Разговор:Пријепоље/Архива 1

Архива 1

Архива 2

Први поднаслов

географски положај је преузет са http://www.grafokarton.co.yu/geografija.htm --Јованвб 21:03, 11. јул 2005 (CEST)

сад видим да је и историја ископиран. --Јованвб 21:08, 11. јул 2005 (CEST)

Sa njihovom saglasnoshchu naravno,jer su ovaj komentar zajedno pravili ljudi koji ze zalazu za digitalizaciju Prijepoljskog turizma,ljudi koji rade na sajtovima prijepolje.us,prijepolje.net,pr92.tk,a to sto je grafokarton.co.yu "pokupio" informacije sa prijepolje.net-a to niste primetili...I nije mi jasno kako tako ugledna enciklopedija u svetu,u nasoj zemlji pokusava da ponisti sav trud koji na kraju krajeva doprinosi jedna ekipa koja radi zajedno radi poboljsanja trenutne situacije u Prijepolju...Na kraju imamo jedan paradoks,da najvecha www enciklopedia nije dovoljno upucena...Sramota!

Тај текст је могао бити заштићен ауторским правима, као што верујем и да јесте. Без обзира колико људи радило на њему и улагало свој труг, ми се такође трудимо да га поштујемо и то преко поштовања самих ауторских права. Дакле уколико желите да текст са тог сајта буде на овом чланку онда пошаљите е-писмо Вебмастеру са захтевом и поставите га са осталим одобрењима овде.

Хвала на разумевању. — СашаСтефановић • 01:41 5-03-2006

Ali to su sve isti ljudi pisali, kako ne shvatate ?

Па вероватно су писали исти људи,али ми не знамо ко је ту од кога узео,а ми можемо да награбусимо због постављања нечега што је можда заштићено ауторским правима.Због тога је тај садржај склоњен док се не утврди право стање ствари,јер иако ја лично теби верујем на реч,она је према закону ништавна јер си ти само непознати корисник интернета,а не неко ко је аутор текста.Ја ћу се сада бацити поглед на те стране и затражити дозволу за коришћење тог текста и евентуално слика за потребе Википедије на српском језику. --Црни Бомбардер!!! (†) 02:04, 6. март 2006. (CET)

Тек ми сад ништа није јасно.Шта је за име свега обрисано,кад је све ту? --Црни Бомбардер!!! (†) 02:27, 6. март 2006. (CET)

Sa članka

Nastanak imena "Prijepolje"

Prijepolje je grad i središte istoimene općine u Sandžaku, u jugozapadnom dijelu Srbije, u blizini granice s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom. Jedno je od najvažnijih središta bošnjačke nacionalne zajednice izvan Bosne i Hercegovine i mjetso s jakom orijentalnom fizionomijom u svojoj urbanoj gradskoj slici. Prema posljednjem popisu iz 2002. godine u općini je živjelo 46.525 stanovnika.

O IMENU PRIJEPOLJA

Od najstarijeg spominjanja Prijepolja u historijskim dokumentima, polovinom XIV vijeka, pa do novog doba, ovaj grad pominju mnogi putopisci, misionari..., ali uvijek pod istim imenom. Zbog toga Prijepolje pripada onoj grupi naselja koja nisu mijenjala ime, od svog nastanka do danas. Kada se pokušavalo objasniti ime Prijepolja do sada je figuriralo nekoliko teza o tome i to: 1. Pišući o imenu Prijepolja M. Krpović i M. Veruović su pretpostavljali da je to ime formirano uz pomoć dvije riječi: "prije" i "polje". Oni su polazili od toga da je neko staro naselje "prije" bilo u "polju", odnosno u Ivanjskom polju (5 km južno od Prijepolja). Na lokalitetu Ivanja pronadjeni su ostaci stare crkve što je vjerovatno bio razlog za iznaošenje ove pretpostavke kako je na tom istom prostoru "prije" bilo i naselje koje je kasnije preseljeno na prostoror današnjeg Prijepolja. Međutim, ova pretpostavka o nastanku imena Prijepolja je pogriješna u svojoj osnovi. Ona je jezički nelogična a uz to ova predpostavka ni u jednom svom segmentu nema nikakvu historijsku potvrdjenost. 2. U knjizi "Prijepoljski kraj u XV veku" F. Šantić je ime Prijepolja objašnjavao uz pomoć starog srednjevijekovnog, historijskim dokumentima potvrđenog muškog imena "Prijo, Prijan, Prije" i imenice "polje". Prema tom tumačenju nazivom "Prijepolje" moglo je biti označeno vlasništvo, odnosno moglo je biti označeno "polje" koje je u vlasništvu osobe sa imenom "Prijo, Prijan, Prije". Ovakav zaključak izvlačio se analagno sličnim nazivima kao što su: Pavino Polje, Šéepan polje i sl. Međutim, i ova pretpostavka je pogriješna u svojoj osnovi i to iz dva razloga: 1. prostor na kojem je formirano Prijepolje nije u opšte "polje", nije ravan prostor a pojmom "polje" uvijek je označavana ravnica veće povšine. 2. Da je prostor na kojem je nastalo Prijepolje bio vlasništvo osobe sa imanom "Prijo, Prijan, Prije" onda bi to bilo ozančeno pojmom "Prijovo polje", tj. u nazivu bi se nalazio i sufiks "ov, ev" kojim se ozačava pripadnost. Kako je onda moglo nastati ime Prijepolja? Pri odgovoru na to pitanje treba poći od činjenice da su nazivi najvećeg broja naselja nastali na osnovu neke prirodne osobine prostora gdje je to naselje formirano. U pitanju je uvijek neka markantna, za život stanovništva izuzetno važna prirodna osobina. Tako je "Bijelo Polje" ono polje koje je "bijelo - svijetlo, otvoreno....." pa je tim imenom označeno i naselje koje je u tom polju nastalo. "Sopotnica" je voda koja "sopoće" - huči, pravi slapove, pa je pogodna za pravljlenje mlinova a onda je po tome, po "sopotu vode" označeno i samo naselje koje je pored takve vode formirano. Prema tome i ime Prijepolja je moglo biti formirano prema prirodnim osobinama prostora na kojem je Prijepolje nastalo. Navest će mo dvije takve mogućnosti.

Prva mogućnost

Prijepolje je od svojih začetaka, od najstarijeg doba, locirano na uskom pojasu između Lima i strmih obronaka Pušine, Koševina i Ravana. Sa ovih brdovitih prostora, koji se dižu iznad samog naselja, spušta se veći broj potoka (tri veća su: Pušinski potok - pored današnje pijace, Sarač potok - pored poravoslavnog groblja i potok pored zgrade suda). Sve do novijeg vremena, odnosno do polovine XX vijeka, dok nije izvršeno pošumljavanje prostranih goleti oko Prijepolja ovi potoci, koji su bili bujičarskog karaktera, često su plavili cijeli prostor današnjeg Prijepolja Zbog toga su oni bili velika preprijeka normalnom kretanju stanovništva i transportu roba. Uz sve ovo prostor Prijepolja omeđen je sa dvije rijeke: Limom i Mileševkom koje su takodje bile velike preprijeke normalnom kretanju. Ako se u Prijepolje dolazilo iz bilo kojeg pravca morali su se prvo preći Lim ili Mileševka što u prošlim vaktovima nije bilo nimalo lahko zbog nepostojanja mostova. Veliki putopisac Evlija Čelebi bilježi 1664. god. da na Limu nema mosta a da na Mileševci ima slaba drvena riječuprija koju rijeka često odnese. A izgradnja riječuprija, odnosno kvalitetnih i stabilnih mostova, na većim i širokim rijekama kakav je Lim kod Prijepolja, bio je u tim srednjevjekovnim vaktovima skoro nemoguć i preskup poduhvat. Gore pomenuti zapis samo je jedna od potvrda koliko su ove dvije preprijeke, dvije rijeke, Lim i Mileševka bile bitne u nastanku samog današnjeg grada i u životu njegovih stanovnika u svim vaktovima No bez obzia na sve ove preprijeke, na sve ove nepovoljnosti, Lim, Mileševku i potoke koji su sa okolnih brda tekli prema Limu, Prijepolje se kao naselje razvilo baš na ovom prostoru. To je zbog toga što je to bio prostor gdje su se presjecali značajni putevi. Dubrovački put sa juga i bosansko-stambolski put sa zapada i istoka pa je na tom prostoru formirano naselje i to prvenstveno kao trgovište. Svaki dolazak i ulazak u Prijepolje u tim vaktovima, značio je prelazak preko nekoliko prirodnih i često nesavladivih preprijeka. Lima I Mileševke u prvom redu a zatim i preko većeg broja potoka koji presjecaju samo Prijepolje. U govoru tadašnjeg stanovništva prijepoljskog kraja, kao i na širem prostoru Polimlja, postojale su riječi "prijepor, prijepore, prijepon, prijepona, prijepone" u značenju "preprijeka, preprijeke". A "prep riječiti" u stvari znači postaviti (se) poprijeko u odnosu na nešto i kao prijepona - preprijeka zatvoriti, onemogućiti, otežati..... pristup ili prolaz. Lim, Mileševka i pomenuti potoci i te kako su "priječili" prolaz i bili PRIJEPONE - preprijeke kretanju ljudi i transportu roba. Da bi se došlo u naselje - u Prijepolje, sa bilo koje strane, morale su se preći "prijepone", tj. Lim i Mileševka. Da bi se kretalo izmedju pojedinih dijelova tadašnjeg naselja (Evlija Čelebi opisuje Gornje i Donje Prijepolje) trebalo je takođe prelaziti preko "prijepona", tj. potoka koji su se sa okolnih brda spuštali prema Limu. U govornoj komunikaciji tadašnjeg stanovništva pojam "prijepone" imao je značenje: "tamo gdje su prijepone - preprijeke, kod prijepona - kod preprijeka, otić do mjesta na kojem su prijepone - na kojem su preprijeke i sl. Prema tome, ove prijepone - preprijeke bile su najmarkantnija prirodna osobina prostora na kojem je nastalo Prijepolje. Prema toj najmarkantnijoj, najbitnijoj prirodnoj osobini ovog prostora, osobini koja je imala veoma veliku ulogu u životu stanovnika tadašnjeg naselja, označen je i ovaj prostor današnjeg Prijepolja kao PRIJEPONE - prostor sa prijeponama, sa preprijekama. Tokom vremena glas "n" je u izgovoru zamijenjen glasom "lj" jer su ti glasovi vrlo blizu po svojoj zvučnosti. Ta zamjena pojedinih glasova je vrlo česta i susreće se kod više toponima, hidronima..... a uslovljena je u prvom redu promijenama u sastavu stanovništva koje je u pojedinim periodima naseljavalo određene prostore. Postavlja se i pitanje: da li i danas u govoru postoji pojam "prijepona, prijepone" kao i pitanje šta taj pojam predstavlja u gramatičkoj ravni? Napomenimo zbog toga, ukratko, da pojam "prijepon, prijepone" i danas postoji u govoru i jezicima stanovnika zapadnih dijelova Balkana - Bosne i Hercegovine, Hrvatske kao i u govoru stanovnika pojedinih dijelova Crne Gore. Od pojma "prijepona, prijepone" izvedeni su današnji pojmovi: "prijepor" - preprijeka, neslaganje, spor; "prijepori" - preprijeke, sporovi, nesporazumi; "prijeporan, prijeporno" - prep riječen, sporan, bez suglasja. Ovi pojmovi se danas susreću u bosanskom, zatim hrvatskom kao i u jeziku stanovnika pojedinih dijelova Crne Gore.. U srpskom jeziku prisutni su pojmovi "prepona, prepone" koji predstavljaju ekavske oblike pojmova "prijepona, prijepone". Sam pojam "prijepon, prijepone" pripada grupi hiperijekavizama. Hiperijekavizme predstavljaju i nazivi lokaliteta Prijesnjače, Prijevore, Brijesnica, Srijeteži pored Prijepolja, Brijes, Briješće, Liješće, Sijerci, Sijerni potok, Srijemuša, Vrijoci, kao i veći broj naziva na širem prostoru Srednjeg Polimlja.

Druga mogućnost

Historijski dokumenti bilježe da je Prijepolje u svom nastanku formirano kao trgovište - pijaca manastira Mileševa. Naime, srednjevjekovna manastirska imanja, koja su imala velike poljoprivredne posjede u svojem vlasništvu, imala su i svoja trgovišta na kojima su tu robu mijenjali za drugu robu, odnosno prodavali je u nekom obliku. Međutim, moglo bi se postavilti pitanje zašto je roba sa posjeda manastira Mileševe dopremana baš na prostor današnjeg Prijepolja da bi se tu trampila ili prodavala? To je, u prvom redu, zbog geografskog položaja prostora na kojem je Prijepolje formirano. Tim prostorom su prolazile putne komunikacija prema jugu, zapadu i sjeveru pa je taj prostor bio pogodan za trgovište - pijacu. Zatim, imanja manastira Mileševe sigurno su obuhvatala i ove prostore na kojima je formirano Prijepolje ili neke dijelove tih prostora. Međutim, to novo trgovište, koje je bilo u cijelosti novo, noformirano, nije imalo nikakvo ime pa ga je u svakodnevnoj govornoj komunikaciji trebalo nekako imenovati. Idući od manastira Mileševa, dolinom Mileševke, prema tom novom trgovištu govorilo se da se ide prema trgovištu koje se nalazi "PRIJE" "POLJA". Naime, zapadno od tog novog trgovišta, samo sa druge strane Lima, prostire se "polje". Danas je to Šehovića polje. Tako je u svakodnevnoj govornoj komunikaciji mogla nastati sintagma "PRIJE POLJE" u značenju: "Idem na ono "PRIJE-POLJSKO" trgovište - Idem na trgovište koje se nalazi PRIJE POLJA. Kad se na to novo trgovište dolazilo sa juga ili sa zapada takođe se prvo moralo proći preko pomenutog POLJA, današnjeg Šehovića polja. PRIJE dolaska na trgovište moralo se, znači, proći preko polja. Posmatrano sa južnog i zapadnog putnog pravca ispred tog novog trgovišta nalazilo se POLJE, odnosno PRIJE tog trgovišta bilo je POLJE. U svakodnevnoj govornoj komunikaciji i u ovom slučaju odgovarala je sintagma "PRIJE POLJE" u značenju: "Trgovište, naselje, ispred kojeg je POLJE, PRIJE kojeg je POLJE". Znači, "PRIJE-POLJSKO" tgovište, odnosno "PRIJE-POLJSKO" naselje, je trgovište, naselje ispred kojeg je polje. Dolazeći sa juga ispred tog novog trgovišta, naselja, današnjeg Prijepolja, bila su i dva velika polja, ivanjsko i župsko, što je takođe moglo imati uticaj na nastanak imena današnjeg Prijepolja. Nazivi nekih prostora u neposrednoj blizini Prijepolja mogli bi biti potvrda ovoj tezi o nastanku imena Prijepolja. Naime, nizvodno od Prijepolja, u njegovoj neposrednoj blizini, nalazi se prostor Zaluga. Ovaj prostor je imenovan kao ZALUG u značenju: Prostor ZA LUGOM, prostor IZA LUGA - IZA ŠUME. Radi se o potpuno istom načinu imenovanja kao i u slučaju imenovanja "PRIJE-POLJSKOG" trgovišta, odnosno naselja koje je PRIJE POLJA ili PRIJE kojeg su POLJA a to je današnje Prijepolje. Na ovaj način je jedna prirodna osobina, u ovom slučaju reljef, odnosno prostrana POLJA oko današnjeg Prijepolja, mogla uticati na nastanak imena Prijepolja. I u ovm slučaju se vidi da sintagma "prije polje" pripada ijekavskom govornom izražaju a takvog karaktera je i veliki broj naziva - toponima, hidronima.... u prijepoljskom kraju kao i na širem prostoru Srednjeg Polimlja.

(Preuzeto, s dozvolom autora, iz knjige: "Ime je znak" autora Ferka Šantića)

Evo prebacio sam sa članka, da se ne bi mešalo, dok se ne sredi. --Φ ί λ ι π ¶ 19:57, 11. децембар 2006. (CET)

Šablon

Prijepolje nije grad, ne treba mu ovaj šablon. -- Bojan  Razgovor  18:41, 5. март 2009. (CET)

Такође ни Пирот и Прокупље нису градови а користе овај шаблон. А свега 7 од 24 града користе овај шаблон.--Ирић Игор (разговор) 21:05, 5. март 2009. (CET)

Океј,овај шаблон је предвиђен за градове у колоквијалном,а не у административном смислу тог термина.За административне градове републике Србије се користи шаблон за општине,јер одговара траженим подацима.Залажем се за унификацију шаблона,али о томе треба направити договор на засебном месту и применити га свуда. Црни Бомбардер!!! (†) 04:12, 6. март 2009. (CET)

Momci, prijavite se na Википедија:Википројекат Насељена места у Србији -- Bojan  Razgovor  06:04, 6. март 2009. (CET)

Колико има градских насеља у Србистану? -- Bojan  Razgovor  13:38, 6. март 2009. (CET)

Сори, што мој коментар није био баш прецизан. Не спорим да треба променити шаблон у овом чланку. Хтео сам само да напоменем да треба да се унификује.--Ирић Игор (разговор) 15:31, 6. март 2009. (CET)