Pređi na sadržaj

Verski objekti u Novom Sadu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Hram Svetog Georgija — saborna pravoslavna crkva

Verski objekti u Novom Sadu uključuju uglavnom hrišćanske (pravoslavne, protestantske, katoličke, grkokatoličke) verske objekte, pored kojih postoje i jevrejska sinagoga, kao i mesdžidi islamske verske zajednice.

Istorijski pregled[uredi | uredi izvor]

U prvoj polovini 18. veka, u gradu su bile izgrađene četiri pravoslavne i katolička crkva, a zatim jermenska crkva, grkokatolička crkva, sinagoga i protestantske crkve.

Tokom 18. i 19. veka, u gradu je preovlađivalo pravoslavno stanovništvo, da bi krajem 19. i početkom 20. veka odnos verskih grupa bio izmenjen u korist katoličkog stanovništva. U toku 20. veka, pravoslavno stanovništvo ponovo postaje dominantno, tako da je popis iz 2002. godine zabeležio da na opštinskom području Grada Novog Sada živi 232.995 pravoslavnih, 24.843 katolika, 9.428 protestanata, 2.542 muslimana, 129 Jevreja i 35 pripadnika Proorijentalnih kultova. Pravoslavni verski objekti u Novom Sadu pripadaju Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

Protestantizam, koji je prvobitno bio raširen među Slovacima, Nemcima i Mađarima, tokom vremena se raširio i među Srbima, tako da se danas u većini protestantskih crkava u Novom Sadu službe obavljaju na srpskom jeziku. [1] Arhivirano na sajtu Wayback Machine (15. avgust 2011)

Tokom Osmanske uprave (16-17. vek), Petrovaradin je imao većinsko muslimansko stanovništvo. U Podgrađu tvrđave, nalazila se Sulejman-hanova džamija, a postojale su i dve manje, Hadži-Ibrahimova i Huseinova.

Pravoslavni verski objekti[uredi | uredi izvor]

Nekadašnji verski objekti:

Današnji (stariji) verski objekti:

Novi verski objekti:

  • Crkva baraka (Slana Bara), osveštana 1993.
  • Hram Vaznesenja Gospodnjeg (Slana Bara), u izgradnji (većim delom završen). Službe se održavaju na crkvenoslovenskom i srpskom jeziku.
  • Bazilikalna crkva Vozdviženja Časnog krsta, u okviru okružnog zatvora (Klisa), podignuta tokom 2002-2003.
  • Hram Svetih Ćirila i Metodija (Telep)..
  • Hram Prenosa moštiju Svetog Save (Novo Naselje), gradnja početa 1996. godine, osveštana 2009. godine.
  • Hram Svete velikomučenice Marine (Paragovo).
  • Hram Rođenja Bogorodice (Šangaj), podignut 2004. godine.
  • Hram Svetog Georgija (Petrovaradin).
  • Hram Svete Petke (Petrovaradin)
  • Crkva Pokrova Presvete Bogorodice u Petrovaradinu, preuređena i osveštana 2015. godine.[1] Objekat je prethodno služio kao starokatolički hram (od 1938. godine) pod nazivom Crkva Svetog Antuna, a potom kao hram Zapadnopravoslavne crkve, do njenog gašenja.
  • Hram Rođenja Svetog Jovana Krstitelja (Detelinara)
  • Hram Svetog Ilije na Mišeluku / Tatarskom Brdu, u izgradnji
  • Hram Svetih Cara Konstantina i Carice Jelene (Grbavica), u izgranji, osveštena 2022. godine.

Nezavršeni verski objekti u izgradnji:

  • Hram Prepodobne Paraskeve (Adice), u izgradnji.

Delovi grada u kojima se planira izgradnja novih pravoslavnih crkava:

Protestantski verski objekti[uredi | uredi izvor]

  • Slovačka evangelička crkva a.v. (Rotkvarija), sagrađena 1886. godine. Službe se održavaju na slovačkom i povremeno na srpskom jeziku.
  • Reformatska hrišćanska crkva (Rotkvarija), sagrađena 1865. godine. Službe se održavaju na mađarskom jeziku.
  • Reformatska hrišćanska crkva (Telep), sagrađena 1931. godine. Službe se održavaju na mađarskom jeziku.
  • Hrišćanska adventistička crkva (Stari Grad), sagrađena 2001. godine. Službe se održavaju na srpskom jeziku.
  • Molitveni dom Hrišćanske adventističke crkve na Podbari (službe se održavaju na srpskom jeziku). Na ovoj lokaciji se nalazi i gimnazija „Živorad Janković“, čiji je osnivač Hrišćanska adventistička crkva.
  • Molitveni dom Hrišćanske adventističke crkve u Starom Gradu (službe se održavaju na srpskom i mađarskom jeziku).
  • Molitveni dom Nazarenske hrišćanske zajednice (Rotkvarija), sagrađen 1922-24. godine. Službe se održavaju na srpskom jeziku.
  • Molitveni dom Nazarenske hrišćanske zajednice (Petrovaradin).
  • Hrišćanska baptistička crkva (Adamovićevo naselje), sagrađena 1967. godine. Službe se održavaju na srpskom jeziku. Crkveni kompleks, pored hrama, čine i Baptistička teološka škola.
  • Evanđeoska crkva (Adamovićevo naselje) - nalazi se u istoj zgradi sa Hrišćanskom baptističkom crkvom. Službe se održavaju na srpskom jeziku.
  • Evangelička metodistička crkva (Rotkvarija) - zgrada je sagrađena 1904. godine, a za potrebe crkve kupljena 1907. godine. Službe se održavaju na srpskom jeziku.
  • Protestantsko-evanđeoska crkva - Pentekostna crkva (Stari Grad) - objekat je za crkvene potrebe adaptiran 1950. godine. Molitveni sastanci se održavaju na srpskom jeziku.
  • Verski objekat Protestantske hrišćanske zajednice (Adamovićevo naselje), sagrađen 1996. godine. Službe se održavaju na srpskom jeziku.
  • Hristova crkva braće (Podbara). Službe se održavaju na srpskom jeziku.
  • Hristova duhovna crkva (Salajka). Službe se održavaju na srpskom jeziku.
  • Crkva Hrista spasitelja - Sedište verske zajednice je na Grbavici, a molitveni sastanci se održavaju u zgradi Hrišćanske baptističke crkve na Adamovićevom naselju, na srpskom i povremeno na engleskom jeziku, uz prevod.
  • Molitvena dvorana Jehovinih svedoka (Adamovićevo naselje). Javna biblijska predavanja se održavaju na srpskom jeziku.
  • Crkva Isusa Hrista svetaca poslednjih dana - Mormonska crkva (Sajmište).

Katolički verski objekti[uredi | uredi izvor]

Nekadašnji verski objekti:

  • Kapela svetog Ivana Nepomuka - nalazila se na pristaništu. Srušena je 1928. godine.
  • Jermenska katolička crkva - nalazila se na području Starog Grada, na uglu današnjeg Bulevara Mihajla Pupina i ulice Narodnih heroja. Sagrađena je 1746. godine, a porušena 1965. godine. Crkva je bila posvećena svetom Petru i Pavlu.

Današnji verski objekti:

Grkokatolički verski objekti[uredi | uredi izvor]

  • Grkokatolička crkva svetih apostola Petra i Pavla (Stari Grad), sagrađena 1820. godine. Službe se održavaju na crkvenoslovenskom jeziku, a propovedi na rusinskom i ukrajinskom.
  • Grkokatolički samostan časnih sestara Službenica bezgrešne Marije (Adamovićevo naselje), sagrađen 1958. godine kao stambeni objekat. U samostanu se nalazi kapela „Srca Isusova“ u kojoj se služba odvija jednom nedeljno.

Jevrejski verski objekti[uredi | uredi izvor]

  • Jevrejska sinagoga (Stari Grad), sagrađena 1906. godine. Redovnih bogosluženja nema, a inače se održavaju na hebrejskom jeziku.
  • Kapela na jevrejskom groblju (Grbavica). Rađena je u više etapa, a konačan izgled dobija 1905. godine.

Islamski verski objekti[uredi | uredi izvor]

  • Mesdžid islamske verske zajednice (Adamovićevo naselje) - objekat je otkupljen i adaptiran za verske potrebe 1979. godine. Molitve se održavaju na bošnjačkom jeziku.
  • Mesdžid islamske verske zajednice (Veliki Rit) - objekat je otkupljen i adaptiran za verske potrebe 2005. godine.

Objekti koje koriste pripadnici različitih verskih zajednica[uredi | uredi izvor]

Verski objekti u prigradskim naseljima[uredi | uredi izvor]

Futog:

Veternik:

  • Pravoslavni hram svetog Simeona mirotočivog, sagrađen 1994. godine.

Begeč:

  • Pravoslavni hram svetog Luke, sagrađen 1838. godine.
  • Adventistička crkva.

Rumenka:

Kisač:

  • Pravoslavni hram sveta Tri Jerarha, sagrađen 1773. godine.
  • Slovačka evangelička crkva, sagrađena 1795. godine.

Stepanovićevo:

  • Pravoslavni hram svetog kneza Lazara, sagrađen 1990. godine.

Čenej:

  • Pravoslavni hram silaska Svetog Duha, sagrađen 1835. godine.

Kać:

  • Pravoslavni hram svetog oca Nikolaja, sagrađen između 1840. i 1844. godine. Pored crkve se nalazi i Svetosavski dom.
  • Adventistička crkva.

Budisava:

  • Pravoslavni hram Sabora srpskih svetitelja, sagrađen 2003. godine.
  • Reformatska crkva, datira iz 1888. godine.
  • Katolička crkva, datira iz 1908. godine.
  • Nemačka evangelička crkva, sagrađena 1938, a porušena 1946. godine.

Kovilj:

  • Pravoslavni hram Vaznesenja Gospodnjeg (Gornji Kovilj), sagrađen između 1824. i 1829. godine.
  • Pravoslavni hram svetog apostola Tome (Donji Kovilj), sagrađen 1845. godine na mestu starije crkve, porušene 1837.
  • U neposrednoj blizini Kovilja nalazi se pravoslavni manastir Kovilj, koji je sagrađen polovinom 16. veka. U okviru manastira se nalazi hram svetih Arhanđela (iz 1707. godine), a nedaleko od ovog hrama nalazila se starija crkva, koju su spalili Mađari u buni 1848. godine. U sastavu manastira postoji i kapela Vodice.

Bukovac:

Ledinci:

  • Pravoslavni hram svete Trojice, završen 2004. godine.

Stari Ledinci:

  • Pravoslavni hram Prenosa moštiju svetog Nikolaja. Hram potiče iz srednjeg veka, a obnavljan je 1829. i 1866. godine. Spaljen je od strane ustaša 1943. godine, da bi obnova počela 1987. godine.
  • Manastirsko crkvište crkve svetog Đorđa - ostaci nekadašnjeg pravoslavnog manastira Savinac sagrađenog u vreme vladavine dinastije Nemanjić. Od 1998. godine se, u maju mesecu, u razrušenom hramu održavaju liturgije, kojima prisustvuje i najviše sveštenstvo sremske eparhije, na čelu sa Episkopom sremskim.
  • U blizini Starih Ledinaca nalazi se i monaška isposnica, zaštićeni spomenik kulture. Ovo je jedina isposnica u Vojvodini, a izgradili su je monasi rakovačkog manastira početkom 18. veka.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Osveštan Hram pokrova svete Bogorodice u Petrovaradinu (2015)”. Arhivirano iz originala 13. 02. 2019. g. Pristupljeno 14. 02. 2019. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Milorad Grujić, Vodič kroz Novi Sad i okolinu, Novi Sad, 2004.
  • Jovan Mirosavljević, Novi Sad - atlas ulica, Novi Sad, 1998.
  • Zoran Rapajić, Novi Sad bez tajni, Beograd, 2002.
  • Novi Sad 2004, Sekretarijat za informacije skupštine Grada Novog Sada, Novi Sad, 2004.
  • Gvozden Perković, Verski objekti na tlu Vojvodine, Novi Sad, 2006.
  • Dr Dušan Popov, Petrovaradinska tvrđava, Enciklopedija Novog Sada, knjiga 20, Novi Sad, 2002.
  • Mr Branko Bjelajac, Protestantizam u Srbiji, Beograd, 2003.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]