Jablanica (Struga)
Administrativni podaci | |
---|---|
Država | Severna Makedonija |
Opština | Struga |
Stanovništvo | |
— 2002. | 553 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 41° 18′ 48″ S; 20° 34′ 49″ I / 41.3133° S; 20.5803° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 950 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 6337 |
Pozivni broj | +389 (0)46 |
Registarska oznaka | SU |
Jablanica (mkd. Јабланица) je naselje u Severnoj Makedoniji, u zapadnom delu države. Jablanica pripada opštini Struga.
Geografija
[uredi | uredi izvor]Naselje Jablanica je smešteno u krajnje zapadnom delu Severne Makedonije, blizu državne granice sa Albanijom (6 km zapadno od naselja). Od najbližeg grada, Struge, naselje je udaljeno 30 km severno.
Jablanica se nalazi u istorijskoj oblasti Drimkol, koja obuhvata gornji tok Crnog Drima. Naselje je smešteno na istočnim padinama planine Jablanica. Istočno se tlo spušta u klisuru Crnog Drima. Nadmorska visina naselja je približno 950 metara.
Klima u naselju je planinska.
Istorija
[uredi | uredi izvor]Ime sela Jablanica se prvi put pominje u povelji cara Dušana u periodu 1342-1345 za manastir Sv. Bogorodice Perivlepte u Ohridu. Selo su u prošlosti često napadala albanska plemena Gege i Toski. Sa desne strane Jablaničke reke nalazi se mesto Veljare, gde postoje grobovi poginulih za koje se smatra da su ubijeni od strane kačaka.[1]
Istorija Srba u mestu
[uredi | uredi izvor]U mestu je između 1870-1876. godine radila srpska narodna škola, koja je nakon izvesnog prekida nastavila rad 1897. godine[2]
Po prijavi Bugara uhapšen je od strane Turaka, Srbin učitelj u Jablanici, Mateja Šumenković.[3]
U mestu su 1900. godine bile tri pravoslavne crkve. U onoj sabornoj okupili su se Srbi da proslave Savindan. Činodejstvovao je pop Arsenije Nikolajević. Srpska škola u mestu je otvorena po carskoj dozvoli 1897. godine za vreme kmeta mesnog Jovana Kostića. Kmet Kostić je 1899. godine bio domaćin slave. Svetosavsku besedu u školi je održao učitelj Mateja Šumenković. Kum školske slave bio je domaćin Ilija Mitrović, a zasluge za organizaciju proslave imali su još školski nastojatelj Mitar Novović i drugi učitelj Marko Stavrić.[4]
Demografija
[uredi | uredi izvor]Prema statistici Vasila Kančova ("Makedonija. Etnografija i statistika") iz 1900. godine, u Jablanici je živelo 960 stanovnika, sve Makedonci (850 pravoslavaca i 110 muslimana)
Prema sekretaru bugarskog egzarhija Dimitrivu Miševu ("Makedonija i njeno hrišćansko stanovništvo"), 1905. godine u Jablanici je živelo 832 Makedonaca, egzarhista i 160 Makedonaca patrijarhista.
Popis stanovništva
Nacionalnost | Ukupno |
Makedonci | 545 |
Turci | 0 |
Romi | 0 |
Albanci | 0 |
Cincari | 0 |
Srbi | 1 |
Bošnjaci | 0 |
Drugi | 7 |
Jablanica je prema poslednjem popisu iz 2002. godine imala 553 stanovnika. Pretežno stanovništvo u naselju su etnički Makedonci (98%). Većinska veroispovest je pravoslavlje.
Godina | 1900 | 1905 | 1948 | 1953 | 1961 | 1971 | 1981 | 1991 | 1994 | 2002 |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Stanovništvo | 960 | 992 | 1.188 | 1.300 | 1.488 | 1.393 | 1.187 | 818 | 741 | 553 |