Pređi na sadržaj

Vetrenjača u Obornjači

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Vetrenjača u Obornjači
Vetrenjača u Obornjači
Opšte informacije
MestoObornjača
OpštinaAda
Država Srbija
Vreme nastankakraj 19. veka
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture
Nadležna ustanova za zaštituMeđuopštinski zavod za zaštitu spomenika kulture Subotica
www.heritage-su.org.rs

Vetrenjača u Obornjači, naseljenom mestu na teritoriji opštine Ada, podignuta devedesetih godina 19. veka, predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture.[1]

Vetrenjača je podignuta za porodicu Gabora Pastiana i bila je u funkciji do 1966. godine, kada je umro njen poslednji vlasnik Jožef Pastian. Prema sećanju ovdašnjih žitelja, od tridesetih godina vetrenjaču su koristili za mlevenje kukuruza, izuzev za vreme Drugog svetskog rata, kada su nanovo mleli žitarice.

Opis vetrenjače[uredi | uredi izvor]

Vetrenjača je dvospratna privredna građevina, kružne osnove, karakterističan za naše krajeve. Izgrađena je od čerpića, spolja sa oblogom od opeke. Mlin je bio do 1967. godine pokriven šindrom, kada je zamenjena limom. Pošto je lim loše postavljen, zgrada trpi zbog atmosferskih padavina i rapidno propada. Visina objekta je 11,5m, a prečnik prizemlja je 9,5m. Po tipu, zbog dimenzija pripada manjim vetrenjačama. Drvena krovna konstrukcija unutar tavanskog prostora koji služi za pogon vetrenjače je jako istrošena. Sastoji se od prstenastog drvenog jastuka po kome klizi krov i okreće se. Ceo pogonski deo je u trošnom stanju, ali je očuvan zbog stalnog podmazivanje grede sa tavana radi lakšeg okretanja. Prstenasti jastuk je montiran na vrh zida vetrenjače, a vezan je za 14 drvenih podmetača koji su ugrađeni u zid i postavljeni radijalno na prstenasti jastuk.

Unutrašnji mehanizam vetrenjače u vreme pokretanja postupka zaštite bio je u relativno dobrom stanju, jedino je majka bila slomljena, dok je veliko kolo i tavanski točak bio u ispravnom stanju. Vetrenjača je radila sa jednim kamenom, nije imala prenosni točak već je kolo sa kamenjem direktno bilo učvršćeno na veliko kolo. Od kamena je sačuvan donjak. Nestala je naprava za skidanje kamena kao i koš za žito. U prizemlju je bio sačuvan i sanduk za brašno. Elise sa vetrenjače nedostaju, od krila je ostao samo jedan deo, a svi ostali delovi za okretanje kao i kočenje ne postoje.

Godine 1985. pokrenuta je inicijativa za restauraciju i revitalizaciju objekta vetrenjače, a zbog nedostatka sredstava samo delimično je urađena projektna dokumentacija.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Vetrenjača u Obornjači”. Međuopštinski zavod za zaštitu spomenika kulture Subotica. Pristupljeno 13. 2. 2020. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]