Пређи на садржај

Корисник:Elena Premate/песак

С Википедије, слободне енциклопедије

Paula Petričević (1970, Kotor) je crnogorska mirovna i feministička aktivistkinja, Ombudsmanka dnevnog lista „Vijesti” i nedjeljnika „Monitor” iz Podgorice. Diplomirala je filozofiju na Filozovskom fakultetu Univerziteta u Beogradu a magistrirala je i doktorirala na Fakultetu političkih nauka. Predavačica je u centru za žensko i mirovno obrazovanje „ANIMA“[1] gde se bavi rodnim politikama, ženskim i ljudskim pravima kao i pitanjima institucionalizacije feminizma. Autorka je više naučnih radova koji se bave rodnom teorijom.

Biografija[уреди | уреди извор]

Paula Petričević je osnovnu i srednju školu završila u Kotoru nakon čega se seli za Beograd gde je 2005 godine diplomirala na Filozofskom fakutltetu Univerziteta u Beogradu. Godine 2018. brani magistarsku tezu na Fakutetu političkih nauga u Beogradu „Ucenjivački ideniteti – dometi i granice politike identiteta“.[2] Godine 2019. upisuje doktorske studije na smeru Kultura i mediji na istom fakultetu. Paula Petričević radi kao profesorka filozofije u kotorskoj gimnaziji i ŠOSMO „Vida Matjan“.[3]

Medijsko delovanje i kritika[уреди | уреди извор]

Paula Petričević svoj novinarski i predavački diskurs gradi na izučavanju teorije roda, kritičke teorije društva i medijske etike u izveštavanju. [3]Od 2010 godine radi kao kolumnistkinja i Ombudsmanka u dnevnim novinama „Vijesti“ i u nezavisnom nedeljniku „Monitor“ gde u svojim tekstovima nastupa protiv ideje nacionalizma, sve većeg uticaja crkve u državnim politikama i preispitivanja istorije nakon raspada SFRJ[4]) i bombardovanja od strane NATO pakta 1999. godine.[5]Takođe javno istupa o nekritičkom i neobjektivnom izveštavanju medija za koje smatra da doprinose političkoj klimi koja preživljava na podelama[6]) i govori o polarizovanoj medijskoj sceni u Crnoj Gori[7]) i novoj političkoj kulturi u svetu koja se prenosi na sve aspekte društvenog i ekonomsko-političkog života [8]

„Oslobođeni turobnog tereta zrelosti - odgovornosti, razboritosti, obavezanosti zajedničkom realnošću i činjenicama koje postavlja pred nas, odjednom beslovesno lagani i jednostavni, u svojim paperjastim ružičastim srcima nosimo životinjski kompas koji se upravlja jednim i jedinim sjeverom - strahom, što nas rastjeruje ili okuplja kao željeznu prašinu kad joj se prinese magnet.”

— Paula Petričević, Vijesti "Riječ godine"

Feminističko delovanje[уреди | уреди извор]

Kroz svoje naučne tekstove Paula Petričević se bavi pitanjem sećanja na socijalističku feminističku zaostavštinu[9] i opominje na opasnost zaborava ženske borbe od osnivanja AFŽ-a[10]

„Pokušamo li iz ove perspektive uspostaviti smislenu i produktivnu vezu sa iskustvom najmasovnijeg i najučinkovitijeg ženskog organizovanja na (post)jugoslovenskom prostoru, jedino što sa sigurnošću možemo prepoznati kao strukturnu sličnost sa današnjim trenutkom jeste matrica iznevjeravanja.”

— Paula Petričević, Šta je nama AFŽ? Prilozi za nova čitanja istorije socijalističkog ženskog pokreta 1943-1953

Paula istupa u odbranu prava žena i kritički analizira i preispituje promene u politikama koje na njih utiču a koje prate pravce koje određena vlada zauzima[11]. Takođe postavlja pitanje odnosa institucije crkve prema ženskim pravima i koliko svete knjige, koje su ujedno temelji pravne i književne tradicije, stoje na putu ostvarivanja tih prava[12]. Glasno se protivi ponovnom preispitivanju prava na abortus gde prepoznaje položaj žene kao objekta za dostizanje političkih agendi vlasti u sprezi sa crkvom.[13]Jasno se zauzima za važnost jačanja feminizma kao borbe ne samo protiv seksizma već i borbe za „iskorenjivanje svh oblka dominacije i podređenosti“[14]). Njena oštra kritika se bavi i statusom rodne ravnopravnosti i  feminizma  u Crnoj Gori i suprotstavlja postojanje formalnih mehanizama za postizanje tih prava sa duboko ukorenjenim ideloškim prikazom rodnih uloga[15]) i negativnom predznaku u svesti crnogorskog stanovništva pri pomenu reči „feminizam“[16]Paulina feministička kritička reč se proteže i na sveru obrazovanja u kome prepoznaje rodno zasnovane stereotipe [17]

Svoj doprinos je dala i brobi za prava lezbejki u pulikaciji Sestrinstvo i jedinstvo: Lezbe/ijski aktivizam na (post)jugoslo/avenskom prostoru gde govori o lezbejskom aktivizmu i njegovom učinsku u Crnoj Gori.[18]

Reference[уреди | уреди извор]

  1. ^ „Novosti”. www.animakotor.org. Приступљено 2024-06-27. 
  2. ^ Радовановић, Слађана. „Увид јавности магистарске тезе Пауле Петричевић – Факултет политичких наука | Универзитет у Београду” (на језику: српски). Приступљено 2024-06-27. 
  3. ^ а б „Paula Petričević”. Media Forum (на језику: српски). Приступљено 2024-06-27. 
  4. ^ „Kultura zaborava”. vijesti.me (на језику: српски). Приступљено 2024-06-27. 
  5. ^ online, Monitor (2024-03-29). „PAULA PETRIČEVIĆ, MIROVNA I FEMINISTIČKA AKTIVISTKINJA: Osokoljeni nacionalistički šerifi se ne boje institucija sistema” (на језику: бошњачки). Приступљено 2024-06-27. 
  6. ^ „Petričević: Javni prostor zatrovan i radikalizovan”. vijesti.me (на језику: српски). Приступљено 2024-06-27. 
  7. ^ „Borba za medijsku samoregulaciju: Između slobode i sijanja mržnje”. vijesti.me (на језику: српски). Приступљено 2024-06-27. 
  8. ^ „Riječ godine”. vijesti.me (на језику: српски). Приступљено 2024-06-27. 
  9. ^ Petričević, Paula. „How the Female Subject Was Tempered. An Instructive History of 8 March and Its Media Representation in Naša Žena (Our Woman)”. 
  10. ^ Šta je nama AFŽ? Prilozi i nova čitanja istorije socijalističkog ženskog pokreta 1943-1953. Cetinje: NVO NOVA, Centar za feminističku kulturu, Podgorica. 2017. стр. 26-27. 
  11. ^ „Bojno polje”. vijesti.me (на језику: српски). Приступљено 2024-06-27. 
  12. ^ Zaharijević, Adrijana. „Neko je rekao feminizam” (PDF). 
  13. ^ „Abortus i rodno zasnovani govor mržnje”. vijesti.me (на језику: српски). Приступљено 2024-06-27. 
  14. ^ „Petričević: Feminizam je borba za iskorjenjivanje svih oblika dominacije i podređenosti”. vijesti.me (на језику: српски). Приступљено 2024-06-27. 
  15. ^ Petričević, Paula. „Potemkinova sela - neke posebnosti institucionalizacije studija roda u Crnoj Gori”. 
  16. ^ „U javnom diskursu i prostoru u Crnoj Gori nema mjesta za feministkinje – VoxFeminae”. voxfeminae.net. Приступљено 2024-06-27. 
  17. ^ „Debata: Rodno zasnovani stereotipi u obrazovnim programima - obrazovanje za rodnu (ne)ravnopravnost?”. vijesti.me (на језику: српски). Приступљено 2024-06-27. 
  18. ^ Bilić, Bojan. „Sestrinstvo i jedinstvo: Lezbe/ijski aktivizam na (post)jugoslo/avenskom prostoru”.