Bacanje kladiva
Bacanje kladiva (engl. hammer throwing, nem. Hammerwurf, fr. lancement du marteau, rus. метание молота) je jedna od atletskih bacačkih disciplina.[1]
Ranije se smatralo da je ova atletska disciplina samo za snažne ljude, a danas da je za one koji žele da postanu snažni. Bacanje kladiva razvija celi kompleks psihomotoričkih osobina (snagu, okretnost i brzinu), pa izrazito pojačava osećaj ravnoteže.
Istorijski razvoj[uredi | uredi izvor]
Prva takmičenja u ovoj disciplini sreću se u Ujedinjenom Kraljevstvu, gde su zabeleženi prvi postignuti rezultati. Bacao se teški kovački čekić, koji je zbog duge drvene drške diktirao kretanje sa zamasima pretežno u horizontalnoj ravni. Kasnije je drvena drška zamenjena lancem, a zatim žicom. U početku se bacalo sa linije, zatim iz kruga prečnika 2,5 m i najzad iz kruga prečnika 2,135 m.
Iz Velike Britanije ta disciplina se prenela u susedne, a kasnije i u ostale zemlje. Ipak bacanje kladiva zbog posebnih uslova pod kojima se izvodi (posebno bacalište, zaštitna mreža, opasnost od kidanja žice i sl.) nije tako rasprostranjena disciplina, kao što su druga bacanja.
Prvi rezultat zabeležen je 10. maja 1828. u Velikoj Britaniji kada je Englez Adam Vilson bacio kladivo 27,74 m[2]. Prvi zvanični najbolji rezultat na svetu registrovan je 1883. godine, a postigao ga je Džon Gruera (Velika Britanija), sa rezultatom od 30,85 m.[3]. Istaknutiji takmičar početkom 20. veka bio je Džon Flanagan (SAD) koji je 13 puta popravljao najbolji rezultat dok se nije 1909 učvrstio na 56,19 .[3]. Američki bacači su dominirali do 1928. godine kada je Irac Patrik O'Kalahan na Olimpijskim igrama u Antverpenu postao olimpijski pobednik sa tadašnjim olimpijskim rekordom 51,39 m.
U Jugoslaviji se bacanje kladiva pojavilo odmah posle 1918. godine. Prvi zabeleženi rekord postavio je Đuro Gašpar 1920. godine sa rezultatom 31,84 m.[3]. Najveći uspeh postigao je Ivan Gubijan, osvajanjem srebrne medalje na Olimpijskim igrama u Londonu 1948. godine. To je bila prva olimpijska medalja u atletici za jugoslovensku atletiku uopšte, a i dan danas jedina medalja u disciplini bacanja kladiva.
Bacanje kladiva u muškoj konkurenciji je na programu drugih Olimpijskih igara u Parizu 1900 godine i od tada je na programu Olimpijskih igara. Amerikanac Džon Flanagan je prvi atletičar koji je pobedio u bacanju kladiva na Olimpijskim igrama.
U ženskoj konkurenciji bacanje kladiva počelo se razvijati mnogo kasnije pa je na Olimpijske igre, uvedeno tek u Sidneju 2000. godine.
Na Svetskom i Evropskom prvenstvu u atletici na programu je od samog početka Svetskom 1983. godine u Helsinkiju, odnosno Evropskom 1934. u Torinu.
U ženskoj konkurenciji bacanje kladiva je ušlo u program na Svetskom prvenstvu 1999. godine u Sevilji, a na Evropskom prvenstvu 1998. u Budimpešti.
Zbog specifičnih uslova za takmičenje bacanje kladiva nije na programima atletskih prvenstava koja se održavaju u dvorani.
Pravila takmičenja[uredi | uredi izvor]
Kladivo se baca iz kruga prečnika 2,135 m. Dozvoljena je upotreba rukavice za zaštitu ruke. Bacač može da započne bacanje iako se kladivo u polaznom položaju leži izvan kruga za bacanje. Ako se u toku izvođenja prekine žica, takmičar može ponoviti bacanje. Bacanje se priznaje samo onda, ako nije prekinuto kretanje zbog toga što je za vreme izbacivanja ili okreta kladivo dotaklo tlo unutar kruga ili van njega.
Celo kladivo koje bacaju muškarci mora da bude teško najmanje 7,257 kg, dugo najviše 122 cm. Prečnik glave kladiva treba da ima najmanje 10,2 cm, a najviše 12,0 cm. Debljina žice treba da ima najmanje 3 mm. Dužina drške kladiva je 105 mm., a njena širina 110 mm. Prečnik metalnog materijala od kojeg je drška izrađena treba da bude 55 mm. Radi zaštite bacača, sudija i publike krug za bacanje kladiva ograđen je zaštitnom mrežom prečnika 7,60 m. i visine najmanje 2,74 m. Mreža je otvorena u pravcu bacanja, a otvor iznosi 6 m. Sektor za određivanje prostora u koji treba da padne kladivo određen je uglom od 45°.
Kladivo za žene je teško 4 kg.
Svetski rekordi[uredi | uredi izvor]
Prvi svetski rekord u bacanju kladiva IAAF (International Association of Athletics Federations – Međunarodna atletska federacija) je priznala 1913. godine. Trenutni rekord kod muškaraca je 86,74 metra a postigao ga je Jurij Sedih iz SSSRa, danas Rusije na Evropskom prvenstvu u Štutgartu 30. avgusta 1986. Kod žena rekord drži Anita Vlodarčik iz Poljske rezultatom 82,98 koji je ostvarila u Varšavi, 28. avgusta 2016.
Lista najboljih rezultata u bacanju kladiva — muškarci[uredi | uredi izvor]
Ovo je lista 10 atletičara koji su najdalje bacili kladivo, sa stanjem na dan 7 decembar 2023. godine.[4] (Napomena: neki atletičari su više puta prebacila dužinu od 83.93 m. Prikazan je samo najbolji rezultat svakog atletičara.)
Lista najboljih rezultata u bacanju kladiva — žene[uredi | uredi izvor]
Ovo je lista 10 atletičarki koje su najdalje bacile kladivo, sa stanjem na dan 7 decembar 2023. godine.[5] (Napomena: neke atletičarke su više puta prebacila dužinu od 77,68 m. Prikazan je samo najbolji rezultat svake atletičarke.)
Rang | Rezultat | Ime | Datum rođenja | Država rođenja i sadašnja država |
Mesto | Datum |
---|---|---|---|---|---|---|
1. | 82,98 | Anita Vlodarčik | 8. avgust 1985. | Poljska | Varšava, Poljska | 28. avgust 2016. |
2. | 80,31 | Diana Prajs | 8. jun 1993. | SAD | Judžin, SAD | 26. jun 2021. |
3. | 80,17 | Bruk Anderson | 23. avgust 1995. | SAD | Tuson, SAD | 20. maj 2023. |
4. | 79,42 | Beti Hajdler | 14. oktobar 1983 | Nemačka | Hale, Nemačka | 21. maj 2011. |
5. | 78,80 | Tatjana Lisenko | 9. oktobar 1983. | Sovjetski Savez Rusija |
Moskva, Rusija | 16. avgust 2013. |
6. | 78,69 | Aksana Mjanjkova | 28. mart 1982. | Sovjetski Savez Belorusija |
Minsk, Belorusija | 18. jul 2012. |
7. | 78,62 | Kamrin Rodžeres | 7. jun 1999. | Kanada | Los Anđeles, SAD | 26. maj 2023. |
8. | 78,00 | Džani Kasanovoid | 19. januar 1995. | SAD | Tuson, SAD | 21. maj 2022. |
9. | 77,78 | Gven Beri | 29. jun 1989. | SAD | Hožov, Poljska | 8. jun 2018. |
10. | 77,68 | Ženg Vang | 14. decembar 1987. | Kina | Čengdu, Kina | 29. mart 2014. |
Rekordi muški[uredi | uredi izvor]
(stanje 7. decembar 2023)
Rezultat | Ime | Datum rođenja | Država | Mesto | Datum | |
---|---|---|---|---|---|---|
SR | 86,74 | Jurij Sedih | 11. jun 1955. | Sovjetski Savez Rusija |
Štutgart, Nemačka | 30. avgust 1986. |
OR | 84,80 | Sergej Litvinov | 23. januar 1958. | Sovjetski Savez Rusija |
Seul Južna Koreja | 26. septembar 1988. |
ER | 86,74 | Jurij Sedih | 11. jun 1955. | Sovjetski Savez Rusija |
Štutgart, Nemačka | 30. avgust 1986. |
SAR | 82,71 | Rudi Vinkler | 6. decembar 1994. | Sjedinjene Američke Države | Judžin, SAD | 20. jun 2021. |
JAR | 78,63 | Vagner Hoze Alberto Domingos | 26. mart 1983. | Argentina | Celje, Slovenija | 19. jun 2016. |
AFR | 81,27 | Mostafa Elgamel |
|
Južna Afrika | Kairo, Egipat | 21. mart 2014. |
AZR | 84,86 | Kodži Murofuši | 8. oktobar 1974. | Japan | Prag, Češka Republika | 29. jun 2003. |
OKR | 79,29 | Stjuart Randel | 30. jun 1972. | Australija | Varaždin, Hrvatska | 6. jul 2002. |
RS | 67,93 | Jovan Stranić | 26. jun 2004. | Srbija AK Vojvodina, Novi Sad |
Ptuj, Slovenija | 23. maj 2023. |
Rekordi žene[uredi | uredi izvor]
(stanje 7. decembar 2023)
Rezultat | Ime | Datum rođenja | Država | Mesto | Datum | |
---|---|---|---|---|---|---|
SR | 82,98 | Anita Vlodarčik | 8. avgust 1985. | Poljska | Varšava, Poljska | 28. avgust 2016. |
OR | 82,29 | Anita Vlodarčik | 8. avgust 1985. | Poljska | Rio, Brazil | 15. avgust 2016. |
ER | 82,98 | Anita Vlodarčik | 8. avgust 1985. | Poljska | Varšava, Poljska | 28. avgust 2016. |
SAR | 80,31 | Diana Prajs | 8. jun 1993. | SAD | Judžin, SAD | 26. jun 2021. |
JAR | 73,74 | Dženifer Dalgren | 21. april 1984. | Argentina | Buenos Ajres Brazil | 10. april 2010. |
AFR | 75,49 | Anete Neka Ečikunvoke | 29. jul 1996. | Nigerija | Tuson, SAD | 22. maj 2021. |
AZR | 77,68 | Ženg Vang | 14. decembar 1987. | Kina | Čengdu, Kina | 29. mart 2014. |
OKR | 74,61 | Loren Brus | 23. mart 1997. | Novi Zeland | Tuson, SAD | 20. maj 2021. |
RS | 66,41 | Sara Savatović | 5. oktobar 1993. | Srbija AK Novi Beograd |
Ejms, SAD | 15. maj 2015. |
Legenda:
- SR: svetski rekord
- OR: olimpijski rekord
- ER: evropski rekord
- SAR: rekord Severne Amerike
- JAR: rekord Južne Amerike
- AFR: rekord Afrike
- AZR: rekord Azije
- OKR: rekord Okeanije
- RS: rekord Srbije
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Mišić, Milan, ur. (2005). Enciklopedija Britanika. A-B. Beograd: Narodna knjiga : Politika. str. 116. ISBN 86-331-2075-5.
- ^ Najbolji rezultati pre IAAF [1] Arhivirano na sajtu Wayback Machine (1. jul 2007)
- ^ a b v Enciklopedija fizičke kulture JLZ Zagreb 1975
- ^ „Hammer Throw - men - senior - outdoor”. worldathletics.org. Pristupljeno 2023-12-07.
- ^ „Hammer Throw - women - senior - outdoor”. worldathletics.org. Pristupljeno 2023-12-07.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
- Svetski rekordi u atletici na otvorenom
- Osvajači olimpijskih medalja u atletici — bacanje kladiva za žene
- Osvajači olimpijskih medalja u atletici — bacanje kladiva za muškarce
- Pobednice svetskih prvenstava u atletici na otvorenom — bacanje kladiva za žene
- Pobednici svetskih prvenstava u atletici na otvorenom — bacanje kladiva za muškarce
- Pobednice evropskih prvenstava u atletici na otvorenom — bacanje kladiva za žene
- Pobednici evropskih prvenstava u atletici na otvorenom — bacanje kladiva za muškarce
- Razvoj svetskog rekorda u bacanju kladiva za žene
- Razvoj svetskog rekorda u bacanju kladiva za muškarce
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Zvanični sajt IAAF
- Razvoj svetskih rekordi u atletici
- World Masters Athletics - official site
- Masters T&F World Rankings
- Athletics all-time performances
- Bacanje kladiva
- Bacanje kladiva, rekordi, top liste atletičari ...
- Bacanje kladiva statistika
- Godišnja rang lista
- Najbolji rezultati muškaraca IAAF
- Najbolji rezultati žena IAAF