Veliko Orašje
Veliko Orašje | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Podunavski |
Opština | Velika Plana |
Stanovništvo | |
— 2011. | 2.110 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 44° 22′ 08″ S; 21° 05′ 10″ I / 44.36892° S; 21.08600° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 85 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 11323 |
Pozivni broj | 026 |
Registarska oznaka | VP |
Veliko Orašje je naselje u opštini Velika Plana, u Podunavskom okrugu, u Srbiji. Prema popisu iz 2011. bilo je 2110 stanovnika.
Ovde se nalazi FK Mladi Borac Veliko Orašje.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Veliko Orašje je starije naselje. Crkva je podignuta na temeljima neke stare crkve. Pri otkopavanju nađeni su zidovi koji su bili „molovani“ i na desnoj strani vrata stajao je natpis: Ljeta od Hrista 1175. sozda se hram sei….“ Na vratima je stajao natpis: osvajati i pomaza Hram sv. Ar. M episkop Sava“. (Spomenik C.K.A.XXXVII, c 167/168.).
Predanje veli da su stanovnici današnjih sela Livade (požarevačke), V. Orašja, Krnjava i Trnovče bili naseljeni u blizini današnjeg Orašja na mestu koje se sada zove „Selište“, gde je i danas staro groblje.
Kako je ovde bilo na udaru Turcima, stanovništvo se sklonili u zaklonitija mesta: jedni pređu preko Morave i u lugu osnuju novo naselje pod imenom Livadica, drugi osnuju Orašje, a treći Krnjevo i Trnovaču. Mesto, na kome je bilo prvobitno naselje, koje se danas zove Selište, pominje se za vreme Austrijske Srbije (1718-1739. g.) pod imenom Livada Livat. U godini 1732, u spisku sela smederevskog „dištrikta“, pominje se selo livade sa 30 domova. Livadica se pominje i mnogo ranije. Među selima, koje je knez Lazar poklonio manastiru Ravanici (1381. g.), pominje se i „selo Livadica na Morave“, a kasnije (1553. g.) putopisac Vranćić pominje „selo Livadu na potoku Jasenici u šumi Lomnici“. Predanje veli da su prvi doseljenici, koji su iz Livadice došli na današnje mesto, tu zatekli mnoge velike orahe, po čemu su selu, odnosno današnjoj varošici, i dali ime. Veliko Orašje se pominje u aračkim spiskovima i imalo je 1818. g. 50 a 1822. g. 55 kuća. Godine 1846. u Orašju je bilo 87 kuća, a po popisu iz 1921. g. varošica je imala, zajedno sa Kruševom, 489 kuća sa 2400 stanovnika.
Od 1869. bilo je središte Velikooraškog sreza (deo Jaseničke oblasti), koji je 1947. preimenovan u Pomoravski, a devet godina kasnije, sa preformiranjem teritorijalne strukture u opštine, središte je 1956. premešteno u Veliku Planu kao mnogoljudniji industrijski centar.
Današnje Orašje su naselile najpre ove porodice: Staraca-Nikolići, Jovanovići, Stojadinovići, Živanović i Gajići. Sve su ove porodice velike i sa brojem kuća i pored ovih imaju i druga prezimena. Velike i razgranate i porodice Bivoljara, Lekića, Bojkovića, Krajinaca, Laolaca i Kašajića. Varošica ima školu i crkvu koja su sazidana 1890. godine. (podaci krajem 1921. godine).[1][2] Početkom 1941. je planirano osvećenje novog crkvenog doma i konaka.[3] U februaru iste godine selo je pogođeno poplavom V. Morave.[4]
U Velikom Orašju se održava kulturno-zabavna manifestacija „Oraško prelo“ uokviru koje se organizuje takmičenje u spremanju sarme.[5]
Ovde se nalaze Kuća Ilije Nikolića i Železnička stanica Veliko Orašje.
Demografija[uredi | uredi izvor]
U naselju Veliko Orašje živi 1841 punoletni stanovnik, a prosečna starost stanovništva iznosi 41,9 godina (40,2 kod muškaraca i 43,6 kod žena). U naselju ima 741 domaćinstvo, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,10. Zaseok Velikog Orašja je Kruševo.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
|
|
m | ž |
|||
? | 3 | 8 | ||
80+ | 13 | 39 | ||
75—79 | 33 | 57 | ||
70—74 | 62 | 85 | ||
65—69 | 92 | 81 | ||
60—64 | 65 | 77 | ||
55—59 | 52 | 60 | ||
50—54 | 84 | 81 | ||
45—49 | 97 | 99 | ||
40—44 | 83 | 85 | ||
35—39 | 73 | 64 | ||
30—34 | 74 | 72 | ||
25—29 | 57 | 71 | ||
20—24 | 70 | 57 | ||
15—19 | 71 | 67 | ||
10—14 | 82 | 73 | ||
5—9 | 60 | 54 | ||
0—4 | 55 | 43 | ||
Prosek : | 40,2 | 43,6 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 929 | 236 | 595 | 54 | 40 | 4 |
Ženski | 1.003 | 149 | 602 | 221 | 30 | 1 |
UKUPNO | 1.932 | 385 | 1.197 | 275 | 70 | 5 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 506 | 103 | 0 | 4 | 150 |
Ženski | 252 | 58 | 0 | 0 | 65 |
UKUPNO | 758 | 161 | 0 | 4 | 215 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 14 | 70 | 63 | 16 | 55 |
Ženski | 6 | 6 | 40 | 10 | 17 |
UKUPNO | 20 | 76 | 103 | 26 | 72 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 2 | 2 | 11 | 3 | 7 |
Ženski | 1 | 2 | 8 | 11 | 26 |
UKUPNO | 3 | 4 | 19 | 14 | 33 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 4 | 0 | 0 | 2 | |
Ženski | 2 | 0 | 0 | 0 | |
UKUPNO | 6 | 0 | 0 | 2 |
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Podaci su uzeti iz: „Naselja“ knj.19 (dr. B. M. Drobnjaković.: Smederevsko Podunavlje i Jasenica)) i iz „Letopisa“ varošice V. Orašja Br. 384./928.
- ^ Literatura „Letopis Podunavskih mesta“(Beč 1998) period 1812 – 1935 g. Letopisa, po predanju, Podunavskih mesta i običaji nastanak sela ko su bili Dosenjenici čime se bavili meštani i poreklo doseljenika
- ^ "Politika", 15. feb. 1941
- ^ "Politika", 27. feb. 1941
- ^ Veliko Orašje: Takmičenje u spremanju sarme („Večernje novosti“, 3. avgust 2013)
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.
Korišćena Literatura[uredi | uredi izvor]
- Izvor Monografija Podunavske oblasti 1812-1927. objavjeno (1927 g.)„Napredak Pančevo,,
- „Letopis“: Podunavska mesta i običaji Marina (Beč 1999 g.). Letopis period 1812 – 2009 g. Sastavio od Pisanih tragova, Letopisa, po predanju mesta u Južnoj Srbiji, mesta i običaji nastanak sela ko su bili Doseljenici čime se bavili meštani i poreklo stanovnika
- Napomena
U uvodnom delu autor je dao kratak istorijski pregled ovog područja od praistorijskih vremena do stvaranje države Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.