Pređi na sadržaj

Milan R Milanovic

S Vikipedije, slobodne enciklopedije


MILAN R. MILANOVIĆ, naučni savetnik, profesor univerziteta

[uredi | uredi izvor]

          Milan R. Milanović je agrarni ekonomista, naučnik, profesor, polihistor; radio je u privrednim asocijacijama, bio je na rukovodećim dužnostima u državnoj upravi i profesor univrziteta; biran je u sva najviša naučna i nastavna zvanja; objavio je više knjiga iz oblasti ekonomije, agrarne i razvojne ekonomske politike; brojne radove iz oblasti etnologije, leksikografije, demografije, kao i nekoliko zapaženih knjiga biografskih zbirki dajući vidan doprinos nacionalnoj kulturi sećanja.

           Kratka biografija

[uredi | uredi izvor]

           Rođen 17. novembra 1950. godine, od oca Rada i majke Anđe, u selu Bajkove Kruševice (između Herceg Novog i Trebinja). Osnovnu četvororazrednu školu završio u rodnom selu, osmogodišnju u Mokrinama. Gimnaziju (prirodno-matematički smer) završio u Herceg Novom (maturski rad iz predmeta Hemija).

          Studirao na Agroekonomskom odseku Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu, diplomirao 1974. (dipl. inž. za ekonomiku) sa radom: Promjene u socijalnoj strukturi opštine Herceg-Novi pod uticajem privrednog razvoja i urbanizacije, 1961-1971; magistrirao 1979. (magistar agroekonomije) sa radom: Problemi razvoja poljoprivrede i agrarna politika zemalja Magreba. Doktorirao 1996. na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu (doktor ekonomskih nauka) sa disertacijom Politika cena poljoprivrednih proizvoda u Jugoslaviji.

          Karijera

[uredi | uredi izvor]

           U naučno zvanje viši naučni saradnik izabran 1998. na Institutu za ekonomiku poljoprivrede; u zvanje naučni savetnik u oblasti ekonomija 2008. na Ekonomskom institutu u Beogradu. U zvanje vanredni profesor izabran 1999. na Poljoprivrednom fakultetu (predmet: Ekonomika proizvodnje); u zvanje redovni profesor 2007. na Megatrend univerzitetu (osnovne, master i doktorske studije), predmeti: Osnovi ekonomije, Ekonomska politika, Ekonomija prirodnih resursa, Održivi razvoj, Regionalni i ruralni razvoj.

           Radio u Privrednoj komori Jugoslavije (1976-1984), kao samostalni savetnik za privredni sistem, ekonomsku politiku, tržište i cene; u Saveznoj vladi SFRJ/SRJ/SCG (1984-2003, dve decenije, u tri države), na rukovodećim dužnostima vezanim za agrarnu i razvojnu ekonomsku politiku (savetnik predsednika, pomoćnik ministra, zamenik saveznog ministra); na tim dužnostima, kao rukovodilac ekspertskih međuinstitutskih timova, bio glavni redaktor dva strateška dokumenta o dugoročnom agrarnom razvoju; od 2005. zaposlen na Megatrend univerzitetu Beograd, gde je obavljao dužnost dekana na tri fakulteta (Fakultet za poslovnu ekonomiju u Valjevu, Fakultet za poslovne studije u Vršcu i Pravni fakultet u Beogradu). Mentorski vidio izradu 15 doktorskih disertacija. Penzionisan krajem 2018. godine, ali je na univerzitetu, saglasno zakonu, imao puni radni odnos kao profesor na doktorskim studijama do kraja 2021. godine.

           Rezultati

[uredi | uredi izvor]

           Objavio samostalno 23 knjige, od toga 3 univerzitetska udžbenika; koautorski, kao prvi autor 2 monografije i 2 udžbenika; priredio za štampu 9 posebnih knjiga (studija, projekata, rukopisa drugih autora); autor je 8 leksikografskih jedinica u „Enciklopediji Srpskog naroda“; oko 140 samostalnih radova u naučnim časopisima i zbornicima, ukupno oko 220 naučnih i stručnih članaka i feljtona.

          Među objavljenim knjigama izdvajaju se dve oblasti autorskog interesovanja: prvo, knjige iz oblasti ekonomije, ekonomske i agrarne politike; u drugoj oblasti je nekoliko autorskih knjiga sa demografskim, istorijsko-etnografskim i zavičajnim temama.

           Tu je i nekoliko knjiga drugih autora, koje je priredio za štampu i napisao predgovor (Vladika Nikolaj Velimirović: „Moje uspomene iz Boke“, 2011; Vidak K. Novaković: „O našem iseljeljeništvu u Americi“, 2020; Vuk Stef. Karadžić: „Priče o riječima iz Srpskog rječnika“, 2022; Nikola Ćirović: „Bilješke o prošlosti Kruševica“, 2024; Mitar-Mićo Vavić: „Slovenke“ pjesme, 2025, reprint izdanja iz 1930).

           U zvičajnom tematskom kontekstu su i članci objavljeni u časopisima i zbornicima: Glasnik CANU (2010), Nova Zora (2010/11), Boka (2014, 2016); besjede - na Kruševičkoj zavjetnoj večeri kod manastira Savina, na Kruševičkom sijelu (2005), na centralnoj republičkoj proslavi Dana ustanka 13. jula (2009); izlaganja na naučnim skupovima u Trebinju i Kotoru (2010, 2012, 2018, 2022, 2023).

           Priznanja

[uredi | uredi izvor]

           Dobitnik Zlatne značke Kulturno-prosvetne zajednice Srbije i Godišnje nagrade za najbolju monografiju Centra za agrarnu istoriju Univerziteta u Novom Sadu; šira biografija uvrštena u leksikon „SRPSKI WHO IS WHO 2011“ (Zavod za udžbenike, Beograd). Član je Matice srpske i Udruženja književnika Srbije.

           Stručne i naučne aktivnosti:

[uredi | uredi izvor]

          Bio je predsednik Društva agrarnih ekonomista Jugoslavije (1999-2008); Glavni urednik naučnog časopisa Ekonomika poljoprivrede (2002-2011), naučni renome časopisa u tom periodu podignut za tri nivoa: sa kategorije R62 časopis  nacionalnog značaja (2002), potom M51 vodeći časopis nacionalnog zanačaja (2007), do M24 časopis međunarodnog značaja (2010). Bio je član uredništva i recenzent još nekoliko časopisa: Tržište hrane (izdavač Institut za spoljnu trgovinu); Glasnik poljoprivredne proizvodnje, prerade i plasmana (izdavač Privredni pregled); Zeleni barometar (izdavač Institut za ekonomiku poljoprivrede).

           Redovni je i počasni član više nacionalnih i međunarodnih strukovnih udruženja; član International Association of Agricultural Economists; član Predsed-ništva Naučnog društva agrarnih ekonomista Balkana; član Naučnog veća Instituta za ekonomiku poljoprivrede; redovni član Međunarodne tehnološko-menadžerske akademije. Po profesionalno-stručnoj i službenoj dužnosti učestvovao na 45 skupova i zasedanja u inostranstvu.

           Ostalo

[uredi | uredi izvor]

           Vojni rok u JNA služio je u Školi rezervnih oficira ABHO u Kruševcu (sedam meseci), stažirao kao potporučnik u Kninu, 1978; završio Viši kurs opštenarodne odbrane u Centru visokih vojnih škola u Beogradu, 1988; unapređen u čin kapetana JNA u rezervi; u toku jugoslovenske krize 1991/92. nekoliko meseci mobilisan kao zamenik k-dira čete u Prvoj gardijskoj brigadi JNA.

Izabrane knjige:

[uredi | uredi izvor]

1.       Milan R. Milanović: „POLITIKA CENA POLjOPRIVREDNIH PROIZVODA“, Društvo agrarnih ekonomista Jugoslavije, str. 280, Beograd, 1996.

2.       Milan R. Milanović: „BAJKOVE KRUŠEVICE: istorijska i antropografska istraživanja“, Odbor SANU za proučavanje sela, Beograd, 1997, str. 254,

3.       Milan R. Milanović: „PREHRAMBENA INDUSTRIJA SR JUGOSLAVIJE: 1980-2000", Institut za ekonomiku poljoprivrede, 2002. str, 248.

4.       Milan R. Milanović: „EKONOMIJA PRIRODNIH RESURSA“, (udžbenik), Megatrend univerzitet, Beograd, 2009. str. 300.

5.       Milan R. Milanović: „MALI EKOLOŠKO-EKONOMSKI LEKSIKON“, Naučno društvo agrarnih ekonomista Balkana, str.240, Beograd, 2009.

6.       Milanović Milan R., Đorović, Milutin: „TRŽIŠTE POLjOPRIVREDNIH PROIZVODA U SRBIJI PRE I POSLE TRANZICIJE“, str. 230, Institut za ekonomiku poljoprivrede, Beograd, 2011.

7.       Milan R. Milanović: JEDAN STARI HERCEGOVAČKO-BOKELjSKI POGRANIČNI SPOR, Društvo za arhive i povjesnicu hercegnovsku, Hrceg-Novi, 2014.

8.       Milan R. Milanović: ”KRSNE SLAVE I PREZIMENA U SJEVEROZAPADNOJ BOKI I JUŽNOJ HERCEGOVINI”, str. 90, Izdavačka ustanova „Svetigora“, Cetinje, Herceg-Novi, Beograd, 2015.

9.       Milan R. Milanović: „STARA HERCEGOVINA (1): SOCIOEKONOMSKI RESURSI I POTENCIJALI, Institut za ekonomiku poljoprivrede, str. 106, Beograd, 2015.

10.   Milan R. Milanović: STANOVNIŠTVO BAJKOVIH KRUŠEVICA 1879-2011, Društvo za arhive i povjesnicu hercegnovsku, Herceg Novi, 2016.

11.   Milan R. Milanović: EKONOMIJA I POLITIKA AGRARNOG RAZVOJA: autorska hronologija, izabrani radovi (1976-2016)“, Ekonomski institut, str.494, Beograd, 2016.

12.   Milan R. Milanović: „STARA HERCEGOVINA (2): EKONOMSKO-SOCIJALNI POJMOVNIK“, IK Filip Višnjić, Matica Boke, Beograd, H.Novi, str. 286, 2017.

13.   Milan R. Milanović: EKONOMSKO BIOGRAFSKI VREMEPLOV: KALENDAR EKONOMSKIH VELIKANA, Ekonomski institut, Beograd, str. 408, 2019.

14.   Milan R. Milanović: ZAVIČAJNE SLIKE (pjesme), izdavač: Književna zajednica „Jovan Dučić“, Trebinje, 2020, str.74,

15. Milan R. Milanović: PRIČE (1): PLODOVI IZ BAŠTE MOGA DJETINjSTVA; Agencija dizajn i knjige, Kruševice-Beograd, 2021,

16.   Milan R. Milanović: SRPSKI AGRARNO-EKONOMSKI STVARAOCI: biografska hronologija (1750-1950), Matica srpska, Podgorica –Novi SAD, 2022.