Zaječarski upravni okrug
Zaječarski upravni okrug | |
---|---|
![]() | |
![]() | |
Država | ![]() |
Region | Južna i istočna Srbija |
Istorijske oblasti | Timočka krajina, Budžak, Rtanj, Crna Reka |
Admin. centar | Zaječar |
Površina | 3.623 km2 |
Stanovništvo | 2022.[1] |
— broj st. | 96.715 |
— gustina st. | 26,69 st./km2 |
Pozivni broj | +381 (0)19 |
Opštine i gradovi | 4 Boljevac Grad Zaječar Knjaževac Sokobanja |
Broj naselja | 173 (5 gradskih i 168 seoska) |
Zvanični veb-sajt |

Zaječarski upravni okrug se nalazi u istočnom delu Republike Srbije. Prema popisu iz 2022. godine u okrugu je živelo 96.715 stanovnika (prema popisu iz 2011. bilo je 119.967 stanovnika).[1] Sedište okruga je grad Zaječar.
Teritorijalna organizacija
[uredi | uredi izvor]Zaječarski upravni okrug čini jedan grad i tri opštine:
Grb | Opština/grad | Sedište | Površina (km²) | Stanovništvo (2022) | Broj naselja |
---|---|---|---|---|---|
![]() |
Zaječar | Zaječar | 1.069 | 47.991 | 42 |
![]() |
Boljevac | Boljevac | 828 | 10.184 | 20 |
![]() |
Knjaževac | Knjaževac | 1.202 | 25.341 | 86 |
![]() |
Sokobanja | Sokobanja | 525 | 13.199 | 25 |
Izvor: Republički zavod za statistiku[2][1] |
Kultura i privreda
[uredi | uredi izvor]Feliks Romulijana (Galerijeva palata) u Gamzigradu, bila je prestonica rimskog imperatora Gaja Galerija Valerija Maksimilijana, s kraja III i početkom IV veka. Gamzigrad se na osnovu otkrivenog materijala svrstava u red najreprezentativnijih rimskih gradova na Balkanu. Tu je pronađena brojna istorijska građa (nakit, novac, alatke, oružje) kao svedočanstvo o velikoj civilizaciji na ovim prostorima. Privredni razvoj grada Zaječara kretao se od zanatske i poluindustrijske prerade poljoprivrednih proizvoda i eksploatacije ugljenog bogatstva.
Demografija
[uredi | uredi izvor]Najveća naselja
[uredi | uredi izvor]№ | Grad | Populacija | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
![]() Zaječar ![]() Knjaževac |
1. | Zaječar | 32.448 | ![]() Sokobanja ![]() Boljevac | |||||
2. | Knjaževac | 16.350 | |||||||
3. | Sokobanja | 7.188 | |||||||
4. | Boljevac | 2.894 | |||||||
5. | Veliki Izvor | 2.036 | |||||||
6. | Grljan | 1.914 | |||||||
7. | Trgovište | 1.590 | |||||||
8. | Podgorac | 1.555 | |||||||
9. | Zvezdan | 1.414 | |||||||
10. | Rgotina | 1.017 |
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b v g „Nacionalna pripadnost : podaci po opštinama i gradovima - Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2022. godine” (PDF). Republički zavod za statistiku Srbije. Pristupljeno 30. 05. 2023.
- ^ Opštine i regioni u Republici Srbiji 2021. Republički zavod za statistiku, Beograd 2021, pristupljeno 20. decembra 2022.
- ^ „Starost i pol, podaci po naseljima - Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2022. godine” (PDF). Beograd: Republički zavod za statistiku. 25. 5. 2023. Pristupljeno 30. 5. 2023.