Milan R Milanovic
Upravo ovako su izgledali prvi članci nekih sada iskusnih vikipedijanaca. Početnik treba samostalno ili uz pomoć drugih korisnika da, nakon što se upozna sa osnovama uređivanja, članak sredi kako bi se uklopio u stotine hiljada postojećih članaka. Možete da zatražite pomoć na Trgu ili se obratite za pomoć nekom od članova Vikiprojekta početnički članci. Ako imate pitanja, nedoumice i predloge, koristite stranicu za razgovor. Članak je označen ovim šablonom 06. 02. 2025. Ako ne bude ispravljen nakon sedam dana, biće premešten u prostor nacrta, na korisničku podstranicu ili izbrisan. |
MILAN R. MILANOVIĆ, naučni savetnik, profesor univerziteta
[uredi | uredi izvor]Milan R. Milanović je agrarni ekonomista, naučnik, profesor, polihistor; radio je u privrednim asocijacijama, bio je na rukovodećim dužnostima u državnoj upravi i profesor univrziteta; biran je u sva najviša naučna i nastavna zvanja; objavio je više knjiga iz oblasti ekonomije, agrarne i razvojne ekonomske politike; brojne radove iz oblasti etnologije, leksikografije, demografije, kao i nekoliko zapaženih knjiga biografskih zbirki dajući vidan doprinos nacionalnoj kulturi sećanja.
Kratka biografija
[uredi | uredi izvor]Rođen 17. novembra 1950. godine, od oca Rada i majke Anđe, u selu Bajkove Kruševice (između Herceg Novog i Trebinja). Osnovnu četvororazrednu školu završio u rodnom selu, osmogodišnju u Mokrinama. Gimnaziju (prirodno-matematički smer) završio u Herceg Novom (maturski rad iz predmeta Hemija).
Studirao na Agroekonomskom odseku Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu, diplomirao 1974. (dipl. inž. za ekonomiku) sa radom: Promjene u socijalnoj strukturi opštine Herceg-Novi pod uticajem privrednog razvoja i urbanizacije, 1961-1971; magistrirao 1979. (magistar agroekonomije) sa radom: Problemi razvoja poljoprivrede i agrarna politika zemalja Magreba. Doktorirao 1996. na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu (doktor ekonomskih nauka) sa disertacijom Politika cena poljoprivrednih proizvoda u Jugoslaviji.
Karijera
[uredi | uredi izvor]U naučno zvanje viši naučni saradnik izabran 1998. na Institutu za ekonomiku poljoprivrede; u zvanje naučni savetnik u oblasti ekonomija 2008. na Ekonomskom institutu u Beogradu. U zvanje vanredni profesor izabran 1999. na Poljoprivrednom fakultetu (predmet: Ekonomika proizvodnje); u zvanje redovni profesor 2007. na Megatrend univerzitetu (osnovne, master i doktorske studije), predmeti: Osnovi ekonomije, Ekonomska politika, Ekonomija prirodnih resursa, Održivi razvoj, Regionalni i ruralni razvoj.
Radio u Privrednoj komori Jugoslavije (1976-1984), kao samostalni savetnik za privredni sistem, ekonomsku politiku, tržište i cene; u Saveznoj vladi SFRJ/SRJ/SCG (1984-2003, dve decenije, u tri države), na rukovodećim dužnostima vezanim za agrarnu i razvojnu ekonomsku politiku (savetnik predsednika, pomoćnik ministra, zamenik saveznog ministra); na tim dužnostima, kao rukovodilac ekspertskih međuinstitutskih timova, bio glavni redaktor dva strateška dokumenta o dugoročnom agrarnom razvoju; od 2005. zaposlen na Megatrend univerzitetu Beograd, gde je obavljao dužnost dekana na tri fakulteta (Fakultet za poslovnu ekonomiju u Valjevu, Fakultet za poslovne studije u Vršcu i Pravni fakultet u Beogradu). Mentorski vidio izradu 15 doktorskih disertacija. Penzionisan krajem 2018. godine, ali je na univerzitetu, saglasno zakonu, imao puni radni odnos kao profesor na doktorskim studijama do kraja 2021. godine.
Rezultati
[uredi | uredi izvor]Objavio samostalno 23 knjige, od toga 3 univerzitetska udžbenika; koautorski, kao prvi autor 2 monografije i 2 udžbenika; priredio za štampu 9 posebnih knjiga (studija, projekata, rukopisa drugih autora); autor je 8 leksikografskih jedinica u „Enciklopediji Srpskog naroda“; oko 140 samostalnih radova u naučnim časopisima i zbornicima, ukupno oko 220 naučnih i stručnih članaka i feljtona.
Među objavljenim knjigama izdvajaju se dve oblasti autorskog interesovanja: prvo, knjige iz oblasti ekonomije, ekonomske i agrarne politike; u drugoj oblasti je nekoliko autorskih knjiga sa demografskim, istorijsko-etnografskim i zavičajnim temama.
Tu je i nekoliko knjiga drugih autora, koje je priredio za štampu i napisao predgovor (Vladika Nikolaj Velimirović: „Moje uspomene iz Boke“, 2011; Vidak K. Novaković: „O našem iseljeljeništvu u Americi“, 2020; Vuk Stef. Karadžić: „Priče o riječima iz Srpskog rječnika“, 2022; Nikola Ćirović: „Bilješke o prošlosti Kruševica“, 2024; Mitar-Mićo Vavić: „Slovenke“ pjesme, 2025, reprint izdanja iz 1930).
U zvičajnom tematskom kontekstu su i članci objavljeni u časopisima i zbornicima: Glasnik CANU (2010), Nova Zora (2010/11), Boka (2014, 2016); besjede - na Kruševičkoj zavjetnoj večeri kod manastira Savina, na Kruševičkom sijelu (2005), na centralnoj republičkoj proslavi Dana ustanka 13. jula (2009); izlaganja na naučnim skupovima u Trebinju i Kotoru (2010, 2012, 2018, 2022, 2023).
Priznanja
[uredi | uredi izvor]Dobitnik Zlatne značke Kulturno-prosvetne zajednice Srbije i Godišnje nagrade za najbolju monografiju Centra za agrarnu istoriju Univerziteta u Novom Sadu; šira biografija uvrštena u leksikon „SRPSKI WHO IS WHO 2011“ (Zavod za udžbenike, Beograd). Član je Matice srpske i Udruženja književnika Srbije.
Stručne i naučne aktivnosti:
[uredi | uredi izvor]Bio je predsednik Društva agrarnih ekonomista Jugoslavije (1999-2008); Glavni urednik naučnog časopisa Ekonomika poljoprivrede (2002-2011), naučni renome časopisa u tom periodu podignut za tri nivoa: sa kategorije R62 časopis nacionalnog značaja (2002), potom M51 vodeći časopis nacionalnog zanačaja (2007), do M24 časopis međunarodnog značaja (2010). Bio je član uredništva i recenzent još nekoliko časopisa: Tržište hrane (izdavač Institut za spoljnu trgovinu); Glasnik poljoprivredne proizvodnje, prerade i plasmana (izdavač Privredni pregled); Zeleni barometar (izdavač Institut za ekonomiku poljoprivrede).
Redovni je i počasni član više nacionalnih i međunarodnih strukovnih udruženja; član International Association of Agricultural Economists; član Predsed-ništva Naučnog društva agrarnih ekonomista Balkana; član Naučnog veća Instituta za ekonomiku poljoprivrede; redovni član Međunarodne tehnološko-menadžerske akademije. Po profesionalno-stručnoj i službenoj dužnosti učestvovao na 45 skupova i zasedanja u inostranstvu.
Ostalo
[uredi | uredi izvor]Vojni rok u JNA služio je u Školi rezervnih oficira ABHO u Kruševcu (sedam meseci), stažirao kao potporučnik u Kninu, 1978; završio Viši kurs opštenarodne odbrane u Centru visokih vojnih škola u Beogradu, 1988; unapređen u čin kapetana JNA u rezervi; u toku jugoslovenske krize 1991/92. nekoliko meseci mobilisan kao zamenik k-dira čete u Prvoj gardijskoj brigadi JNA.
Izabrane knjige:
[uredi | uredi izvor]1. Milan R. Milanović: „POLITIKA CENA POLjOPRIVREDNIH PROIZVODA“, Društvo agrarnih ekonomista Jugoslavije, str. 280, Beograd, 1996.
2. Milan R. Milanović: „BAJKOVE KRUŠEVICE: istorijska i antropografska istraživanja“, Odbor SANU za proučavanje sela, Beograd, 1997, str. 254,
3. Milan R. Milanović: „PREHRAMBENA INDUSTRIJA SR JUGOSLAVIJE: 1980-2000", Institut za ekonomiku poljoprivrede, 2002. str, 248.
4. Milan R. Milanović: „EKONOMIJA PRIRODNIH RESURSA“, (udžbenik), Megatrend univerzitet, Beograd, 2009. str. 300.
5. Milan R. Milanović: „MALI EKOLOŠKO-EKONOMSKI LEKSIKON“, Naučno društvo agrarnih ekonomista Balkana, str.240, Beograd, 2009.
6. Milanović Milan R., Đorović, Milutin: „TRŽIŠTE POLjOPRIVREDNIH PROIZVODA U SRBIJI PRE I POSLE TRANZICIJE“, str. 230, Institut za ekonomiku poljoprivrede, Beograd, 2011.
7. Milan R. Milanović: „JEDAN STARI HERCEGOVAČKO-BOKELjSKI POGRANIČNI SPOR, Društvo za arhive i povjesnicu hercegnovsku, Hrceg-Novi, 2014.
8. Milan R. Milanović: ”KRSNE SLAVE I PREZIMENA U SJEVEROZAPADNOJ BOKI I JUŽNOJ HERCEGOVINI”, str. 90, Izdavačka ustanova „Svetigora“, Cetinje, Herceg-Novi, Beograd, 2015.
9. Milan R. Milanović: „STARA HERCEGOVINA (1): SOCIOEKONOMSKI RESURSI I POTENCIJALI, Institut za ekonomiku poljoprivrede, str. 106, Beograd, 2015.
10. Milan R. Milanović: „STANOVNIŠTVO BAJKOVIH KRUŠEVICA 1879-2011, Društvo za arhive i povjesnicu hercegnovsku, Herceg Novi, 2016.
11. Milan R. Milanović: „EKONOMIJA I POLITIKA AGRARNOG RAZVOJA: autorska hronologija, izabrani radovi (1976-2016)“, Ekonomski institut, str.494, Beograd, 2016.
12. Milan R. Milanović: „STARA HERCEGOVINA (2): EKONOMSKO-SOCIJALNI POJMOVNIK“, IK Filip Višnjić, Matica Boke, Beograd, H.Novi, str. 286, 2017.
13. Milan R. Milanović: EKONOMSKO BIOGRAFSKI VREMEPLOV: KALENDAR EKONOMSKIH VELIKANA, Ekonomski institut, Beograd, str. 408, 2019.
14. Milan R. Milanović: ZAVIČAJNE SLIKE (pjesme), izdavač: Književna zajednica „Jovan Dučić“, Trebinje, 2020, str.74,
15. Milan R. Milanović: PRIČE (1): PLODOVI IZ BAŠTE MOGA DJETINjSTVA; Agencija dizajn i knjige, Kruševice-Beograd, 2021,
16. Milan R. Milanović: SRPSKI AGRARNO-EKONOMSKI STVARAOCI: biografska hronologija (1750-1950), Matica srpska, Podgorica –Novi SAD, 2022.