Dž (slovo ćirilice)
| Ćirilično slovo Џ | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| |||||
| Slova srpske azbuke | |||||
| А | Б | В | Г | Д | Ђ |
| Е | Ж | З | И | Ј | К |
| Л | Љ | М | Н | Њ | О |
| П | Р | С | Т | Ћ | У |
| Ф | Х | Ц | Ч | Џ | Ш |
| Slova ostalih slovenskih jezika | |||||
| А́ | А̀ | А̄ | Ґ | Ґ | Ѓ |
| Ѓ | Ѐ | Е́ | Е̄ | Ё | Є |
| З́ | Ѕ | Ѝ | И́ | І | Ї |
| Й | Ќ | О́ | О̀ | Ō | С́ |
| У́ | У̀ | Ў | Щ | Ъ | Ы |
| Ь | Э | Ю | Я | ||
| Slova neslovenskih jezika | |||||
| Ӑ | Ӓ | Ә | Ӛ | Ӕ | Ғ |
| Ҕ | Ӻ | Ӷ | Ģ | G̑ | Ԁ |
| Ԃ | Ꚉ | Ԭ | Ԫ | Ꚁ | Ӗ |
| Ӂ | Җ | Ӝ | Ԅ | Ӟ | Ҙ |
| Ž | Ẕ | Ẓ | Ԑ | Ӡ | Ź |
| Ԇ | Ꚅ | Ӣ | Ҋ | Ӥ | Қ |
| Ӄ | Ҡ | Ҟ | Ҝ | Ԟ | Ԛ |
| Ӆ | Ԓ | Ԡ | Ԉ | Ԕ | Ӎ |
| Ӊ | Ң | Ӈ | Ԩ | Ҥ | Ԣ |
| Ԋ | Ӧ | Õ | Ө | Ӫ | Ҩ |
| Ԥ | Ҧ | Ҏ | Ř | Ԗ | Ҫ |
| Ԍ | Ҭ | Ꚑ | Ԏ | Ӯ | Ӱ |
| Ӳ | Ү | Ү́ | Ұ | H̑ | Ҳ |
| Ӽ | Ӿ | Һ | Ꙡ | Ҵ | Ҷ |
| Ӵ | Ӌ | Ҹ | Ꚇ | Ꚓ | Ҽ |
| Ҿ | Ы̄ | Ӹ | Ы̆ | Ҍ | Ӭ |
| Э̆ | Э̄ | Э̇ | Ю̆ | Ю̈ | Ю̄ |
| Є̈ | Я̆ | Я̄ | Я̆ | Я̈ | Ԙ |
| Ԝ | Ӏ | ||||
| Istorijska slova | |||||
| Ꙉ | Ѻ | Ѹ | Ꙋ | Ѡ | Ѽ |
| Ѿ | Ҁ | Ѣ | Ꙓ | Ꙗ | Ѥ |
| Ѧ | Ѫ | Ѩ | Ѭ | Ѯ | Ѱ |
| Ѳ | ֹѴ | Ѷ | Ꙟ | Ꚏ | Ꚗ |
| Ꙥ | Ꙧ | Ꙣ | Ꙑ | Ꙭ | Ꙩ |
| ꙮ | |||||
| Sva slova ćirilice | |||||
Slovo Џ je dvadeset i deveto slovo srpske ćirilice.
Prvi put se pojavljuje u 15. veku, u rumunskoj ćirilici, kao izmenjena forma slova Č.[1] Srpski prepisivači su počeli da ga upotrebljavaju u 17. veku. Vuk Stefanović Karadžić je vratio slovo Џ u srpsku ćirilicu.[2]
Slovo Џ se upotrebljava u srpskom, makedonskom, bošnjačkom, crnogorskom i abhaskom jeziku.
Vidi još
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Maretić, Tomislav (1899). Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika. Zagreb: Knjižara L. Hartmana. Pristupljeno 24. 10. 2022.
- ^ Đorđić, Petar (1971). Istorija srpske ćirilice: Paleografsko-filološki prilozi (1. izd.). Beograd: Zavod za izdavanje udžbenika.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Pismenica serbskoga їezika po govoru prostoga naroda, napisana Vukom Stefanovićem, serbiїancem. U Vienni, 1814. U pečatnьi G. Іoanna Šnirera. [Reprint: Kraljevo: GIRO «Slovo», 1984].
- Prvi Srpski Bukvar. Napisao Vuk Stef. Karadžić, filosofije doktor… U Beču, u štampariji Jermenskoga namastira, 1827. [Reprint: Beograd: Narodna biblioteka Srbije, grafičko preduzeće «Zaječar», 1978.]
- Ivan Kočev, Ivan Aleksandrov. Dokumenti za sъčinяvaneto na «makedonskiя knižoven ezik» // Makedonski pregled (Macedonian review). Spisanie za nauka, literatura i obщestven život. Godina XIV, kniga 4 (Sofiя, 1991). Str.
