Kalinjingradska oblast
Kalinjingradska oblast Kaliningradskaя oblastь | |
---|---|
Država | Rusija |
Federalni okrug | Severozapadni |
Glavni grad | Kalinjingrad |
Službeni jezik | ruski |
Površina | 15.125 km2 |
Stanovništvo | 2015. |
— broj st. | 968.944 |
— gustina st. | 64,06 st./km2 |
Valuta | ruska rublja |
— ISO 3166-2 | RU-KGD |
Vremenska zona | +2 (USZ1) |
Zvanični veb-sajt |
Kalinjingradska oblast (rus. Калининградская область) je konstitutivni subjekt Ruske Federacije[1] sa statusom oblasti. Ova oblast se nalazi na krajnjem zapadu Rusije i predstavlja rusku eksklavu na obali jugoistočnog Baltika između Poljske i Litvanije. Pripada Severozapadnom federalnom okrugu Rusije.
Administrativni centar oblasti je grad Kalinjingrad, (poznat po istorijskom imenu Kenigzberg). Pored njega, veći gradovi su Sovjetsk (Tilzit), Baltijsk i Černjahovsk.
Oblast ima površinu od 15.100 km² i 955.281 stanovnika.
Sadašnji guverner oblasti, od 2016, je Anton Alihanov.
Etimologija[uredi | uredi izvor]
Oblast nosi ime po administrativnom centru, Kalinjingradu. Grad su osnovali drevni Prusi 1255. godine, a kroz svoju istoriju promenio je nekoliko imena: Tvangste, Kenigzberg i konačno od 1946. Kalinjingrad. Sadašnje ime grad je dobio po bivšem sovjetskom državniku Mihailu Kalinjinu.
Stanovnici Kalinjingradske oblasti, svoju regiju neformalno zovu „Jantarni kraj“ (rus. Янта́рный край), jer je ova oblast poznata po rudnicima jantara (ćilibara). U njoj se nalazi 90% svetskih rezervi ove okamenjene smole.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Geografski položaj[uredi | uredi izvor]
Kalinjingradska oblast je najzapadniji region Rusije. Nalazi se u srednjoj Evropi. Nije spojen kopnom sa ostatkom ruske teritorije, ali je povezan morem i na taj način predstavlja poluenklavu.
Maksimalna dužina regiona od zapada prema istoku je 205 km, a od severa ka jugu 108 km. Dužina granice je 540 km; od toga, 410 km je kopneno - otprilike koliko i granica sa Poljskom i Litvanijom, i 140 kilometara obalno, duž obale Baltičkog mora.
Vremenska zona[uredi | uredi izvor]
Razlika od UTC je 2 sata. Kalinjingradsko vreme razlikuje se od moskovskog vremena za sat (1 sat manje) i u leto se poklapa sa vremenom u baltičkim državama, Finske, Izraela, Turske, Ukrajine i Belorusije.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Oblast je istorijski predstavljala severni deo Istočne Pruske. Tu je u Srednjem veku živeo narod Prusi, koji je govorio danas izumrlim staropruskim jezikom. Tevtonski vitezovi su pokorili ovu oblast, nametnuli stanovništvu hrišćanstvo i osnovali teokratsku državu sa centrom u Keningzbergu. Doseljeni Nemci i Poljaci su asimirali domaće Pruse. Region je postao provincija Istočna Pruska u kraljevini Pruska 1773. Istočna Pruska je bila važan centar nemačke kulture. Ovde je, na primer, rođen i živeo filozof Imanuel Kant.
U Drugom svetskom ratu Keningzberg je teško bombardovala saveznička avijacija. Crvena armija je ovde prodrla krajem avgusta 1944. Nemačko stanovništvo je, u strahu od osvete, uglavnom izbeglo prema centralnoj Nemačkoj, ili je kasnije deportovano. Ugovorom u Potsdamu Istočna Pruska je podeljena tako da je njen severni deo pripao Sovjetskom Savezu (Sovjetskoj Rusiji od 1946), a južni Poljskoj. U sovjetski deo se naselilo stanovništvo iz Sovjetskog Saveza, uglavnom Rusije, a imena toponima su promenjena. Oblast i njen glavni grad su 1946. dobili ime po predsedniku Vrhovnog sovjeta SSSR Mihailu Kalinjinu.
Od raspada Sovjetskog Saveza 1991, Kalinjingradska oblast je fizički izolovana od ostatka Rusije. To je ekonomski pogodilo stanovništvo oblasti i ona je postala poznata po nezaposlenosti, kriminalu, švercu i narkomaniji. I dan danas traju pregovori Rusije i EU o viznom režimu za stanovnike Kalinjingradske oblasti. Od druge polovine 1990-ih Rusija je proglasila Kalinnjingradsku oblast za specijalnu ekonomsku zonu što je doprinelo naglom ekonomskom rastu, naročito investicija iz EU.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Stanovništvo oblasti prema Goskomstat Rusije je 963.128. (2014). Gustina stanovništva - 63.68 čovek/km² (2014). Gradsko stanovništvo - 77,6% (747,376).
1959. | 1970. | 1979. | 1989. | 2002. | 2010. |
---|---|---|---|---|---|
610.885 | 731.936 | 806.864 | 871,283 | 955,281 | 941,873 |
Etnički sastav je 2010. bio:
- Rusi - 772.534 (86,4%)
- Ukrajinci - 32.771 (3,7%)
- Belorusi - 32.97 (3,6%)
- Litvanci - 9.769 (1,1%)
- Jermeni - 9.226 (1,0%)
- Nemci - 7.349 (0,8%)
- Tatari - 4.534 (0,5%)
- Ostale nacionalnosti - 25.172 (2.8%)
Politička podela[uredi | uredi izvor]
Nakon upravne reforme 2007. godine u Kalinjingradski regionu ima 22 opština:
- 9 urbanih okruga
- 13 opštinskih okruga.
Privreda[uredi | uredi izvor]
Kalinjingradska oblast je jedna od najmilitarizovanijih oblasti Ruske Federacije. Ovde je sedište ruske Baltičke flote, a tu su i dve vazduhoplovne (Černjahovsk, Donskoje) i jedna vazduhoplovno-pomorska baza (Kalinjingrad-Čkalovsk).
U oblasti se proizvode vagoni, teške mašine, brodovi i automobili (Dženeral Motors, BMW, KIA, YUEJIN). Važne su još prehrambena industrija i ribarstvo.
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Katedrala u Keningzbergu
-
Plaža u Svetlogorsku