Pređi na sadržaj

Є (slovo ćirilice)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ćiriličko slovo Je
Brojna vrednost: 5
Pozicija u Unikodu
Veliko: U+0404
Malo: U+0454
Slova
srpske azbuke
А Б В Г Д Ђ
Е Ж З И Ј К
Л Љ М Н Њ О
П Р С Т Ћ У
Ф Х Ц Ч Џ Ш
Slova ostalih
slovenskih jezika
А́ А̀ А̄ Ґ Ґ Ѓ
Ѓ Ѐ Е́ Е̄ Ё Є
З́ Ѕ Ѝ И́ І Ї
Й Ќ О́ О̀ Ō С́
У́ У̀ Ў Щ Ъ Ы
Ь Э Ю Я
Slova
neslovenskih jezika
Ӑ Ӓ Ә Ӛ Ӕ Ғ
Ҕ Ӻ Ӷ Ԁ
Ԃ Ԭ Ԫ Ӗ
Ӂ Җ Ӝ Ԅ Ӟ Ҙ
Ԑ Ӡ
Ԇ Ӣ Ҋ Ӥ Қ
Ӄ Ҡ Ҟ Ҝ Ԟ Ԛ
Ӆ Ԓ Ԡ Ԉ Ԕ Ӎ
Ӊ Ң Ӈ Ԩ Ҥ Ԣ
Ԋ Ӧ Ө Ӫ Ҩ
Ԥ Ҧ Ҏ Ԗ Ҫ
Ԍ Ҭ Ԏ Ӯ Ӱ
Ӳ Ү Ү́ Ұ Ҳ
Ӽ Ӿ Һ Ҵ Ҷ
Ӵ Ӌ Ҹ Ҽ
Ҿ Ы̄ Ӹ Ы̆ Ҍ Ӭ
Э̆ Э̄ Э̇ Ю̆ Ю̈ Ю̄
Є̈ Я̆ Я̄ Я̆ Я̈ Ԙ
Ԝ Ӏ
Istorijska
slova
Ѻ Ѹ Ѡ Ѽ
Ѿ Ҁ Ѣ Ѥ
Ѧ Ѫ Ѩ Ѭ Ѯ Ѱ
Ѳ ֹѴ Ѷ
Sva slova ćirilice

Je ili ukrajinsko Je (Є є) je slovo ćirilice.[1]

To je posebno slovo u ukrajinskom alfabetu (osma pozicija od 1992., sedma pozicija pre toga), panonsko-rusinskom alfabetu i karpatsko-rusinskom alfabetu, u svim ovim alfabetima Є dolazi neposredno posle E. U savremenom crkvenoslovenskom jeziku Є se smatra varijantnim oblikom E (tamo je izbor Є i E vođen pravopisnim pravilima).

Do sredine 19. veka, Є se takođe koristio u rumunskom i srpskom jeziku (slovo je eliminisano u azbuci Vuka Karadžića i zamenjeno je diagrafom ''је'').

Ostali savremeni slovenski jezici mogu da koriste oblik slova Є umesto E u dekorativne svrhe.

Slovo se obično naziva starijim nazivom Jest' i opisnim nazivom dugačko E.

Na ukrajinskom, Є obično predstavlja zvuk / je / ili / jɛ / poput izgovora ⟨je⟩ u engleskoj reči ''yes''.

Є je romanizovano kao ⟨je⟩, ⟨ye⟩ ili ⟨ě⟩.

Istorija

[uredi | uredi izvor]

Slovo Є izvedeno je iz jednog od varijantnih oblika ćiriličkog slova E , poznatog kao „dugo E“. Slovo u obliku Є može se naći u kasnim uncijalnim (ustavnim) i poluuncijalnim (poluustavskim) ćiriličnim rukopisima, posebno onima ukrajinskog porekla.

Tipično odgovara jotiranim slovom E (Ѥ ѥ) starijih spomenika.

Neki stari bukvari i gramatike crkvenoslovenskog jezika naveli su Є kao slovo različito od E i stavili ga na kraj alfabeta (tačan položaj alfabeta varira).

Među ćiriličnim pismima modernog stila (poznatim kao „civilno pismo“ ili „petrino pismo“), Є je prvi put korišćeno u srpskim knjigama (kraj 18. veka i prva polovina 19. veka).

Za moderni ukrajinski jezik, Є se koristi od 1837. godine (pravopis almanaha „Rusalka Dnѣstrovaя“. U ćiriličnim brojevima, Є je uvek poželjniji od E da predstavlja broj 5.

Upotreba

[uredi | uredi izvor]

Ukrajinski i rusinski jezik

[uredi | uredi izvor]

Na ukrajinskom i rusinskom (kao i u staroj srpskoj ortografiji), Є predstavlja zvučnu kombinaciju /je/ ili samoglasnički zvuk /e/ nakon palatalizovanog suglasnika.

Hanti jezik

[uredi | uredi izvor]

U Hantiju slovo predstavlja zvuk / je /.

Novocrkvenoslovenski jezik

[uredi | uredi izvor]

Od sredine 17. veka, crkvenoslovenski pravopis ima sledeća glavna pravila u vezi sa upotrebom oblika Є i E:

u početnom položaju se uvek koristi Є;

u suprotnom se koristi E uz sledeće izuzetke:

u imenskim završecima se koristi -evъ i -emъ za množinu i -evъ, -emъ za jedninu;

u ostalim završecima, sufiksima i korenima imenica, prideva, participa, brojeva i zamenica, koristite Є za množinu / dvojinu, ako u jednini postoji istoimeni oblik (bilo iste reči ili drugog; stvarno pravilo je složenije i nedovoljno definisano, jer postoji više drugih načina za uklanjanje takve homonimije);

izdavači iz Kijeva takođe koriste Є u genitivu od tri zamenice (menє, tebє, sebє) i E u akuzativu (mene, tebe, sebe);

kao numerički znak (sa vrednošću 5) koristi se Є, a ne E (pravilo se često ignorisalo van Ruskog carstva).

U modernoj crkvenoslovenskom alfabetu šesto slovo je obično prikazano kao Єєe (jedno veliko slovo uz dve varijante malog slova).

Različiti oblici Є i E postoje samo malim slovima; tako u svim stilovima velikih i malih slova, razlika između Є i E nestaje.

Staroverci štampaju svoje knjige koristeći stariju varijantu novocrkvenoslovenskog jezika. Njegova ortografija kombinuje gore opisani potpuno formalni sistem sa starijom tradicijom da se Є koristi fonetski (posle samoglasnika, da predstavlja jotirano / je /).

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ „Cyrillic: Range: 0400–04FF” (PDF). The Unicode Standard, Version 6.0. 2010. str. 42. Arhivirano (PDF) iz originala 13. 5. 2011. g. Pristupljeno 2023-09-12. 

Računarski kodovi

[uredi | uredi izvor]
Znak Є є
Naziv u Unikodu VELIKO ĆIRILIČNO SLOVO JE MALO ĆIRILIČNO SLOVO JE
Vrsta kodiranja decimalna heksadecimalna decimalna heksadecimalna
Unikod 1028 U+0404 1108 U+0454
UTF-8 208 132 D0 84 209 148 D1 94
Numerička referenca znaka Є Є є є