7. novembar
Appearance
7. novembar (7.11.) je 311. dan godine po gregorijanskom kalendaru (312. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 54 dana.
Događaji
[uredi | uredi izvor]novembar | ||||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | ||||
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | |
- 680 — U Carigradu otpočeo sa radom Šesti vaseljenski sabor pod pokroviteljstvom vizantijskog cara Konstantina IV
- 1185 — Vizantijski general Aleksije Vrana je naneo težak poraz Normanima u bici kod Demetriča, čime je okončana normanska invazija.
- 1659 — Francuska i Španija zaključile Pirinejski mir, završen rat dve zemlje izbio 1635.
- 1875 — Britanski istraživač Vernej Kameron stigao na atlantsku obalu Afrike. Prvi Evropljanin koji je prešao Afriku od obale do obale. Na put krenuo 1873. iz Zanzibara.
- 1917 — Pod vođstvom Vladimira Lenjina, lidera boljševika, u Petrogradu počela Oktobarska revolucija i srušena privremena ruska vlada Aleksandra Kerenskog.
- 1940 — Srušio se viseći most u tesnacu Takoma, usled rezonancije sa vetrom, otvoren 1. jula te godine.
- 1944 — Frenklin Delano Ruzvelt je izabran rekordni četvrti put, za predsednika SAD.
- 1946 — Završena prva savezna radna akcija omladine Jugoslavije, na železničkoj pruzi Brčko-Banovići. Oko 70.000 mladih iz cele zemlje i 2.000 iz inostranstva za 190 dana izgradilo prugu dugu 90 km.
- 1956 — Tokom Suecke krize, Generalna skupština Ujedinjenih nacija izglasala rezoluciju kojom je Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj i Izraelu naloženo da odmah povuku trupe iz Egipta.
- 1972 — Ričard Nikson drugi put izabran za predsednika SAD.
- 1973 — SAD i Egipat uspostavili pune diplomatske odnose, prekinute posle Šestodnevnog rata 1967, u kom je izraelska armija porazila egipatske snage i zauzela Sinaj, područje Gaze i Golansku visoravan u Siriji.
- 1983 — Počela je vežba NATO pakta Moćni strelac 83, što je sovjetsko rukovodstvo protumačilo kao uvod u napad nuklearnim oružjem.
- 1987 — U Tunisu, u državnom udaru koji je predvodio premijer Zin el Abidin ibn Ali, oboren Habib Burgiba, predsednik države od sticanja nezavisnosti 1956. Ali je za 84-godišnjeg lidera, koji je 1974. proglašen doživotnim predsednikom Tunisa, rekao da je isuviše senilan da bi vladao.
- 1990 — Meri Robinson na prvim predsedničkim izborima posle 17 godina, postala prva predsednica Irske.
- 1996 — U padu nigerijskog putničkog aviona Boing 727, oko 40 km istočno od Lagosa, poginuli svi putnici i članovi posade, njih 142.
- 2000 — Predsednički izbori u SAD zbog spora oko rezultata doveli zemlju u političku krizu bez presedana. Odlukom Vrhovnog suda SAD 13. decembra za predsednika izabran republikanski kandidat Džordž Buš Mlađi.
- 2001 — Belgijska nacionalna avio-kompanija Sabena podnela zahtev za bankrot. Prva evropska avio-kompanija koja je to uradila zbog velikih gubitaka posle napada u SAD 11. septembra 2001.
- 2002 — U Iranu zabranjeno reklamiranje svih američkih proizvoda.
- Na referendumu na Gibraltaru velikom većinom glasova odbijen britansko-španski plan o podeli suvereniteta nad tom kolonijom, što je izazvalo zastoj u pregovorima Londona i Madrida.
- 2007 — Pred Haškim tribunalom počelo suđenje lideru Srpske radikalne stranke, Vojislavu Šešelju.
Rođenja
[uredi | uredi izvor]- 1867 — Marija Kiri, poljsko-francuska fizičarka i hemičarka, dobitnica Nobelove nagrade za fiziku (1903) i hemiju (1911). (prem. 1934)[1]
- 1879 — Lav Trocki, ruski revolucionar, politički teoretičar i političar. (prem. 1940)
- 1886 — Aron Nimcovič, ruski šahista. (prem. 1935)
- 1888 — Čandrasekara Venkata Raman, indijski fizičar, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku (1930). (prem. 1970)
- 1997 — Herman Dž. Mankevic, američki scenarista i dramaturg. (prem. 1953)
- 1903 — Konrad Lorenc, austrijski prirodnjak, dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu (1973). (prem. 1989)
- 1913 — Alber Kami, francuski pisac, filozof i novinar. (prem. 1960)
- 1918 — Drinka Pavlović, učesnica Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije. (prem. 1943)
- 1919 — Kapitalina Erić, srpska glumica. (prem. 2009)
- 1926 — Džoun Saderland, australijska operska pevačica. (prem. 2010)
- 1929 — Erik R. Kandel, austrijsko-američki neuronaučnik i neuropsihijatar, dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu (2000).
- 1938 — Dejan Đurović, srpski glumac i radio-TV voditelj.
- 1942 — Džin Šrimpton, engleski model i glumica.
- 1943 — Majkl Bern, engleski glumac.
- 1943 — Džoni Mičel, kanadska muzičarka.
- 1944 — Luiđi Riva, italijanski fudbaler. (prem. 2024)
- 1950 — Vladislav Bogićević, srpski fudbaler i fudbalski trener.
- 1950 — Lindsi Dankan, škotska glumica.
- 1967 — David Geta, francuski muzičar, muzički producent i di-džej.
- 1968 — Slađana Delibašić, srpska pevačica i plesačica, najpoznatija kao članica grupe Đogani.
- 1970 — Mark Rose, švajcarski teniser.
- 1976 — Mark Filipusis, australijski teniser.
- 1978 — Rio Ferdinand, engleski fudbaler.
- 1984 — Lana Jurčević, hrvatska pevačica.
- 1988 — Aleksandar Dolgopolov, ukrajinski teniser.
- 1988 — Tajni Tempa, engleski hip hop muzičar.
- 1990 — David de Hea, španski fudbalski golman.
- 1990 — Kortni Mari Endruz, američka muzičarka.
- 1992 — Mia Dimšić, hrvatska muzičarka.
- 1992 — Goran Zakarić, bosanskohercegovački fudbaler.
- 1994 — Milica Nikolić, srpska džudistkinja.
- 1996 — Lord, novozelandska muzičarka.
- 2000 — Kalum Hadson-Odoi, engleski fudbaler.
Smrti
[uredi | uredi izvor]- 1817 — Žan Andre Delik, švajcarski geolog i meteorolog. (rođ. 1727)
- 1919 — Hugo Hase, nemački političar i kancelar (rođ. 1863)
- 1962 — Eleonora Ruzvelt, američka književnica, supruga predsednika Franklina Delano Ruzvelta. (rođ. 1884)[2]
- 1980 — Stiv Mekvin, američki glumac. (rođ. 1930)
- 1992 — Aleksander Dubček, slovački državnik. (rođ. 1921)
- 2005 — Srđan Barić, kompozitor, muzički urednik RTB-a. (rođ. 1927)
- 2011 — Džo Frejzer, američki bokser. (rođ. 1944)
- 2016 — Lenard Koen, kanadski kantautor i pesnik (rođ. 1934)
Praznici i dani sećanja
[uredi | uredi izvor]- Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja
Vidi još
[uredi izvor]Reference
[uredi izvor]- ^ „BBC - History - Marie Curie”. www.bbc.co.uk. Pristupljeno 20. 1. 2020.
- ^ Ashby, Ruth (2005). Franklin & Eleanor Roosevelt. Milwaukee: World Almanac Library. str. 43. ISBN 978-0-83685-758-0.