Karbala
Karbala arap. كربلاء | |
---|---|
![]() Karbala | |
Administrativni podaci | |
Država | ![]() |
Pokrajina | Karbala |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2018. | 711,530[1] |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 32° 36′ 35″ S; 44° 02′ 01″ I / 32.6096666667° S; 44.0336666667° I |
Karbala (arap. كربلاء) je grad u Iraku. Nalazi se oko 100 km jugozapadno od Bagdada i nekoliko milja istočno od jezera Milh, takođe poznatog kao Razaza jezero.[2][3] Glavni grad je istoimene pokrajine Karbala. Grad, najpoznatiji kao lokacija bitke kod Karbale 680. godine nove ere, ili po svetištima Huseina i Abasa,[4][5] smatra se svetim gradom za šiitske muslimane. Desetine miliona šiitskih muslimana posećuju ovo mesto dva puta godišnje.[6][7][8][9] Mučeništvo Huseina ibn 'Alija i Abasa ibn 'Alija svake godine obeležava skoro sto miliona šiita u gradu.[10]
Istorija
[uredi | uredi izvor]Bitka kod Karbale
[uredi | uredi izvor]Bitka kod Karbale vođena je u pustinjama na putu za Kufu 10. oktobra 680. nove ere. I Huseina ibn Alija i njegovog brata Abasa ibn Alija sahranilo je lokalno pleme Bani Asad. Sama bitka se dogodila kao rezultat Huseinovog odbijanja Jazidovog zahteva za odanost njegovom kalifatu. Guverner Kufana, Ubajdalah ibn Zijad, poslao je trideset hiljada konjanika protiv Huseina. Husein nije imao vojsku, bio je sa svojom porodicom i nekoliko prijatelja koji su im se pridružili, tako da je bilo oko 73 muškarca, uključujući šestomesečnog Ali Ašhara, sina imama Huseina. Mnogi Huseinovi sledbenici, uključujući sve njegove sinove i nećake, su ubijeni.[11] Grad je počeo kao grobnica i svetilište[12] i rastao je da bi zadovoljio potrebe hodočasnika.
18. vek do danas
[uredi | uredi izvor]Kao i Nadžaf, grad je patio od velike nestašice vode koja je rešena tek početkom 18. veka izgradnjom brane na vrhu kanala Huseinija. Godine 1737. grad je zamenio Isfahan u Iranu kao glavni centar šiitskih učenja. Sredinom osamnaestog veka učenjem je dominirao dekan nauke, Jusuf Al Bahrani, ključni zagovornik akbarijske tradicije šiitske misli, sve dok nije umro 1772.[13]
Vehabijska pljačka Karbale dogodila se 21. aprila 1802. (1801),[14] pod vlašću Abdul-Aziza bin Muhameda, drugog vladara Prve saudijske države, kada je 12.000 vehabija muslimana iz Nadžda napalo grad Kerbelu.[15] Napad se poklopio sa godišnjicom događaja Ghadir Khum,[16] ili 10. Muharama. Ova borba je ostavila 3.000-5.000 mrtvih, a kupola grobnice Huseina ibn Alija je uništena. Borba je trajala 8 sati.[17]
Nakon prve invazije saudijske države, grad je uživao poluautonomiju tokom otomanske vladavine. Da bi ponovo potvrdila svoju vlast, otomanska vojska je opsadila grad. 13. januara 1843. godine osmanske trupe su ušle u grad. Mnogi gradski čelnici su pobegli prepustivši odbranu grada uglavnom trgovcima. Oko 3.000 Arapa je ubijeno u gradu, a još 2.000 van zidina (oko 15% normalnog stanovništva grada). Turci su izgubili 400 ljudi.[18] Ovo je podstaklo mnoge studente i naučnike da se presele u Nadžaf, koji je postao glavni šiitski verski centar.[19]
Godine 1915. Karbala je bila poprište ustanka protiv Osmanskog carstva.[20]
Godine 1928. izveden je važan projekat drenaže kako bi se grad oslobodio nezdravih močvara, formiranih između Husainije i kanala Bani Hasan na Eufratu.[21]
2003. godine, nakon američke invazije, gradsko veće Karbale pokušalo je da izabere potpukovnika Korpusa marinaca Sjedinjenih Država Metjua Lopeza za gradonačelnika. Navodno zato da njegovi marinci, izvođači i fondovi ne mogu da odu.[22]
Dana 14. aprila 2007, auto bomba je eksplodirala na oko 180 m od hrama Huseina, ubivši 47[23] i ranivši preko 150 osoba.
Klima
[uredi | uredi izvor]Klima Karbala (1991-2020) | |||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Pokazatelj \ Mesec | Jan. | Feb. | Mar. | Apr. | Maj | Jun | Jul | Avg. | Sep. | Okt. | Nov. | Dec. | God. |
Maksimum, °C (°F) | 16,6 (61,9) |
19,5 (67,1) |
24,6 (76,3) |
31,3 (88,3) |
37,6 (99,7) |
42,4 (108,3) |
44,7 (112,5) |
44,7 (112,5) |
40,9 (105,6) |
34,2 (93,6) |
24,1 (75,4) |
18,3 (64,9) |
31,58 (88,84) |
Prosek, °C (°F) | 10,6 (51,1) |
12,9 (55,2) |
17,4 (63,3) |
23,9 (75) |
29,7 (85,5) |
33,9 (93) |
36,4 (97,5) |
35,9 (96,6) |
32,3 (90,1) |
26,2 (79,2) |
17,7 (63,9) |
12,3 (54,1) |
24,1 (75,38) |
Minimum, °C (°F) | 6,0 (42,8) |
8,0 (46,4) |
12,1 (53,8) |
17,9 (64,2) |
23,5 (74,3) |
27,6 (81,7) |
29,8 (85,6) |
29,3 (84,7) |
25,6 (78,1) |
20,1 (68,2) |
12,1 (53,8) |
7,4 (45,3) |
18,28 (64,91) |
Količina padavina, mm (in) | 17,6 (0,693) |
14,5 (0,571) |
14,1 (0,555) |
11,9 (0,469) |
2,4 (0,094) |
0,0 (0) |
0,0 (0) |
0,0 (0) |
0,3 (0,012) |
4,1 (0,161) |
14,8 (0,583) |
13,8 (0,543) |
93,5 (3,681) |
Dani sa padavinama | 7 | 5 | 6 | 5 | 3 | 0 | 0 | 0 | 0 | 4 | 5 | 7 | 42 |
Relativna vlažnost, % | 72,1 | 60,7 | 49,8 | 42,5 | 34,1 | 28,2 | 28,6 | 30,2 | 34,9 | 44,7 | 61,5 | 70,5 | 46,48 |
Izvor: World Meteorological Organisation (precipitation days 1976-2008)[24][25] |
Religijski turizam
[uredi | uredi izvor]Karbala se, pored Nadžafa, smatra naprednom turističkom destinacijom za šiitske muslimane, a turistička delatnost u gradu je doživela procvat nakon kraja vladavine Sadama Huseina.[26] Neke atrakcije verskog turizma uključuju:
Infrastruktura
[uredi | uredi izvor]Aerodromi
[uredi | uredi izvor]Aerodromi u Karbali uključuju:[29]
- Severoistočni aerodrom Karbala[30]
- Međunarodni aerodrom Karbala[31] (nalazi se jugoistočno od Karbale)
Međugradski sistem brze železnice
[uredi | uredi izvor]U februaru 2024. godine, Iračka nacionalna investiciona komisija predstavila je projekat izgradnje međugradske pruge za velike brzine koja povezuje gradove Karbalu i Nadžaf. Kada se završi, predviđeno je da primi do 25.000 putnika na sat.[32][33]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ „Iraq: Governorates & Cities”.
- ^ „Iraq: Livelihoods at risk as level of Lake Razaza falls”. IRIN News. 5. 3. 2008. Pristupljeno 25. 11. 2015.
- ^ Under Fire: Untold Stories from the Front Line of the Iraq War. Reuters Prentice Hall. januar 2004. str. 15. ISBN 978-0-13-142397-8.
- ^ Shimoni & Levine, 1974, p. 160.
- ^ Aghaie, 2004, pp. 10–11.
- ^ Malise Ruthven (2006). Islam in the World. Oxford University Press. str. 180. ISBN 9780195305036.
- ^ David Seddon (11. 1. 2013). Political and Economic Dictionary of the Middle East. Karbala (Kerbala): Routledge. ISBN 9781135355616.
- ^ John Azumah; Dr. Kwame Bediako (Foreword) (26. 5. 2009). My Neighbour's Faith: Islam Explained for African Christians. Main Divisions and Movements Within Islam: Zondervan. ISBN 9780310574620.
- ^ Paul Grieve (2006). A Brief Guide to Islam: History, Faith and Politics: The Complete Introduction
. Carroll and Graf Publishers. str. 212. ISBN 9780786718047.
- ^ Paul Grieve (2006). A Brief Guide to Islam: History, Faith and Politics : the Complete Introduction
. Carroll and Graf Publishers. str. 212. ISBN 9780786718047.
- ^ al-Tabari, Muhammad ibn Jarir – History of the Prophets and Kings; Volume XIX The Caliphate of Yazid ibn Muawiyah, translated by I.K.A Howard, SUNY Press, 1991
- ^ Khatab, Sayed (2011). Understanding Islamic Fundamentalism: The Theological and Ideological Basis of Al-Qa'ida's Political Tactics (na jeziku: engleski). Oxford University Press. ISBN 978-977-416-499-6. Pristupljeno 11. 8. 2016.
- ^ Juan Cole, Sacred Space and Holy War, IB Tauris, 2007 p. 71–72
- ^ Staff writers. „The Saud Family and Wahhabi Islam, 1500–1818”. www.au.af.mil. Arhivirano iz originala 17. 3. 2004. g. Pristupljeno 8. 8. 2016.
- ^ Martin, Richard C., ur. (2003). Encyclopedia of Islam and the Muslim world ([Online-Ausg.] izd.). New York: Macmillan Reference USA. ISBN 0-02-865603-2. OCLC 52178942.
- ^ Litvak, Meir (2010). „KARBALA”. Iranica Online.
- ^ Vassiliev, Alexei (septembar 2013). The History of Saudi Arabia (na jeziku: engleski). Saqi. ISBN 978-0-86356-779-7. Pristupljeno 9. 8. 2016.
- ^ Cole, Juan R.I. and Moojan Momen. 1986. "Mafia, Mob and Shiism in Iraq: The Rebellion of Ottoman Karbala 1824–1843." Past & Present. No 112: 112–143.
- ^ Cole, Juan R. I. Sacred Space and Holy War: The Politics, Culture and History of Shi'ite Islam. London: I.B. Tauris, 2002.
- ^ Tauber, Eliezer (2014-03-05). The Arab Movements in World War I (na jeziku: engleski). Routledge. str. 30. ISBN 9781135199784.
- ^ Report by His Britannic Majesty's Government to the Council of the League of Nations on the Administration of Iraq 1927–28 (na jeziku: engleski). str. 177. Pristupljeno 2020-07-17 — preko HathiTrust.
- ^ Mattis, James N., 1950– (2019). Call sign chaos : learning to lead. West, Francis J. (First izd.). New York. str. 112. ISBN 978-0-8129-9683-8. OCLC 1112672474.
- ^ Hamourtziadou, Lily (2007-04-15). „A Week in Iraq”. iraqbodycount.org. Arhivirano iz originala 2007-04-29. g. Pristupljeno 2007-04-15.
- ^ „World Weather Information Service – Karbala”. United Nations. Pristupljeno 1. 1. 2011.
- ^ „World Meteorological Organization Climate Normals for 1991–2020: Kerballa” (CSV). National Oceanic and Atmospheric Administration. Pristupljeno 2. 8. 2023.
- ^ „Iraq's holy cities enjoy boom in religious tourism”. Al Arabiya. 4. 4. 2013.
- ^ منارة موجدة «مَعلَمٌ حددت وظيفته تسميته». Al-Shirazi. Retrieved January 5, 2018.
- ^ الآثار منارة موجدة. Holy Karbala. Retrieved January 5, 2018.
- ^ „$500 Million Airport Scandal Exposes Industrial Scale Corruption in Holy Karbala”. Foreign Relations Bureau – Iraq. 2017-03-07. Pristupljeno 2018-11-21.
- ^ „Karbala Northeast (Imam Hussein) Airport”. CAPA Centre for Aviation. Pristupljeno 2018-11-20.
- ^ MEED. 42. Economic East Economic Digest. 2018. str. 38—48.
- ^ „Iraqi government opens two rail project tenders”. Railway Technology.
- ^ „Work on high-speed train project linking Holy Karbala to Holy Najaf to begin soon, ministry says”. ShiaWaves.