Pređi na sadržaj

Еротославија

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Erotoslavija: preobraženja Erosa u slovenskim književnostima
AutorDejan Ajdačić
Zemlja Srbija
Jeziksrpski
Žanr / vrsta delanauka, kulturna antropologija, filologija,
Izdavanje
IzdavačAlbatros plus
Datum2013.
Tip medijatvrdo
Klasifikacija
ISBN?978-86-6081-110-5

Erotoslavija: preobraženja Erosa u slovenskim književnostima je knjiga srpskog folkloriste i proučavaoca književnosti Dejana Ajdačića. Knjigu je 2013. godine izdala izdavačka kuća "Albatros plus" u "Biblioteci Albatros" br. 162. U knjizi je objavljeno 22 teksta, od kojih je šest objavljeno prvi put. Prikaz ove knjige objavili su Mihajlo Pantić[1] i Jelena Marićević.[2]

Sadržaj

[uredi | uredi izvor]

Sadržaj knjige Erotoslavija:[3]

  • Premudri Solomon i žene u folkloru balkanskih Slovena

Sa elementime predstava iz „Starog zaveta“ i „Talmuda“, hrišćanskih apokrifa i motiva usmene tradicije Srbi, Makedonci i Bugarki su prikazivali premudrog Solomona kako se nadmeće u mudrosti sa sestrom, dokazuje majci da su žene nepostojaniji pol, a kao ženskaroša nadmudruju ga verne supruge. Najmudrijem među mudrima pamet ne pomaže da izgradi skladne odnose sa ženama.

  • Nazivi neverne žene u slovenskoj epici – uporedno istraživanje formula

U epskim pesmama o nevernoj ženi Srba, Bugara, Makedonaca i Rusa se posmatraju nazivi nevernosti. U arhaičkim ruskim bilinama nema formulativno ustaljenih naziva neverne žene, dok se i psihološki i istorijski razvijenim pesmama južnih Slovena o Grujovici, Momčilovici i dr. takvi nazivi sa moralnom osudom pojavljuju.

  • Ženski etnostereotipovi balkanskih Slovena

U epskim narodnim pesamama Hrišćana i Muslimana na Balkanu nije važilo načelo da je svoje bolje od tuđeg, jer su žene Drugog bile veliko iskušenje u graničnim krajevima, gde su se veroispovesti dodirivale. Otmica devojke ili žene uz prevođenje u svoju veru je slavljena kao junački podvig, dok je u varijantama o sprečenim otmicama veličana odbrana časti.

  • O smešnom i o imoralizmu u erotskim pričama

Erotske šaljive priče južnih Slovena, Rusa i Poljaka se analiziraju sa stanovišta zapleta i odnosa aktera: varanje naivnih i priglupih, avanture pohotnih i dr. Ukazuje se na moralne stavove kazivača u erotskim usmenim pričama – na moralističko opravdavanje osvete u erotskim podrugačicama i krajnji imoralizam.

Dubrovački pesnici epohe renesanse su se ugledali na Petraku i njegove italijanske podražavaoce. U ovoj poeziji prepliću se sledeći tipovi ljubavi: ljubav usavršavanja (žena je kao anđeo, oličenje savršenstva i lepote), ljubavi bolest sa stradanjima zaljubljenog melanholičnog ljubavnika, ljubav služenje otmenog udvačara, ljubav lov i ljubav uživanje. Ističe se dinamika odnosa navedenih tipova ljubavi.

  • Petrarkin sonet „Benedetto sia 'l giorno...“ u prepevima dubrovačkih petrarkista

Petrarkin sonet u staroj hrvatskoj književnosti nije prevođen u formi soneta. Analiziraju se motivi i ideje Petrarkinih stihova iz soneta „Benedetto sia 'l giorno...“ sa prepevima i preradama dubrovačkih pesnika renesanse.

  • Vila ljubavnica u književnosti srpskog romantizma

Srpski romantičari su vile predstavljali kao bića koja privlače muškarce. Navode se i analiziraju stihovi Sime Milutinovića, Jovana Subotića, Dragutina Ilića, Pavle Popovića Šapčanina, Laze Kostića. Iako pesnici koriste folklorne motive, oni retko posežu za sižeima balada sa kobnim završetkom.

  • Tragedija razapete ljubavi „Maksim Crnojević“ Laze Kostića

Laza Kostić je za osnovu svoje mladalačke tragedije „Maksim Crnojević“ izabrao u učenoj Evropi poznatu srpsku narodnu pesmu „Ženidba Maksima Crnojevića“, sa temom prevare, lepote i ružnoće i šekspirovskim strastima. Kostić je jednostavnom zapletu starca Milije dodao nove likove i složene paralelne radnje. Laza Kostić je želeo da svojom dramom ispeva himnu pobratimstvu, ali je radnja razrešena „vodviljski“ sa patetičkim oproštajima.

  • Poljakinje i zaljubljeni ruski oficiri u dva poljska romana

Ukazuje se na istorijske okvire razloge sučeljenosti Poljaka i Rusa posle rasparčavanja Poljske i gušenja ustanaka Poljaka. Opisuju se i analiziraju ljubavni i porodični odnosi književnih likova oficira Rusa i Poljakinja u romanima: „Moskalj“ Juzefa Ignaci Kraševskog, objavljenom pod pseudonimimom Boleslavita (1865) i „Lepota života“ Stefana Žeromskog (1912).

Ukazuje se na osobene predstave o ljubavi i telu u prednadrealističkoj poeziji sa spojem ekspresionizma i neoromantizma Marka Ristića i Aleksandra Vuča. Uticaj francuskih nadrealista ogleda se u fragmentima tekstova o ljubavi sa protivljenjem građanskom moralu. Sklonost ka iracionalnom i podsvesnom dotiče u automatskim tekstovima i stihovima u kojima se prepliću simboli podvodnog ili podzemnog sveta. Tekst je napisan krajem 80-ih godina 20. veka

  • Infantilizam i ljubav u „Ferdidurkeu“ Vitolda Gombroviča

Ljubavni porivi nisu plod samo čežnje, već ih mogu oblikovati i osobe posrednici. U romanu „Ferdidurke“ Poljaka Vitolda Gombroviča posredovanje u ljubavnim odnosima se razmatra kao odnos zrelih i nezrelih kroz postupke i reči pohotnog profesora i savremenog dečka koje privlači neiskusna pansionatkinja. Poljski pisac u promišljanju odnosa starih i mladih, uz ironiju razotkriva odnose infantilizma i ljubavi.

  • Uzdržavanje od ljubavi i razbludnost u prozi Ševčuka i Domontoviča

U dva ukrajinska romana junaci nakon uzdržavanja od ljubavi otkrivaju svoju razbludnost. U romanu Valerija Ševčuka „Bes ploti“ putujući monah koji nije iskusio telesnu ljubav pristaje da iz razbludne devojke izgoni besa ploti. U delu „Doktor Serafikus“ V. Domontovič prikazuje filologa asketski usmerenog samo na nauku, ali on otkriva i svoju strasnu prirodu.

  • Erotsko u prozi Novaka Kilibarde

Među likovima pripovedaka o romana „Crnogorska hronika“ Novaka Kilibarde nalazi se i mnogo žena i devojaka iz kamenitih krajeva Hercegovine i Crne gore koji se prepuštaju žudnji, ali i onih koji brane svoju čast. Ukazuje se na nazive erotskih radnji i polnih organa, nazive lakih žena. Najveću pažnju Kilibardinih kazivača iz naroda privlače vanbračni odnosi, a o bračnoj erotici se priča kada je nečim narušen red, u slučaju preljube ili kada suprug ne može da obavlja supružanske dužnosti.

  • Treći i zavođenje u Kunderinim „Smešnim ljubavima“

Pažnja je usmerena na tri priče iz zbirke „Smešne ljubavi“ češkog pisca Milana Kundere i piščeva rasuđivanja o ulozi iskusnih savetodavaca i posrednika u ljubavnim odnosima. Nesigurni mladi muškarac se divi iskusnom zavodniku i kao šegrt sledi preporuke „majstora“ i ostvaruje brzi uspeh, ali biva i žrtva dokonih kolega.

  • Ironija i ljubav

Ironija uz ismevanje pokazuje rasprsnutu celovitost sveta sa stanovišta nadmoćnog poznavanja ljudskog. Ali Svevideće oko ironije je i uznemireno nemogućnošću da čovek uskladi svoje ljubavne želje i stvarnost. Ironijski pripovedač prikazuje nemogućnost potpune ljubavi kao neuzajamnost, kao jaz između zanosa zaljubljenog i ravnodušnosti onoga ko ne voli. Društveno oblikovanje poželjne ljubavi uvodi nadindividualnu (moralističku, trgovinsku ili hedonističku) redukciju ljubavi. Ironija prilazi ljubavi kao ličnoj, društvenoj i biološkoj pojavi, ali sama ukazuje na mnogolikost ljubavi, njenu neuhvatljivost i neobuzdanost.

  • Žene istoka u potrazi za blagostanjem

U radu se ukazuje na nekada veliki jaz između bogatog kapitalističkog Zapada i siromašnog socijalističkog Istoga, koji je postao očigledan sa porazom komunista. Ta razlika je navela odvažne i lepe žene da u bogatijem svetu potraže blagostanje. Analiziraju se dela ukrajinskih pisaca Jurija Andruhoviča, Vladimira Ješkiljeva, Evgenije Kononenko koji na različite načine prikazuju ovu potragu..

  • Poljski papučić i raspusna Vjera (Tomaš Jastrun)

U priči „Karmin gaćice“ iz zbirke „Vreli led“ poljskog pripovedača Tomaša Jastruna prikazuje se bračno neverstvo direktora provincijalnog doma kulture i njegove službenice i suprugino otkrivanje izgubljenih gaćica karmin boje u domu. Analiziraju se humorni način prikazivanja stereotipa Poljaka i Ruskinja.

  • Poplava erotizacije u slovenskim književnostima krajem 20. veka

Sa nestankom ideoloških zabrana javnog govora o seksu u slovenskim kulturama poststocijalističkog perioda se raste interes za erotiku i pornografiju u književnosti. Nabrajaju se dela koja ilustruju erotizaciju u slovenskim književnostima.

  • Fantastička preobraženja tela u erotskoj prozi savremenih slovenskih autora

Kao tipovi erotske fantastike u književnosti predlažu se prikazi telesne ljubavi: nesrodnih (ljudskih i neljudskih) bića, prikazi ljubavi u čudesnim vremeprostorima i prikazi osamostaljenih, personalizovanih polnih organa. Razmatraju se erotski motivi u romanu Jurija Viničuka, Jovice Aćina, Tomaša Jastruna, Linor Goralik i Sergeja Kuznjecova.

  • Erotsko telo i svakodnevica u prozi savremenih slovenskih autora

U radu se analizira predstavljanje erotskog tela u prozi savremenih slovenskih pisaca Milka Valenta, Ljubice Arsić, Oksane Zabužko, Vladimira Sorokina i Tomaša Jastruna – u pripovedanju o prvim iskustvima neiskusnih, prikazivanju poželjnog i realnog tela, te tela u pokretu. Ispituju se načini narativnog i metaforičkog predstavljanja tela u kontekstu duha vremena i erotizacije svakodnevnog života.

  • Ljubav budućnosti u delima slovenske fantastike

Navode se i analiziraju književne predstave o ljubavi i erotici budućnosti u knjigama niza pisaca. Ukazuje se na domišljenja o doživljaju ljubavi kod osoba koje će imati telepatske moći, na anatomske, fiziološke i psihološke aspekte tela drukčijeg tela ljudi u budućnosti. Erotska iskustva, po nekim delima, biće proširena pomoću narkotičkih i farmakoloških sredstava. Socijalni aspekti promene odnosa prema ljubavi u delima slovenskih pisaca tiču se kontrole ili ograničavanja potreba. Posebno su razmotrene predstave o ljubavi budućnosti u virtuelnom svetu gde je nezaobilazno pitanje umnoženog identiteta u kiberfantastici. Pitanje Drugog u ljubavi tiče se i ljubavi sa bićima drugih svetova.

  • Modifikatori erotskog tela u slovenskoj futurofantastici

Valerij Podoroga piše da je predstava o telu celovita, dok samo telo to nije. Bez analize književnih dela, uz pomene motiva Stanislava Lema, Maćeja Parovskog, Goralik i Kuznjecova, ukazuje se na predstave ljudskog tela kao seksualne mašine ili mehanizma. Kao pravci modifikacije prirodnog tela u delima pisaca futurofantastike se ukazuju destimuliranje (umanjivanje) ili stimuliranje (iscrpljivanje) seksualne želje radi kontrole socijalnih odnosa, destimuliranje radi ograničenja agresivnih nagona (Lem).

Prevodi

[uredi | uredi izvor]

Kijevski izdavač Tempora je objavio ukrajinsko izdanje knjige pod naslovom "Erotoslavія: Peretvorennя Erosa u slov’яnsьkih lіteraturah" 2015. godine. Knjigu je prevela Veronika Jarmak. Na promociji ukrajinskog izdanja knjige 23. juna 2015. u kijevskoj knjižari "Je" govorili su Tamara Gundorova, Pavlo Mihed i Olena Dzjuba-Pogrebnjak. Prevod knjige na poljski jezik je 2019. objavilo Izdavačko preduzeže Univerziteta u Lođu pod nasklovom "ErotoSlavia: O miłości i erotyce w literaturach słowiańskich". Tekstove iz knjige su preveli Milan Pupezin, Miloš Valigurski, Evelina Haća i Tomaš Kvoka.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Pantić, Mihajlo (20. 7. 2013). „Pisma iz Erotoslavije”. Politika. 
  2. ^ Marićević, Jelena (2014). „U Slav(ij)u Erosa!”. Sveske. 113. 
  3. ^ Ajdačić, Dejan. Erotoslavija : preobraženja Erosa u slovenskim književnostima. Beograd : Albatros Plus, 2013. ISBN 978-86-6081-110-5. 

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]