Homo habilis
Homo habilis Vremenski raspon:
| |
---|---|
![]() | |
Naučna klasifikacija ![]() | |
Domen: | Eukaryota |
Carstvo: | Animalia |
Tip: | Chordata |
Klasa: | Mammalia |
Red: | Primates |
Podred: | Haplorhini |
Infrared: | Simiiformes |
Porodica: | Hominidae |
Potporodica: | Homininae |
Pleme: | Hominini |
Rod: | Homo |
Vrsta: | †H. habilis
|
Binomno ime | |
†Homo habilis Leakey et al., 1964
|
Homo habilis je prva vrsta roda Homo. Živeo je u južnoj i istočnoj Africi pre između 2,3 miliona do 1,7 miliona godina. Razvio se od australopitekusa, kojima je sličan u mnogim telesnim karakteristikama, ali se razlikuje manjim kutnjacima i većim kranijalnim kapacitetom. Veličina mozga kod ove vrste varirala je od 500 cm³ do 750cm³ . Na osnovu položaja foramen magnuma i oblika butne kosti, može se sa velikom sigurnošću tvrditi da je Homo habilis hodao uspravno.
Način života
[uredi | uredi izvor]Živeo je u grupama (hordama) koje su se sastojale verovatno od 15 do 20 članova. Homo habilis je prvi predstavnik roda ljudi, ali i prvi predstavnik ove filogenetske linije koji je pravio oruđe od kamena (tzv. „oldevejska" tehnologija izrade oruđa). Oruđem je mogao probiti kornjačin oklop ili ubiti glodara, ali nije mogao (umeo) loviti veće životinje. Stalno je bio u pokretu tragajući za hranom. Na osnovu građe zuba pretpostavlja se da je u ishrani imao hranu i biljnog i životinjskog porekla.
Sama telesna konstitucija mu je bila mala, a težina im je varirala između 32kg kod ženski do 37kg kod mužjaka.
U pećine se nije skrivao jer su tu živele životinje jače od njega (npr. pećinski lav, sabljasti tigar). Koristio je vatru za grejanje i odbranu od životinja.

Filogenija habilisa
[uredi | uredi izvor]U poslednje vreme antropolozi misle da su arheološki ostaci, smatrani pripadnicima jedne vrste (Homo habilis) kojoj se pripisivao veliki telesni polimorfizam, u stvari ostaci pripadnika dveju vrsta. Ove vrste bi se u osnovi razlikovale u kranijalnom kapacitetu, pri čemu bi jedinke manjeg kranijalnog kapaciteta bile i dalje nazivane Homo habilis. „Razvijenije", tj. jedinke sa većim kapacitetom lobanje, ali i telesnom građom sličnijom australopitekusu, smatrane bi u tom slučaju vrstom Homo rudolfensis. Jedan od predstavnike ove vrste bio bi „dečak iz Turkane".
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Tucić N. Evoluciona biologija. NNK Internacional. 2003. ISBN 978-86-83635-24-5.