Pređi na sadržaj

Donja Ržana

Koordinate: 42° 34′ 32″ S; 22° 19′ 10″ I / 42.5756° S; 22.3194° I / 42.5756; 22.3194
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Donja Ržana
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugPčinjski
OpštinaBosilegrad
Stanovništvo
 — 2022.Pad 20
Geografske karakteristike
Koordinate42° 34′ 32″ S; 22° 19′ 10″ I / 42.5756° S; 22.3194° I / 42.5756; 22.3194
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina1366 m
Donja Ržana na karti Srbije
Donja Ržana
Donja Ržana
Donja Ržana na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj017
Registarska oznakaVR

Donja Ržana je naselje u Srbiji u opštini Bosilegrad u Pčinjskom okrugu. Prema popisu iz 2022. bilo je 20 stanovnika.

Položaj i tip naselja

[uredi | uredi izvor]

Donja Ržana je planinsko seosko naselje, udaljeno 21 kilometar severozapadno od Bosilegrada. Nalazi se u dolini Ržanske (kasnije Lisinske) reke, a u podnožju vrhova planina Valozi i Besna Kobila, obuhvatajući površinu od 1186 hektara. Graniči se sa selima Gornja Lisina, Gornja Ržana, Ploča, Donja Ljubata ( opština Bosilegrad) i sa selom Topli Dol (opština Surdulica). Kroz selo, dolinom Ržanske reke, prolazi regionalni put Bosilegrad-Gornja Lisina-Donja Ržana-Ploča-Besna Kobila-Kriva Feja-Vranje.

Selo je razbijenog tipa, nema centar i podeljeno je na više mahala. Mahale ili lokalno nazvane "male" su sledeće: Mišaljkina mala ( Mišaljkini), Gornje Guzobije, Džokini, Donje Guzobije, Džonini, Jovanovi, Šukeini, Išor i Konjarnik. Idući putem od Gornje Lisine, većina mahala, škola i seosko groblje, nalaze se sa desne strane Ržanske reke, izuzev mahala Išor i Konjarnik, koje su sa leve strane reke. Mišaljkina mala, koja je nekada brojala tridesetak kuća, najveća je u selu, i njeni sastavni delovi su podmahale Čukar i Gajdare. Ova mahala naziva se i Gornja mala. Mahale Gornje Guzobije, Džokini, Donje Guzobije i Džonini se nalaze veoma blizu jedna drugoj, obrazujući celinu odnosno Donju malu. Seosko groblje nalazi se između njih, odmah pored puta. Četvorogodišnja škola takođe se nalazi pored puta, ispod mahale Jovanovi.

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]

Veroispovest

[uredi | uredi izvor]

U ovom selu žive stanovnici pravoslavne veroispovesti. Seoska slava je Duhovi -Trojice- Pedestenica (Silazak svetog duha na apostole)- nedelja. U selu nema crkve, a seoska slava obeležavala se u šumi, u blizini škole, pod zavetnim drvetom. Selo takođe praznuje i Svetog Iliju Gromovnika, a nekada se o prazniku Sabor Svetog arhanđela Gavrila ( u narodu poznat kao Gorešljak) organizovao sabor, vašar ( lokalno: sobor). Narod ovoga kraja je pobožan i slavi i poštuje velike pravoslavne praznike poput sledećih: Badnji Dan, Božić, Stevanovdan, Vasuljica, Krstovdan, Bogojavljanje, Jovandan, Časne verige, Poklade, Todorica, Mladenci, Blagovesti, Cvetnica, Uskrs ( lokalno Veligden), Đurđevdan, Jeremija, Spasovdan, Trojice, Petrovdan, Prokopijevdan, Goršljak, Ognjena Marija, Ilindan, Blaga Marija, Pantelej, Makaveji, Preobraženje Gospodnje, Velika Gospojina, Mala Gospojina, Pokrov Bogorodice, Sveta Petka (lokalno Petkovica ili Pejčindan), Mitrovdan, Ranđelovdan, Vavedenje, Sveti Nikola i ostale. Pored pravoslavnih praznika i običaja, kod meštana i dalje postoji poštovanje paganskih praznika - praznovanje protiv vukova, zmija, grmljavine, za zdralje čeljadi i stoke.

Stanovništvo ovoga kraja bavilo se stočarstvom i poljoprivredom, koliko su to dozvoljavali klimatski uslovi. Od stoke oduvek su se čuvala goveda, konji, ovce, svinje i živina. Volovi i konji kao vučna stoka u ovim planinskim predelima bili su od velikog značaja, za dovlačenje sena, hrane i ogrevnog drveta. Od poljoprivrednih dobara ovde uspeva ječam, heljda, pšenica, krompir, pasulj, šargarepa, grašak, tikve, boranija, bobičasto voće, jabuke, kruške, šljive, dženarike ( džanke). Pojava kasnih proletnih mrazeva i ranih jesenjih slana, ovde je veoma česta pojava, tako da to dosta utiče na sam biljni svet.

Demografija

[uredi | uredi izvor]

U naselju Donja Ržana živi 77 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 55,1 godina (49,7 kod muškaraca i 60,8 kod žena). U naselju ima 34 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,32.

Ovo naselje je većinski naseljeno Bugarima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[1]
Godina Stanovnika
1948. 307
1953. 315
1961. 316
1971. 301
1981. 210
1991. 140 140
2002. 79 79
2011. 49
2022. 20


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[3]
Bugari
  
52 65,82%
Srbi
  
11 13,92%
neizjašnjeni
  
16 20,25%
Etnički sastav prema popisu iz 2022.[4]
Bugari
  
20 100%

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  2. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 
  3. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  4. ^ „Ethnic composition, all places: 2022 census”. pop-stat.mashke.org. 

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]