Еротославија
Erotoslavija: preobraženja Erosa u slovenskim književnostima | |
---|---|
Autor | Dejan Ajdačić |
Zemlja | ![]() |
Jezik | srpski |
Žanr / vrsta dela | nauka, kulturna antropologija, filologija, |
Izdavanje | |
Izdavač | Albatros plus |
Datum | 2013. |
Tip medija | tvrdo |
Klasifikacija | |
ISBN ? | 978-86-6081-110-5 |
Erotoslavija: preobraženja Erosa u slovenskim književnostima je knjiga srpskog folkloriste i proučavaoca književnosti Dejana Ajdačića. Knjigu je 2013. godine izdala izdavačka kuća "Albatros plus" u "Biblioteci Albatros" br. 162. U knjizi je objavljeno 22 teksta, od kojih je šest objavljeno prvi put. Prikaz ove knjige objavili su Mihajlo Pantić[1] i Jelena Marićević.[2]
Sadržaj
[uredi | uredi izvor]Sadržaj knjige Erotoslavija:[3]
- Premudri Solomon i žene u folkloru balkanskih Slovena
Sa elementime predstava iz „Starog zaveta“ i „Talmuda“, hrišćanskih apokrifa i motiva usmene tradicije Srbi, Makedonci i Bugarki su prikazivali premudrog Solomona kako se nadmeće u mudrosti sa sestrom, dokazuje majci da su žene nepostojaniji pol, a kao ženskaroša nadmudruju ga verne supruge. Najmudrijem među mudrima pamet ne pomaže da izgradi skladne odnose sa ženama.
- Nazivi neverne žene u slovenskoj epici – uporedno istraživanje formula
U epskim pesmama o nevernoj ženi Srba, Bugara, Makedonaca i Rusa se posmatraju nazivi nevernosti. U arhaičkim ruskim bilinama nema formulativno ustaljenih naziva neverne žene, dok se i psihološki i istorijski razvijenim pesmama južnih Slovena o Grujovici, Momčilovici i dr. takvi nazivi sa moralnom osudom pojavljuju.
- Ženski etnostereotipovi balkanskih Slovena
U epskim narodnim pesamama Hrišćana i Muslimana na Balkanu nije važilo načelo da je svoje bolje od tuđeg, jer su žene Drugog bile veliko iskušenje u graničnim krajevima, gde su se veroispovesti dodirivale. Otmica devojke ili žene uz prevođenje u svoju veru je slavljena kao junački podvig, dok je u varijantama o sprečenim otmicama veličana odbrana časti.
- O smešnom i o imoralizmu u erotskim pričama
Erotske šaljive priče južnih Slovena, Rusa i Poljaka se analiziraju sa stanovišta zapleta i odnosa aktera: varanje naivnih i priglupih, avanture pohotnih i dr. Ukazuje se na moralne stavove kazivača u erotskim usmenim pričama – na moralističko opravdavanje osvete u erotskim podrugačicama i krajnji imoralizam.
- Tipovi ljubavi u renesansnoj poeziji Dubrovnika
Dubrovački pesnici epohe renesanse su se ugledali na Petraku i njegove italijanske podražavaoce. U ovoj poeziji prepliću se sledeći tipovi ljubavi: ljubav usavršavanja (žena je kao anđeo, oličenje savršenstva i lepote), ljubavi bolest sa stradanjima zaljubljenog melanholičnog ljubavnika, ljubav služenje otmenog udvačara, ljubav lov i ljubav uživanje. Ističe se dinamika odnosa navedenih tipova ljubavi.
- Petrarkin sonet „Benedetto sia 'l giorno...“ u prepevima dubrovačkih petrarkista
Petrarkin sonet u staroj hrvatskoj književnosti nije prevođen u formi soneta. Analiziraju se motivi i ideje Petrarkinih stihova iz soneta „Benedetto sia 'l giorno...“ sa prepevima i preradama dubrovačkih pesnika renesanse.
- Vila ljubavnica u književnosti srpskog romantizma
Srpski romantičari su vile predstavljali kao bića koja privlače muškarce. Navode se i analiziraju stihovi Sime Milutinovića, Jovana Subotića, Dragutina Ilića, Pavle Popovića Šapčanina, Laze Kostića. Iako pesnici koriste folklorne motive, oni retko posežu za sižeima balada sa kobnim završetkom.
- Tragedija razapete ljubavi „Maksim Crnojević“ Laze Kostića
Laza Kostić je za osnovu svoje mladalačke tragedije „Maksim Crnojević“ izabrao u učenoj Evropi poznatu srpsku narodnu pesmu „Ženidba Maksima Crnojevića“, sa temom prevare, lepote i ružnoće i šekspirovskim strastima. Kostić je jednostavnom zapletu starca Milije dodao nove likove i složene paralelne radnje. Laza Kostić je želeo da svojom dramom ispeva himnu pobratimstvu, ali je radnja razrešena „vodviljski“ sa patetičkim oproštajima.
- Poljakinje i zaljubljeni ruski oficiri u dva poljska romana
Ukazuje se na istorijske okvire razloge sučeljenosti Poljaka i Rusa posle rasparčavanja Poljske i gušenja ustanaka Poljaka. Opisuju se i analiziraju ljubavni i porodični odnosi književnih likova oficira Rusa i Poljakinja u romanima: „Moskalj“ Juzefa Ignaci Kraševskog, objavljenom pod pseudonimimom Boleslavita (1865) i „Lepota života“ Stefana Žeromskog (1912).
- Beogradski nadrealizam i ljubav
Ukazuje se na osobene predstave o ljubavi i telu u prednadrealističkoj poeziji sa spojem ekspresionizma i neoromantizma Marka Ristića i Aleksandra Vuča. Uticaj francuskih nadrealista ogleda se u fragmentima tekstova o ljubavi sa protivljenjem građanskom moralu. Sklonost ka iracionalnom i podsvesnom dotiče u automatskim tekstovima i stihovima u kojima se prepliću simboli podvodnog ili podzemnog sveta. Tekst je napisan krajem 80-ih godina 20. veka
- Infantilizam i ljubav u „Ferdidurkeu“ Vitolda Gombroviča
Ljubavni porivi nisu plod samo čežnje, već ih mogu oblikovati i osobe posrednici. U romanu „Ferdidurke“ Poljaka Vitolda Gombroviča posredovanje u ljubavnim odnosima se razmatra kao odnos zrelih i nezrelih kroz postupke i reči pohotnog profesora i savremenog dečka koje privlači neiskusna pansionatkinja. Poljski pisac u promišljanju odnosa starih i mladih, uz ironiju razotkriva odnose infantilizma i ljubavi.
- Uzdržavanje od ljubavi i razbludnost u prozi Ševčuka i Domontoviča
U dva ukrajinska romana junaci nakon uzdržavanja od ljubavi otkrivaju svoju razbludnost. U romanu Valerija Ševčuka „Bes ploti“ putujući monah koji nije iskusio telesnu ljubav pristaje da iz razbludne devojke izgoni besa ploti. U delu „Doktor Serafikus“ V. Domontovič prikazuje filologa asketski usmerenog samo na nauku, ali on otkriva i svoju strasnu prirodu.
- Erotsko u prozi Novaka Kilibarde
Među likovima pripovedaka o romana „Crnogorska hronika“ Novaka Kilibarde nalazi se i mnogo žena i devojaka iz kamenitih krajeva Hercegovine i Crne gore koji se prepuštaju žudnji, ali i onih koji brane svoju čast. Ukazuje se na nazive erotskih radnji i polnih organa, nazive lakih žena. Najveću pažnju Kilibardinih kazivača iz naroda privlače vanbračni odnosi, a o bračnoj erotici se priča kada je nečim narušen red, u slučaju preljube ili kada suprug ne može da obavlja supružanske dužnosti.
- Treći i zavođenje u Kunderinim „Smešnim ljubavima“
Pažnja je usmerena na tri priče iz zbirke „Smešne ljubavi“ češkog pisca Milana Kundere i piščeva rasuđivanja o ulozi iskusnih savetodavaca i posrednika u ljubavnim odnosima. Nesigurni mladi muškarac se divi iskusnom zavodniku i kao šegrt sledi preporuke „majstora“ i ostvaruje brzi uspeh, ali biva i žrtva dokonih kolega.
- Ironija i ljubav
Ironija uz ismevanje pokazuje rasprsnutu celovitost sveta sa stanovišta nadmoćnog poznavanja ljudskog. Ali Svevideće oko ironije je i uznemireno nemogućnošću da čovek uskladi svoje ljubavne želje i stvarnost. Ironijski pripovedač prikazuje nemogućnost potpune ljubavi kao neuzajamnost, kao jaz između zanosa zaljubljenog i ravnodušnosti onoga ko ne voli. Društveno oblikovanje poželjne ljubavi uvodi nadindividualnu (moralističku, trgovinsku ili hedonističku) redukciju ljubavi. Ironija prilazi ljubavi kao ličnoj, društvenoj i biološkoj pojavi, ali sama ukazuje na mnogolikost ljubavi, njenu neuhvatljivost i neobuzdanost.
- Žene istoka u potrazi za blagostanjem
U radu se ukazuje na nekada veliki jaz između bogatog kapitalističkog Zapada i siromašnog socijalističkog Istoga, koji je postao očigledan sa porazom komunista. Ta razlika je navela odvažne i lepe žene da u bogatijem svetu potraže blagostanje. Analiziraju se dela ukrajinskih pisaca Jurija Andruhoviča, Vladimira Ješkiljeva, Evgenije Kononenko koji na različite načine prikazuju ovu potragu..
- Poljski papučić i raspusna Vjera (Tomaš Jastrun)
U priči „Karmin gaćice“ iz zbirke „Vreli led“ poljskog pripovedača Tomaša Jastruna prikazuje se bračno neverstvo direktora provincijalnog doma kulture i njegove službenice i suprugino otkrivanje izgubljenih gaćica karmin boje u domu. Analiziraju se humorni način prikazivanja stereotipa Poljaka i Ruskinja.
- Poplava erotizacije u slovenskim književnostima krajem 20. veka
Sa nestankom ideoloških zabrana javnog govora o seksu u slovenskim kulturama poststocijalističkog perioda se raste interes za erotiku i pornografiju u književnosti. Nabrajaju se dela koja ilustruju erotizaciju u slovenskim književnostima.
- Fantastička preobraženja tela u erotskoj prozi savremenih slovenskih autora
Kao tipovi erotske fantastike u književnosti predlažu se prikazi telesne ljubavi: nesrodnih (ljudskih i neljudskih) bića, prikazi ljubavi u čudesnim vremeprostorima i prikazi osamostaljenih, personalizovanih polnih organa. Razmatraju se erotski motivi u romanu Jurija Viničuka, Jovice Aćina, Tomaša Jastruna, Linor Goralik i Sergeja Kuznjecova.
- Erotsko telo i svakodnevica u prozi savremenih slovenskih autora
U radu se analizira predstavljanje erotskog tela u prozi savremenih slovenskih pisaca Milka Valenta, Ljubice Arsić, Oksane Zabužko, Vladimira Sorokina i Tomaša Jastruna – u pripovedanju o prvim iskustvima neiskusnih, prikazivanju poželjnog i realnog tela, te tela u pokretu. Ispituju se načini narativnog i metaforičkog predstavljanja tela u kontekstu duha vremena i erotizacije svakodnevnog života.
- Ljubav budućnosti u delima slovenske fantastike
Navode se i analiziraju književne predstave o ljubavi i erotici budućnosti u knjigama niza pisaca. Ukazuje se na domišljenja o doživljaju ljubavi kod osoba koje će imati telepatske moći, na anatomske, fiziološke i psihološke aspekte tela drukčijeg tela ljudi u budućnosti. Erotska iskustva, po nekim delima, biće proširena pomoću narkotičkih i farmakoloških sredstava. Socijalni aspekti promene odnosa prema ljubavi u delima slovenskih pisaca tiču se kontrole ili ograničavanja potreba. Posebno su razmotrene predstave o ljubavi budućnosti u virtuelnom svetu gde je nezaobilazno pitanje umnoženog identiteta u kiberfantastici. Pitanje Drugog u ljubavi tiče se i ljubavi sa bićima drugih svetova.
- Modifikatori erotskog tela u slovenskoj futurofantastici
Valerij Podoroga piše da je predstava o telu celovita, dok samo telo to nije. Bez analize književnih dela, uz pomene motiva Stanislava Lema, Maćeja Parovskog, Goralik i Kuznjecova, ukazuje se na predstave ljudskog tela kao seksualne mašine ili mehanizma. Kao pravci modifikacije prirodnog tela u delima pisaca futurofantastike se ukazuju destimuliranje (umanjivanje) ili stimuliranje (iscrpljivanje) seksualne želje radi kontrole socijalnih odnosa, destimuliranje radi ograničenja agresivnih nagona (Lem).
Prevodi
[uredi | uredi izvor]Kijevski izdavač Tempora je objavio ukrajinsko izdanje knjige pod naslovom "Erotoslavія: Peretvorennя Erosa u slov’яnsьkih lіteraturah" 2015. godine. Knjigu je prevela Veronika Jarmak. Na promociji ukrajinskog izdanja knjige 23. juna 2015. u kijevskoj knjižari "Je" govorili su Tamara Gundorova, Pavlo Mihed i Olena Dzjuba-Pogrebnjak. Prevod knjige na poljski jezik je 2019. objavilo Izdavačko preduzeže Univerziteta u Lođu pod nasklovom "ErotoSlavia: O miłości i erotyce w literaturach słowiańskich". Tekstove iz knjige su preveli Milan Pupezin, Miloš Valigurski, Evelina Haća i Tomaš Kvoka.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Pantić, Mihajlo (20. 7. 2013). „Pisma iz Erotoslavije”. Politika.
- ^ Marićević, Jelena (2014). „U Slav(ij)u Erosa!”. Sveske. 113.
- ^ Ajdačić, Dejan. Erotoslavija : preobraženja Erosa u slovenskim književnostima. Beograd : Albatros Plus, 2013. ISBN 978-86-6081-110-5.
Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]- Dejan Ajdačić ErotoSlavia: O miłości i erotyce w literaturach słowiańskich, Wydawnictwo UL, 2019 Arhivirano na veb-sajtu Wayback Machine (28. oktobar 2019)