Ljubiša Rajković Koželjac
Ljubiša Rajković Koželjac | |
---|---|
Puno ime | Ljubiša Rajković |
Datum rođenja | 4. februar 1940. |
Mesto rođenja | Koželj, Srbija |
Datum smrti | 4. mart 2020.80 god.) ( |
Mesto smrti | Zaječar, Srbija |
Ljubiša Rajković Koželjac (Koželj, 4. februar 1940 — Zaječar, 4. mart 2020) je bio knjuževnik, lingvista, novinar i naučni radnik iz Zaječara, ostavio je za sobom obimnu objavljenu građu o kulturnoj baštini na Kosovu i Metohiji i Jugoistočnoj Srbiji. Pisao je priče, pesme, prikaze i eseje, hronike, biografije i monografije a poznat je i kao sakupljač usmenog narodnog stvaralaštva. Pored književnog stvaranja bavio se i naučnim radom u oblasti antropologije, istorije, etnologije, filologije i lingvistike.
Bio je član udruženja folklorista Jugoslavije, Udruženja prosvetnih radnika Srbije, Član Matice Srpske, Udruženja Književnika Srbije i Crne Gore. Učesnik je bio brojnih književnih i naučnih skupova u zemlji i inostranstvu. Objavio je preko 60 knjiga, a za izuzetan književni i naučni doprinos u Republici Srbiji i svesrpskom kulturnom prostoru dodeljena mu je Vukova nagrada.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Ljubiša Rajković Koželjac je rođen 4. februara 1940. godine u Koželju kod Minićeva u opštini Knjaževac od oca Dragoljuba i majke Dobrice, gde je završio i osnovnu školu. Nižu i višu gimnaziju je završio 1959. godine u Zaječaru. Diplomirao je 1963. godine na Filološkom fakultetu u Beogradu gde je studirao srpskohrvatski jezik, jugoslovensku književnost i francuski jezik, gde je bio jedan od najboljih studenata u grupi.
Po završetku studija radio je kao prosvetni radnik u osnovnim i srednjim školama Minićevu, Halovu, Negotinu, Konjusima kod Andrijevice i u Rožajama u Crnoj Gori. Na Filološkom fakultetu u Beogradu je magistrirao 1973. godine sa temom magistarskog rada: Jezik i stil Dobrice Ćosića u romanu Deobe. Doktorirao je 1994. godine na Filološkom fakultetu u Prištini na temu: Lirske narodne pesme jugoistočne Srbije.
Bio je šest godina prosvetni savetnik za srpskohrvatski jezik i jugoslovensku književnost u Zaječaru a zatim je četri godine bio lektor za srpskohrvatski jezik na fakultetima u Bordou i Lilu u Francuskoj u vreme kada je na ovim fakultetima radio i Danilo Kiš.
Desetak godina je radio kao samostalni naučni istraživač u Institutu za izučavanje kulturne baštine Srba, Crnogoraca, Hrvata i Muslimana na Kosovu i Metohiji u Prištini i stekao zvanje naučnog saradnika.
Pred penziju je radio u zavičajnom odeljenju Matične biblioteke Svetozar Marković u Zaječaru odakle je penzionisan 2002. godine.
Živeo je u Zaječaru odakle je bio aktivan u kulturnom životu grada ali i širom bivše Jugoslavije.
Preminuo je 4. marta 2020. godine u 80 godina života od povreda u bizarnoj saobraćajnoj nesreći u Zaječaru. [1]
Bibliografija[uredi | uredi izvor]
- Ukorak s vremenom, Istorijski arhiv, Zaječar, 1969.
- Selo Vrbica, NP Dnevnik, Novi Sad, 1969.
- Članci iz jezika i književnosti, Tehnički školski centar, Bor, 1970.
- Treperenje, Mladi maj, Zaječar, 1971.
- Dvori samotvorni, NU Timok, Zaječar, 1972.
- Pod kamenom cvet, Književni klub Branko Miljković, Kaževac, 1973.
- Iz jezičke i književne problematike, Međuopštinski prosvetno-pedgoški zavod, Zaječar, 1973.
- Vršnjaci proleća, Dom omladine, Zaječar, 1975.
- Crna Reka, NU Timok, Zaječar, 1975.
- Zdravac mirišljavac, GIP Zaječar, Zaječar, 1978.
- Lepota ožiljaka, Društvo prijatelja knjige, Ivangrad, 1987.
- Predjeli sna, Međurepublička zajednica, Pljevlja, 1987.
- Književno stvaralaštvo Milenka Ratkovića, Novo delo, Beograd, 1988.
- Kliče vila savrh Koma, Zajednica kulturnih i naučnih radnika, Rožaje, 1988.
- Ustuk, NIRO Sloboda, Ivangrad, 1988.
- Timočke poslovice, izreke i zagonetke, IRO Prosveta, Niš, 1989.
- Reč putuje, Društvo prijatelja knjige, Ivangrad, 1989.
- Odsaj na vodi, Nezavisna biblioteka Plamen bananine kućice, Požega, 1990.
- Nepoklek, Dom omladine, Zaječar, 1990.
- Književni razgovori, Kultirno-prosvetna zajednica, Zaječar, 1991.
- Jato golubato, Kulturno-prosvetna zajednica, Zaječar, 1991.
- Onomastika Timoka, SANU (Onomatološki prilozi, br. XI), Beograd, 1991.
- Oj, lele, Stara planino, Krajinski književni krug, Negotin, 1995.
- Radgostov kodeks, Novi svet, Priština, 1996.
- Jezik i stil u Deobama Dobrice Ćosića, Kulturno-prosvetna zajednica, Zaječar, 1997.
- Pomenik, Pergament, Priština, 1997.
- Lirske narodne pesme jugoistočne Srbije, Institut za izučavanje kulturne baštine Srba na Kosovu i u Metohiji, Priština, 1997.
- Svitac, Novi svet, Priština, 1997.
- Nebo u kladencu, Književna zajednica Veljko Vidaković, Niš, 1997.
- Pevanje Hajduk-Veljku, Hajduk-Veljkovi dani, Lenovac, 1998.
- Puti nedohodi, Književna zajednica Veljko Vidaković, Niš, 1998.
- Venci za mladenci, Zavičajno društvo Timočana-Torlaka, Minićevo, 1998.
- Monografija Osnovne škole, Miroslav Đurović, u Bašči (kod Rožaja), OŠ Moroslav Đurović, Bašča, 1999.
- Okato sunce, Timočki književni klub, Zaječar, 2000.
- Osnovna škola u Velikom Izvoru od 1839. do 2000. godine, OŠ Vuk Karadžić, Veliki Izvor, 2000.
- Mučno svitanje, DP Nota, Knjaževac, 2000.
- Sa londže zelene, Centar za kulturu, Rožaje, 2000.
- Posvete, Književni klub Inorog, Bor, 2001.
- Na putu dobročinstva, OOCK, Zaječar, 2001.
- Trajanje, Zavičajno društvo Timočana – Torlaka, Minićevo, 2002.
- Dionisije na leopardu NIP Vranjske knjige, Vranje, 2004.
- Bili smo nemogući, Srpska knjiga, Ruma, 2005.
- Munje na obzorju, NIP Vranjske knjige, Vranje, 2006.
- Reč biva delo, Književni klub Branko Miljković, Knjaževac, 2006.
- Besmrtnik, Tercija, Bor, 2008.
- Put u Eshaton, Književni klub Sokolovo pero, Sokobanja, 2008.
- Dečja usta, Književno društvo Sveti Sava, Beograd, 2009.
- Život posvećen nauci, Kulturno-prosvetna zajednica, Zaječar, 2009.
- Jezik naš nasušni, Književna zadruga Srpskog narodnog vijeća Crne Gore, Podgorica, 2009.
- Ustani, Lazare, Književni klub Branko Miljković, Knjaževac, 2009.
- Dve zlatne jabuke, Kulturno-prosvetna zajednica, Zaječar, 2009.
- Šiomigađura, Književni klub humorista, aforističara i satiričara Sergije Lajković, Zaječar, 2009.
- Dragi Ljubiša, Istorijski arhiv Timočka krajina, Zaječar — Zavičajno društvo Timočana-Torlaka, Minićevo, 2010.
- Marginalije, Centar za kulturu, Zaječar, 2010.
- Do balčaka, Krajinski književni klub, Negotin, 2011.
- Da život bude ljubav, IK Miroslav, Beograd, 2011.
- Suza skamenjena, Zavičajno društvo Timočana-Torlaka, Minićevo, 2011.
- Život — za život u slobodi (u koautorstvu sa Miodragom Đurđevićem), Savez udruženja boraca Okruga Zaječar i Okruga Bor, Zaječar, 2011.
- Soneti, Krajinski književni klub, Negotin, 2012.
- Posveta Koželjcu, januar 2020
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ Jelenković, Dragan (2011). Ljubiša Rajković Koželjac Bio-Bibliografija (maj 1954-maj 2010). Zaječar: Istorijski arhiv Timočka krajina Zaječar. ISBN 978-86-84483-13-5.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
Za Media https://zamedia.rs/2020/03/05/in-memoriam-dr-ljubisa-rajkovic-kozeljac-1940-2020/
Timočka https://www.timocka.rs/vesti/in-memoriam-preminuo-doktor-ljubisa-rajkovic-kozeljac/