Pređi na sadržaj

Bartošice

Koordinate: 54° 15′ 04″ S; 20° 48′ 36″ I / 54.251° S; 20.81° I / 54.251; 20.81
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Bartošice
polj. Bartoszyce

Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Poljska
Vojvodstvo Varminsko-mazursko
Status grada1332
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2021.22.597[1]
 — gustina1.917[2] st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate54° 15′ 04″ S; 20° 48′ 36″ I / 54.251° S; 20.81° I / 54.251; 20.81
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Površina11,79 [3] km2
Bartošice na karti Poljske
Bartošice
Bartošice
Bartošice na karti Poljske
Pozivni broj89
Registarska oznakaNBA
Veb-sajt
http://www.bartoszyce.pl

Bartošice (polj. Bartoszyce) - je grad u Poljskoj i središte istoimene opštine u severnom delu varminsko mazurijskog vojvodstva.

Poljska je od 1999. godine podeljena na 16 oblasti koje se nazivaju vojvodstva (polj. województwa)

Istorija

[uredi | uredi izvor]

Krstaši su na mestu današnjeg grafa Bartošice oko 1240. godine sagradili kameni zamak oko koga se ubrzo stvorilo naselje. Poljaci su se u znatnom broju naselili u mestu od 14. do 17. veka. Poljaci u gradu koristili su poljska imena Bartošice i Barštin.[4] Gradski upravnik Teutonskog reda, Hening Šindekopf iz Balge, započeo je izgradnju zida oko grada 1353. godine.[5] Godine 1440. grad se pridružio anti-Teutonskoj pruskoj konfederaciji, na čiji zahtev je poljski kralj Kazimir IV Jagelonac 1454. pripojio region i grad Kraljevini Poljskoj.[6] Nakon mirovnog sporazuma potpisanog u Torunju 1466. godine, grad je postao deo Poljske kao feud države Teutonskog reda.[7]

Grad je prvi put ušao u sastav poljske države 1525. godine. Tokom Napoleonovih ratova, Pruska i Rusko carstvo su 26. aprila 1807. u gradu potpisale sporazum o savezu,[8] Ugovor iz Bartenštajna. Administrativna reforma nakon Napoleonovih ratova stavila je Bartenštajn u Istočnu Prusku 1818. godine. Grad je bio podvrgnut politici germanizacije, i iako je mesto poljskog propovednika još uvek postojalo 1829. godine, imenovani propovednik nije govorio poljski.[9]

Bartošice je 1933. godine imalo 8 717 stanovnika a, 1939. već 11 268. Tokom Drugog svetskog rata, grad je 50% uništen u borbama između nemačkih snaga i sovjetske Crvene armije. Nakon nemačke predaje, Sovjeti su 15. juna 1945. svečano preneli suverenitet nad gradom na poljske vlasti.[10]

Demografija

[uredi | uredi izvor]
Demografija
2021.
22.597

Atrakcije

[uredi | uredi izvor]

Saobraćaj

[uredi | uredi izvor]

U gradu se ukrštaju regonalni putevi:

Bartošice je povezano železničkom prugom sa sledećim gradovima u Poljskoj:


Partnerski gradovi

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ „Local Data Bank”. Statistics Poland. Pristupljeno 2022-08-30.  Category K3, group G7, subgroup P1336. Data for territorial unit 2801011.
  2. ^ „Local Data Bank”. Statistics Poland. Pristupljeno 2022-08-30.  Category K3, group G7, subgroup P2425. Data for territorial unit 2801011.
  3. ^ „Local Data Bank”. Statistics Poland. Pristupljeno 2022-08-30.  Category K1, group G441, subgroup P1410. Data for territorial unit 2801011.
  4. ^ „Bartoszyce, eMazury” (na jeziku: poljski). Pristupljeno 7. 6. 2019. 
  5. ^ Ostpreußen.net. Geschichte der Stadt Bartoszyce - Bartenstein. Accessed 1 April 2007.
  6. ^ Górski, Karol (1949). Związek Pruski i poddanie się Prus Polsce: zbiór tekstów źródłowych (na jeziku: poljski). Poznań: Instytut Zachodni. str. XXXVII, 54. 
  7. ^ Górski, Karol (1949). Związek Pruski i poddanie się Prus Polsce: zbiór tekstów źródłowych (na jeziku: poljski). Poznań: Instytut Zachodni. str. XXXVII, 96—97, 214—215. 
  8. ^ Der Große Brockhaus, 15th edition, Vol. 2, Leipzig 1929, p. 333.
  9. ^ Kętrzyński, Wojciech (1882). O ludności polskiej w Prusiech niegdyś krzyżackich (na jeziku: poljski). Lwów: Zakład Narodowy im. Ossolińskich. str. 587—588. 
  10. ^ Joanna Ewa Wisniewska. Preußisch Holland/Paslek – Die Wende des Jahres 1945. Die Vertreibung/Aussiedlung der deutschen Bevölkerung (PDF). str. 91. 
  11. ^ Tolstoy, Leo (1949). War and Peace. Garden City: International Collectors Library. 

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]