi sve političke zatvorenike.
- 1992 — Gerilski lideri u Avganistanu dogovorili su se da Savet od 50 članova preuzme vlast posle rušenja komunističkog režima Nadžibulaha.
- 1996 —
- Palestinski parlament u izbeglištvu je iz povelje Palestinske oslobodilačke organizacije izbacio odredbu o uništenju Izraela.
- U Pekingu, predsednici Rusije i Kine Boris Jeljcin i Đang Cemin dogovorili su se o novim odnosima dve zemlje.
- 2003 —
- Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije podnelo je Okružnom tužilaštvu u Beogradu krivičnu prijavu protiv bivšeg predsednika Jugoslavije Slobodana Miloševića i još osam lica osumnjičenih za umešanost u ubistvo bivšeg predsednika Predsedništva Srbije Ivana Stambolića.
- Južnoafrički sud osudio je heroinu antiaparthejda Vini Madikizela-Mandela, bivšu suprugu nekadašnjeg predsednika Nelsona Mandele, na šest godina zatvora zbog prevare i krađe. Nakon žalbe kazna joj je smanjena na tri i po godine zatvora.
- 2004 —
- Papa Jovan Pavle Drugi postavio je jednu opaticu na odgovornu poziciju u Rimokatoličkoj crkvi, treće mesto u kongregaciji koja rukovodi verskim redovima. To je najviše mesto koje je jedna opatica ikada zauzela u administraciji Rimokatoličke crkve.
- SAD su ublažile ekonomske sankcije Libiji, pošto je napustila program proizvodnje oružja za masovno uništenje. Sankcije su bile na snazi od 1986. godine.
- Kiparski Grci su dvotrećinskom većinom na referendumu odbili ujedinjenje sa kiparskim Turcima i time sprečili da ceo Kipar uđe u Evropsku uniju.
- 2013 — 1.129 osoba je poginulo, a oko 2.500 je povređeno u urušavanju zgrade u mestu Savar u Bangladešu.
- 2016. — Na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji vladajuća Srpska napredna stranka osvojila ubedljivu većinu poslaničkih mesta.
- 2021. — Američki predsednik Džo Bajden potpisao ukaz o priznavanju masovnih zločina nad Jermenima 1915. u Osmanlijskom carstvu kao genocid.
Rođenja
[uredi | uredi izvor]- 1856 — Filip Peten, francuski vojskovođa i političar. (prem. 1951)
- 1929 — Andre Darigad, francuski biciklista.
- 1934 — Širli Maklejn, američka glumica, pevačica, plesačica i spisateljica.
- 1941 — Ričard Holbruk, američki diplomata. (prem. 2010)
- 1942 — Barbra Strajsend, američka pevačica, glumica, rediteljka, scenaristkinja i producentkinja.
- 1943 — Dušan Anđić, srpski književnik, reditelj i scenarista. (prem. 2018)
- 1953 — Erik Bogosijan, američki glumac, dramaturg, scenarista i producent.
- 1962 — Stjuart Pirs, engleski fudbaler i fudbalski trener.
- 1964 — Džimon Hansu, beninsko-američki glumac.
- 1966 — Alesandro Kostakurta, italijanski fudbaler i fudbalski trener.
- 1967 — Dino Rađa, hrvatski košarkaš.[1]
- 1968 — Ejdan Gilen, irski glumac.
- 1971 — Đorđe Đurić, srpski odbojkaš.
- 1975 — Dejan Savić, srpski vaterpolista i vaterpolo trener.
- 1976 — Nenad Čanak, srpski košarkaš i košarkaški trener.
- 1977 — Vanja Milačić, srpska glumica.
- 1981 — Tejlor Dent, američki teniser.
- 1982 — Keli Klarkson, američka muzičarka.
- 1982 — Bojan Miladinović, srpski fudbaler.
- 1986 — Goran Gogić, srpski fudbaler. (prem. 2015)
- 1987 — Jan Vertongen, belgijski fudbaler.
- 1988 — Aleksis Ford, američka pornografska glumica.
- 1988 — Goran Cerović, crnogorski biciklista.
- 1990 — Jan Veseli, češki košarkaš.
- 1990 — Kvabs, engleski muzičar.
- 1992 — Džo Kiri, američki glumac i muzičar.
- 1993 — Eš, američka muzičarka.
- 1995 — Siniša Saničanin, bosanskohercegovački fudbaler.
- 1996 — Ešli Barti, australijska teniserka.
- 2003 — Nikola Stanković, srpski fudbaler.
- 2006 — Uroš Sremčević, srpski fudbaler.
Smrti
[uredi | uredi izvor]- 1731 — Danijel Defo, engleski pisac (rođ. 1660)
- 1908 — Valtazar Bogišić, pravnik i istoričar (rođ. 1834)
- 1960 — Maks fon Laue, nemački fizičar
- 1967 — Vladimir Komarov, sovjetski kosmonaut
- 1967 — Ida Presti, francuska gitaristkinja klasične muzike. (rođ. 1924)
- 1986 — Volis Simpson, vojvotkinja od Vindzora
- 2002 — Viktor F. Vajskopf, austrijsko-američki fizičar, jedan od pronalazača atomske bombe
- 2012 — Persida V. Šujica rođ. Milačić, srpska spisateljica i profesor književnosti, idejni tvorac spomenika ćirilici "Svako slovo spomenik", osnivač Književnog društva prosvetnih radnika Srbije i Književnog kluba "Milutin Bojić"
Praznici i dani sećanja
[uredi | uredi izvor]- Srpska pravoslavna crkva slavi:
- Sveštenomučenika Antipu - episkopa Pergamskog, u Aziji
- Svete mučenike Prokesa i Martinijana
Vidi još
[uredi izvor]Reference
[uredi izvor]- ^ „Dino Radja”. The Naismith Memorial Basketball Hall of Fame. Pristupljeno 15. 2. 2020.