Pređi na sadržaj

Katažina Kobro

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Katažina Kobro
Lični podaci
Datum rođenja(1898-01-26)26. januar 1898.
Mesto rođenjaMoskva,
Datum smrti21. februar 1951.(1951-02-21) (53 god.)
Mesto smrtiLođ,
Porodica
SupružnikVladislav Stžeminjski

 

Katažina Kobro (polj. Katarzyna Kobro; Moskva, 26. januar 1898Lođ, 21. februar 1951)[1] je bila poljska avangardna vajarka i istaknuta predstavnica konstruktivističkog pokreta u Poljskoj. Pionir inovativne višedimenzionalne apstraktne skulpture, odbacila je estetizam i založila se za integraciju prostornog ritma i naučnih dostignuća u vizuelnu umetnost.[2]

Rođena u Moskvi u porodici mešovitog nemačkog i ruskog nasleđa, Kobro je emigrirala u Poljsku 1920-ih, gde je proizvela većinu svojih radova. Zajedno sa svojim suprugom, Vładisłavom Strzeminskim, radila je na konceptu prostornosti ugrađivanjem prostorne kompozicije, kao i montažnih elemenata i industrijskih ili veštačkih proizvoda u skulpturu.[3]

Biografija

[uredi | uredi izvor]

Katažina Kobro je rođena 26. januara 1898. godine u Moskvi, u tadašnjoj Ruskoj imperiji, u multikulturalnoj porodici. [4] Njen otac, Nikolaj Aleksandar Mihael fon Kobro, potekla je iz porodice baltičkih Nemaca iz današnje Letonije, a majka Evgenija Rozanov je bila Ruskinja.[5] [4]

Rane godine provela je u Rigi, a zatim se sa porodicom preselila u Moskvu 1915. Od 1917. do 1920. godine studirala je u Moskovskoj školi za slikarstvo, vajarstvo i arhitekturu.[6] Bila je član Moskovskog saveza umetnika sa Kazimirom Maljevičem, Olgom Rozanovom, Vladimirom Tatlinom i Aleksandrom Rodčenkom, između ostalih. Kobro se 1920. godine udala za poljskog umetnika Vladislava Stšeminskog (1893–1952).[5] Početkom 1922. pobegla je u Poljsku i 1924. dobila poljsko državljanstvo.

Karijera

[uredi | uredi izvor]

Par se nastanio u malom poljskom gradu Szczekocini, a kasnije se preselio u Koluški, gde su radili kao učitelji.[5] Godine 1926. Kobro je sa arhitektima Bohdanom Lahertom i Šimonom Sirkusom suosnivao grupu Praesens, ali je napustio grupu 1929. zbog razlika u sadržaju. Kobro, Strzeminski, slikar Henrik Staževski i pesnici Jan Bžekovski i Julijan Pšiboš su tada osnovali ar group, inicijalizaciju koja se obično tumači kao „revolucionarni umetnici“ ili „prava avangarda“.

Bila je ključna za osnivanje Muzeja umetnosti u Lođu . Godine 1932. ona i njen muž su se pridružili grupi Abstraction-Création . Godine 1937. Kobro je potpisala Dimenzionistički manifest iz 1936. koji su objavili Žan Arp, Marsel Dišan i Laslo Moholji-Nađ . [7]

Sala Neoplasticzna (Neoplastična soba) Stržeminskog u Muzeju umetnosti u Lođu sa skulpturama Kobro.

Kobro je bila jedna od najprogresivnijih međuratnih avangardnih umetnica. Pod uticajem konstruktivizma, odbacila je koncepte estetizma, individualizma i subjektivizma, i umesto toga postavila apsolutni objektivizam forme.[8] Njen glavni cilj je bio da izgradi apstraktno umetničko delo, zasnovano na univerzalnim i objektivnim pravilima otkrivenim eksperimentisanjem i prostornom analizom. [9]

Njena skulptura je konceptualizovala beskonačan prostor, koji je trebalo posmatrati kao uniforman i bez fokusnih ili referentnih tačaka, kao što je poreklo koordinatnog sistema. Stoga je nastojala da prostor organizuje tako da se ne deli na prostor zatvoren u formu i isključen iz nje, već da delo koegzistira sa prostorom i da omogući prostoru da prodre u njega.

Zaostavština

[uredi | uredi izvor]

Jedinstvene prostorne kompozicije Kobro su imale značajan uticaj na različite moderne umetnike, između ostalih i na belgijskog vajara i slikara Žorža Vantongerlua čije su skulpture evoluirale tokom 1920-ih i 1930. godine pod uticajem Kobrovog stvaralaštva.[10] Njeni radovi su bili izloženi u muzejima širom sveta uključujući Centar Pompidu,[11][12] Museo Reina Sofia,[13] Muzej moderne umetnosti, [14] Muzej moderene Malme, [15] i Vhitechapel Galleri . [16]

12. decembra 2012. Međunarodna astronomska unija dala je naziv krateru koji se nalazi na južnoj hemisferi Merkura u čast Kobro.

26. januara 2022. Gugl je predstavio dudl u znak sećanja na njen 124. rođendan. [17][18]

Vidi takođe

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Ładnowska, Janina (2001). „Katarzyna Kobro: A Sculptor of Space”. Artibus et Historiae. 22 (43): 161—185. JSTOR 1483659. doi:10.2307/1483659. 
  2. ^ „Awangarda XX w. – Katarzyna Kobro - Zintegrowana Platforma Edukacyjna”. zpe.gov.pl. Pristupljeno 26. 1. 2022. 
  3. ^ „Katarzyna Kobro - Biography | Artist”. Culture.pl. Pristupljeno 26. 1. 2022. 
  4. ^ a b „Katarzyna Kobro”. geni_family_tree. Pristupljeno 26. 1. 2022. 
  5. ^ a b v Ładnowska, Janina (2001). „Katarzyna Kobro: A Sculptor of Space”. Artibus et Historiae. 22 (43): 161—185. JSTOR 1483659. doi:10.2307/1483659. 
  6. ^ Kitowska-Łysiak, Małgorzata. „Katarzyna Kobro”. Culture.pl. Pristupljeno 21. 9. 2017. 
  7. ^ „Kobro and Strzemiński. Avant-Garde Prototypes”. Pristupljeno 2020-03-15. 
  8. ^ „Awangarda XX w. – Katarzyna Kobro - Zintegrowana Platforma Edukacyjna”. zpe.gov.pl. Pristupljeno 26. 1. 2022. 
  9. ^ „Katarzyna Kobro - Biography | Artist”. Culture.pl. Pristupljeno 26. 1. 2022. 
  10. ^ Wenderski, Michał (2018). Cultural Mobility in the Interwar Avant-Garde Art Network: Poland, Belgium and the Netherlands. New York: Routledge. str. 88—90. ISBN 9781138493544. 
  11. ^ „UNE AVANT-GARDE POLONAISE - KATARZYNA KOBRO ET WŁADYSŁAW STRZEMIŃSKI”. Pristupljeno 2018-10-26. 
  12. ^ „A Polish Avant-garde: Katarzyna Kobro & Władysław Strzemiński in Centre Pompidou”. Pristupljeno 2018-10-27. 
  13. ^ „Kobro and Strzemiński. Avant-Garde Prototypes”. Pristupljeno 2018-10-26. 
  14. ^ „Constructivism in Poland, 1923–1936”. Pristupljeno 2018-10-26. 
  15. ^ „KOBRO & STRZEMIŃSKI NEW ART IN TURBULENT TIMES”. Pristupljeno 2018-10-26. 
  16. ^ „Adventures of the Black Square: Abstract Art and Society 1915 – 2015”. Pristupljeno 2018-10-26. 
  17. ^ Cascone, Sarah (26. 1. 2022). „Google Doodle Honors Avant-Garde Artist Katarzyna Kobro, Whose Revolutionary Abstract Sculptures Were Destroyed by Nazis”. Artnet News. Pristupljeno 27. 1. 2022. 
  18. ^ „Katarzyna Kobro's 124th Birthday”. www.google.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-01-25. 

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]