Grnčar (Babušnica)

Koordinate: 43° 01′ 04″ S; 22° 20′ 22″ I / 43.017833° S; 22.339333° I / 43.017833; 22.339333
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Grnčar
Grnčar put kroz selo
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugPirotski
OpštinaBabušnica
Stanovništvo
 — 2011.159
Geografske karakteristike
Koordinate43° 01′ 04″ S; 22° 20′ 22″ I / 43.017833° S; 22.339333° I / 43.017833; 22.339333
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina636 m
Grnčar na karti Srbije
Grnčar
Grnčar
Grnčar na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj010
Registarska oznakaPI

Grnčar je naselje u Srbiji u opštini Babušnica u Pirotskom okrugu. Prema popisu iz 2011. godine bilo je 88 stanovnika a 2002. bilo je 159 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 217 stanovnika).

Pogled na centar sela sa brda

Položaj[uredi | uredi izvor]

Naselje (selo) Grnčar nalazi se u Lužničkoj kotlini, na obalama reke Lužnice na putu Pirot - Babušnica - Vlasotince - Leskovac desetak kilometara udaljeno od Babušnice. Naselje je smešteno na obali reke okruženo strmim planinama tako da ima veoma malo obradivog zemljišta.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Grnčar živi 154 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 62,8 godina (60,4 kod muškaraca i 65,4 kod žena). U naselju ima 81 domaćinstvo, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 1,96.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je osetan pad u broju stanovnika.

Prema turskom popisu nahije Niš iz 1516. godine, mesto je bilo jedno od 111 sela nahije i nosilo je isti naziv kao danas, a imalo je 12 kuća, 3 samačka domaćinstva.[1]

Zbog veoma male površine obradivog zemljišta i nepovoljnih uslova za život i privređivanje mladi se već decenijama iseljavaju tako da su u selu ostali samo stariji meštani. Veliki broj ljudi je otišao da živi u Babušnicu, Pirot i Niš što je zbog blizine i regionalne pripadnosti bilo i logično. Iinteresantno je da se najveći broj meštana odselio za Požarevac verovatno zbog toga što je iz mnogobrojnih porodica prvo odlazio po jedan član porodice (najčešće jedno dete) a za njim i ostali ukućani (braća i sestre) da bi bili bliže jedni drugima i da bi im bilo lakše po dolasku u novu sredinu.

U selu je ranijih godina postojala četvorogodišnja osnovna škola ali zbog malog (ili nekoliko godina nikakvog) broja dece škola već nekoliko godina ne radi.

Prema nezvaničnim podacima u selu je sredinom 2011. godine živelo 73 stanovnika i to su uglavnom starije osobe.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[2]
Godina Stanovnika
1948. 741
1953. 737
1961. 668
1971. 508
1981. 342
1991. 217 217
2002. 159 159
Etnički sastav prema popisu iz 2002.‍[3]
Srbi
  
149 93,71%
Romi
  
10 6,28%
nepoznato
  
0 0,0%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Istorijski arhiv Niš: „DETALjNI POPIS NAHIJE NIŠ IZ 1516. GODINE. Arhivirano iz originala 15. 3. 2012. g. Pristupljeno 15. 7. 2010. 
  2. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  3. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  4. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]