Pređi na sadržaj

Кад јагањци утихну (film)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kad jaganjci utihnu
Jugoslovenski poster
Izvorni naslovThe Silence of the Lambs
Žanrtriler
horor
RežijaDžonatan Demi
ScenarioTed Toli
ProducentKenet At
Edvard Sakson
Ron Bozman
Glavne ulogeEntoni Hopkins
Džodi Foster
Skot Glen
MuzikaHauard Šor
SnimateljTak Fudžimoto
MontažaKrejg Makej
Producentska
kuća
Orion Pictures
Godina1991.
Trajanje118 minuta
Zemlja SAD
Jezikengleski
Budžet19 miliona dolara[1]
Zarada272,7 miliona dolara[1]
Nagrade5 Oskara
Prethodni
Sledeći
IMDb veza

Kad jaganjci utihnu (engl. The Silence of the Lambs) je američki psihološki horor film, režisera Džonatana Demija, prema scenariju koji je Ted Toli napisao na osnovu istoimenog romana Tomasa Harisa.[2] Glavnu ulogu tumači Džodi Foster kao Klaris Starling, mlada FBI pripravnica koja lovi serijskog ubicu poznatog kao „Bafalo Bil” (Ted Levin), koji dere kožu sa svojih ženskih žrtava. Da bi ga uhvatila, ona traži savet uhapšenog dr Hanibala Lektera (Entoni Hopkins), briljantnog psihijatra, serijskog ubice i kanibala. U filmu takođe glume Skot Glen, Entoni Hild i Kesi Limons.[3]

Film je bioskopski objavljen 14. februara 1991. i zaradio je preko 272 miliona dolara širom sveta, što ga čini petim filmom sa najvećom zaradom te godine. Prikazan je na Berlinskom filmskom festivalu, gde je bio u trci za Zlatnog medveda, a Demi je nagrađen Srebrnim medvedom za najboljeg reditelja. Postao je tek treći film (posle filmova Dogodilo se jedne noći i Let iznad kukavičjeg gnezda) koji je osvojio Oskare u svih pet glavnih kategorija: najbolji film, najbolja režija, najbolji glumac, najbolja glumica i najbolji adaptirani scenario. Do današnjeg dana je jedini horor film koji je osvojio Oskara u kategoriji za najbolji film.[4]

Mnogi kritičari, kao i publika, smatrali su ga jednim od najboljih i najuticajnijih filmova svih vremena. Časopis Empire ga je 2018. smestio na 48. mesto liste „500 najboljih filmova svih vremena”.[5] Američki filmski institut ga je proglasio 65. najboljim američkim filmom, kao i 5. najboljim američkim trilerom svih vremena, dok su se Starlinova i Lekter našli na listi najboljih heroja i negativaca. Kongresna biblioteka ga je odabrala za čuvanje u Nacionalnom registru filmova Sjedinjenih Država zbog „kulturološkog, istorijskog, ili estetskog značaja”.[6] Film prati nastavak Hanibal (2001), kao i dva prednastavka: Crveni zmaj (2002) i Uzdizanje Hanibala (2007).

Radnja

[uredi | uredi izvor]
Upozorenje: Slede detalji zapleta ili kompletan opis filma!

FBI je očajan u potrazi za serijskim ubicom kojeg su prozvali „Bafalo Bil”, koji otima žene i skida im kožu. U nadi da će pronaći neki trag ispitujući zatvorenog serijskog ubicu, direktor Džek Kroford, šalje Klaris Starling, obećavajuću studentkinju sa FBI-jeve akademije, da ispita zloglasnog Hanibala Lektera, genijalnog forenzičkog psihijatra koji je postao kanibalistički serijski ubica.

Posetivši Lekterovu ćeliju, izvanredno obrazovani i elokventni Lekter odbija da da bilo kakve informacije. Kako Starlingova odlučuje da pođe, manijakalni pacijent u susednoj ćeliji ju poprska spermom po licu i kosi. Lekter postaje besan videvši ovu „neljudnost”, pa poziva Starlingovu nazad u ćeliju, gde joj daje informacije o jednom od svojih bivših pacijenata u formi zagonetki. Rešivši zagonetku, informacija odvodi Starlingovu do zemljišta u vlasništvu Bendžamina Raspejla (pokojnog bivšeg Lekterovog pacijenta). U Raspejlovom automobilu pronalazi glavu u posudi, koja je verovatno pripadala Raspejlu.

Starlingova se vraća kod Lektera i pita ga o odrubljenoj glavi i Bendžaminu Raspejlu, a Lekter poriče da je umešan u to ubistvo. Lekter joj tada daje ponudu, ako ga prebaci u drugu ustanovu, pomoći će joj da pronađe Bafalo Bila. Starlingova pristaje.

Bafalo Bil otima Ketrin Martin, ćerku američke senatorke Rut Martin. Pronađena je šesta Bilova žrtva, a skinuta joj je koža s leđa. Starling pomaže Krofordu na obdukciji, na kojoj pronalaze leptirovu čauru u žrtvinom grlu. Klaris ponovno odlazi kod Lektera, kojem je Kroford obećao transfer u bolnicu u Njujorku, da bi započela s njim igru punu zagonetki i laži. Lekter, rekavši kako je dogovor predobar da bi bio istinit, počinje da zahteva od Starlingove lične informacije u zamenu za informacije o Bafalo Bilu (quid pro quo). Kroford je upozorio Starlingovu da ne govori Lekteru ništa lično, ali ona, očajnički želeći njegovu pomoć, ignoriše njegovo upozorenje i otkrije mu svoju najgoru uspomenu iz detinjstva.

Starlingova počinje da priča Lekteru o smrti svog oca, gradskog šerifa kojeg su ubili dvojica provalnika dok je bio u noćnoj patroli. Poslata je rođacima na ranč u Montani na kojem su se držale ovce i konji. U zamenu, Lekter joj otkriva simboliku otkrivene čaure u grlu šeste žrtve: ona simbolizuje promenu (od gusenice preko čaure u leptira), tako da Bafalo Bil takođe želi promenu. Govori joj i o seksualnom identitetu Bafalo Bila, kako veruje da je transseksualac. Savetuje joj da u bolnicama u kojima se obavljaju operacije promene pola potraži dokumente o pacijentima koji su odbijeni jer su pali na psihološkom testu.

U međuvremenu otkriva se kako je Frederik Čilton, upravnik ludnice, potajno snimao razgovore između Lektera i Starlingove u pokušaju da konačno uradi profil zloglasnog Hanibala Lektera. Čilton saznaje i za Krofordovu ponudu i kaže Lekteru. U zamenu, ponudi Lekteru svoj predlog. Ako Lekter otkrije identitet Bafalo Bila, on će ga prebaciti u drugu ustanovu, ali jedino ako otkrije Čiltonu šta zna. Lekter insistira da će otkriti informaciju jedino senatorki Rut Martin, i to u Tenesiju. Zadovoljan što se konačno rešio Lektera koji je bio njegov zatvorenik osam godina, Čilton se složi i užurbano napusti Lekterovu ćeliju.

U Tenesiju, Lekter počinje da se igra sa senatorkom Martin, uživajući u njenoj muci, ali joj ipak daje neke informacije o Bafalo Bilu: njegovo pravo ime je Luis Frend, kojeg mu je poslao Raspejl, kako su Raspejl i Frend bili ljubavnici. S novim informacijama, FBI polazi da spasi Ketrin.

Starlingova se sukobljava s Lekterom, sumnjajući kako je Lekter dao senatorki pogrešno ime. Sumnja da je ime anagram „železnog sulfida”, te zahteva od njega da joj da pravo ime. Lekter odbija i zahteva da Starlingova završi svoju priču o svom najgorem sećanju o detinjstvu. Starlingova je svesna kako je to jedini način da dobije informacije od njega, pa mu kaže kako je se probudila jedno jutro uz vrištanje jaganjaca dok su ih klali. Svedočeći užasu, pokušala je da spase jedno jagnje odnoseći ga, ali je ubrzo uhvaćena, a jagnje je ipak zaklano. Lekter upita Klaris da li je još progone zvuci jaganjaca i kaže joj da verovatno ona misli da će, spasivši Ketrin, vratiti svoj mir. Nervozna Starlingova počinje da zahteva da joj Lekter otkrije Bilovo pravo ime, ali pre nego što je uspela da ga sazna, iz zgrade su je izbacili Čiltonovi i Lekterovi čuvari. Ipak, ona uspeva na trenutak da se istrgne iz čvrstog zagrljaja i dohvatiti dokument od Lektera, koji koristi tu priliku da joj lagano dodirne ruku.

Iste večeri, Lekter zahteva drugi obrok. Dok je Čilton ispitivao Lektera u ćeliji u Baltimoru, ostavio je hemijsku olovku u njegovoj ćeliji. Lekter je progutao olovku, i nakon što ju je povratio, upotrebio je komadić kako bi otključao svoje lisice dok su mu dva policajca nosila drugi obrok. Slobodan, Lekter jednom policajcu raspori utrobu, a drugog ugrize za lice. Kad su stigli specijalci, verovali su da su našli Hanibala u liftu, teško ranjenog. Pre njihovog dolaska, Lekter je zamenio odeću sa drugim policajcem, a njegova koža s lica poslužila mu je kao maska. Verujući kako je drugi policajac živ, stavljaju Lektera u kola hitne pomoći i žure prema bolnici. U međuvremenu, shvataju kako telo u liftu zapravo pripada drugom policajcu; tokom tog vremena, Lekter ubija ekipu iz ambulantnih kola i beži.

Starlingova se iznenađuje kad shvata da joj je Lekter ostavio još tragova o Bafalo Bilu. Uz pomoć svoje cimerke, Starlingova otkriva kako je je nešto karakteristično u načinu ubistva prve Bilove žrtve. Frederika Bimel je ubijena prva, ali pronađena treća, što znači da je Bil hteo da sakrije njeno telo. Starlingova pretpostavlja da je Frederika poznavala Bila privatno.

Kroford šalje Satrlingovu da istraži žrtvin rodni grad, Belvedere, u Ohaju, gde otkriva da je ona bila krojačica. Odeća u njenom ormanu ima zakrpe u obliku romba, identične zakrpama od kože koje je Bafalo Bil skinuo sa zadnje žrtve. Starlingova uviđa kako je Bil vešt krojač koji želi da se transformiše u ženu noseći „žensko odelo” od prave kože. Naziva Kroforda, koji je već krenuo da ga uhvati. Lekterova teorija o transseksualnoj hirurgiji dovela je policiju do Džejma Gamba, iz bolnice Džons Hopkins. Kroford predvodi napad na Gambovu ordinaciju u Kalumet Sityju, u Ilinoisu, dok specijalci odlaze u njegovu kuću. Starlingova nastavlja da ispituje Bimeline prijatelje.

Saznaje kako je Bimelova jednom radila za izvesnu gospođu Lipman, međutim, vrata na toj adresi joj je otvorio muškarac koji se predstavlja kao „Džek Gordon”. Starlingovoj pada na pamet kako je Gordon zapravo Bafalo Bil, te da mu je pravo ime Džejm Gamb. U kući uspeva da vidi tragove koji je uveravaju kako je Gordon zapravo Gamb. Izvlači svoj pištolj i pokuša da uhapsi Gamba, ali on se iznenada izgubi u podrumu, a ona počinje da ga prati. Pronalazi Ketrin Martin, živu, u suvom bunaru. Svetlo se gasi, ostavljajući ih u potpunom mraku. Gamb, noseći naočare za noćni vid, staje uz Starlingovu želeći da je upuca. Starlingova začuje klik, munjevito se okreće i upuca Bila. Poziva pojačanje, a Ketrin Martin je spašena.

Tokom zabave povodom njenog diplomiranja na FBI-jevoj Akademiji, Starlingova se zaprepašćuje nakon što je ju je na telefon nazvao Lekter. On je pita da li su li jaganjci prestali da vrište, i obećava kako je neće tražiti, pod uslovom da ona ne traži njega. Osim toga, kaže joj da mu stari prijatelj „dolazi na večeru”. Pre odjavne špice, prikazuje se kako Lekter uhodi Frederika Čiltona, koji je došao na isto mesto (Bahame) kako bi se skrio od Lektera, znajući kako će on verovatno krenuti na njega zbog njegove okrutnosti dok mu je bio upravnik.

Glumac Uloga
Džodi Foster Klaris Starling
Entoni Hopkins dr Hanibal Lekter
Skot Glen Džek Kroford
Ted Levin Džejm Gamb „Bafalo Bil”
Entoni Hild dr Frederik Čilton
Bruk Smit Ketrin Martin
Dajana Bejker Rut Martin
Kesi Limons Ardelija Mep
Frenki Fejson Barni Metjuz
Trejsi Volter Lamar
Čarls Nepjer poručnik Bojl
Deni Darst narednik Tejt
Aleks Kolmen narednik Džim Pembri
Den Batler Roden
Pol Lazar Pilčer
Ron Vauter Pol Krendler
Rodžer Korman Hajden Burk
Kris Ajzak Komandant
Pol Lazar Pilčer
Hari Nortup gospodin Bimel
Maša Skorobogatov mlada Klaris
Don Broket Pen Pol
Stjuart rudin Migs

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b „The Silence of the Lambs (1991)”. Box Office Mojo. Arhivirano iz originala 27. 11. 2014. g. Pristupljeno 30. 11. 2014. 
  2. ^ „Top 10 Psychological Horror Movies - Alternative Reel”. Alternative Reel. Alternative Reel. Arhivirano iz originala 18. 10. 2015. g. Pristupljeno 25. 12. 2015. 
  3. ^ „The Silence of the Lambs”. Turner Classic Movies. Arhivirano iz originala 18. 3. 2016. g. Pristupljeno 28. 3. 2016. 
  4. ^ Seitz, Matt Zoller (10. 9. 2010). „Trash-talking nine classic movies: "The Silence of the Lambs". Salon. Arhivirano iz originala 07. 01. 2014. g. Pristupljeno 5. 8. 2013. 
  5. ^ „The 500 Greatest Movies of All Time – #400–301”. Empire Online. Arhivirano iz originala 11. 10. 2011. g. Pristupljeno 3. 6. 2010. 
  6. ^ „Silence of the Lambs added to U.S. film archive”. bbc.co.uk. London, England: BBC. 28. 12. 2011. Arhivirano iz originala 28. 12. 2011. g. Pristupljeno 28. 12. 2011. 

Vidi još

[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]