Pređi na sadržaj

Letnje paraolimpijske igre 1992.

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
IX Letnje paraolimpijske igre — Barselona 1992.
Grad domaćinBarselona i Madrid, Španija
MotoSport bez ograničenja
Broj država82 (BAR)
75 (MAD)[1]
Broj sportista3.020 (BAR)
1.600 (MAD)[1][2]
Broj sportova15 (BAR)
5 (MAD)
Broj takmičenja487 (BAR)
68 (MAD)
Otvaranje igara3. septembar 1992.(BAR)
15. septembar 1992.(MAD)
Zatvaranje igara14. septembar 1992.(BAR)
22. septembar 1992. (MAD)
Seul 1988. Atlanta 1996.  >

Letnje paraolimpijske igre 1992. ( šp. Juegos Paralímpicos de Verano de 1992  ; kat. Jocs Paralímpics d'estiu de 1992 ) su bile devete Paraolimpijske igre koje su se održavale. Održane su u Barseloni, Kataloniji, Španiji. Pored toga, Paraolimpijske igre za osobe sa mentalnim invaliditetom 1992. održane su odmah nakon redovnih Paraolimpijskih igara u španskoj prestonici Madridu .

Izbor domaćina

[uredi | uredi izvor]

Barselona je drugi po veličini grad u Španiji i glavni grad autonomne zajednice Katalonije, a rodni grad tadašnjeg predsednika MOK-a Huana Antonija Samaranča i poznatog evropskog kluba FK Barselona koji je od početka kandidature pružao podršku i finansijski pomagao. Grad je takođe bio domaćin Svetskog prvenstva u fudbalu 1982. sa dva mesta koja su takođe korišćena tokom igara. 17. oktobra 1986. Barselona je izabrana za domaćina Letnjih olimpijskih igara 1992. u Amsterdamu, Holandija; Beograd, Jugoslavija ; Birmingem, Ujedinjeno Kraljevstvo; Brizbejn, Australija; i Pariz, Francuska, tokom 91. zasedanja MOK-a u Lozani, Švajcarska. [3] Sa 85 od 89 članova MOK-a koji su glasali tajnim glasanjem, Barselona je osvojila većinu od 47 glasova. Samaran je bio uzdržan od glasanja. Na istom sastanku MOK-a, Albertvil, Francuska, dobio je pravo da bude domaćin Zimskih igara 1992 . Pariz i Brizbejn bi na kraju bili izabrani za domaćine Letnjih paraolimpijskih igara 2024. i 2032. godine. [4]

Barselona se ranije takmičila za Letnje olimpijske igre 1936. koje su na kraju održane u Berlinu .

Grad Država 1. kolo 2. kolo 3. kolo 4. kolo 5. kolo 6- kolo
Barselona  Španija 29 37 47 57 67 85
Pariz  Francuska 19 20 23 18 18 -
Brizbejn  Australija 11 9 10 10 - -
Beograd  Jugoslavija 13 11 5 - - -
Brimingen  UK 8 8 - - -
Amsterdam  Holandija 5 - - -

Tokom procesa kandidature za Olimpijske igre, Barselona je pokazala da je otvorena i motivisana da bude domaćin Paraolimpijskih igara i, za razliku od prethodnih gradova domaćina, konkursna komisija je uspela da uspostavi dobre odnose sa tadašnjim Međunarodnim koordinacionim komitetom (ICC). Ubrzo nakon izbora grada domaćina Olimpijade u septembru 1986. godine, počeli su pregovori sa MKS uz posredovanje Huana Antonija Samarana .

Na inovativan i rizičan način, Barselona je predstavljala prilagođenu verziju svog olimpijskog projekta u kojem bi po prvi put u istoriji Olimpijske i Paraolimpijske igre upravljali, planirali i izvodili isti ljudi bez ikakve diferencijacije. Štaviše, za razliku od Seula, paraolimpijski sportisti bi imali iste uslove i mogućnosti kao i njihovi olimpijski kolege. To je podrazumevalo činjenicu da bi se sportisti takmičili na istim mestima koja su već bila planirana sa maksimalnim faktorima pristupačnosti na snazi u to vreme, takođe bi imali pristup istom olimpijskom selu i svim uslugama i akcijama organizatora. [5]

Medalje

[uredi | uredi izvor]

Na ovim igrama je dodeljeno ukupno 1710 medalja: 555 zlatnih, 557 srebrnih i 594 bronzanih. Sjedinjene Države su na vrhu broja medalja sa više zlatnih medalja, više srebrnih medalja i više medalja ukupno od bilo koje druge nacije. Nemačka je osvojila najviše bronzanih medalja, sa 59. [6]

Države učesnice

[uredi | uredi izvor]

Južna Afrika se vratila na Paraolimpijske igre po prvi put otkako je proglašena „nepoželjnom“ zbog politike aparthejda 1980. [7] [8] Zemlje koje su prvi put nastupile na Igrama u Barseloni bile su Alžir, Burkina Faso, Čile, Kineski Tajpej, Kostarika, Kuba, Dominikanska Republika, Irak, Mjanmar, Namibija, Nigerija, Pakistan, Panama, Sejšeli, Tanzanija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Turska, Urugvaj i Jemen .

Nemačka se prvi put takmičila kao ujedinjena zemlja na Letnjim paraolimpijskim igrama nakon pada Berlinskog zida . Letonija i Litvanija su se prvi put takmičile kao nezavisne zemlje zbog raspada Sovjetskog Saveza ( Estonija se samostalno takmičila i na Zimskim paraolimpijskim igrama 1992. ), dok su Hrvatska i Slovenija učinile isto zbog raspada Jugoslavije . Ostatak Jugoslavije se takmičio kao nezavisni paraolimpijski učesnici zbog sankcija. Neke bivše sovjetske republike takmičile su se kao ujedinjeni tim (koji se sastoji od Jermenije, Azerbejdžana, Belorusije, Kirgistana, Moldavije, Rusije i Ukrajine ) od kojih će se svi samostalno takmičiti do Igara 1996. godine.

Vidi još

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b „Barcelona 1992 – General Information”. International Paralympic Committee. 2008. Arhivirano iz originala 26. 5. 2011. g. Pristupljeno 2011-07-12. 
  2. ^ „Madrid 1992 – the Paralympic Games that time forgot!”. Paralympicanorak.wordpress.com. 25. 6. 2012. Arhivirano iz originala 15. 6. 2013. g. Pristupljeno 13. 10. 2012. 
  3. ^ „IOC Vote History”. Aldaver.com. Arhivirano iz originala 25. 5. 2008. g. Pristupljeno 4. 12. 2011. 
  4. ^ Miller, Judith (18. 10. 1986). „Barcelona gets 1992 Summer Olympics” (Archives). The New York Times. Arhivirano iz originala 2. 10. 2022. g. Pristupljeno 2. 10. 2022. 
  5. ^ Brittain, Ian (2012). From Stoke Mandeville to Stratford : a history of the summer paralympic games (PDF). Champaign, Illinois: Common Ground Publishing LLC. str. 204. ISBN 978-1-86335-988-7. Arhivirano iz originala (PDF) 27. 12. 2022. g. Pristupljeno 2. 10. 2022. 
  6. ^ „Medal Standings – Barcelona 1992 Paralympic Games”. International Paralympic Committee. 2008. Arhivirano iz originala 24. 8. 2024. g. Pristupljeno 2011-07-12. 
  7. ^ "'The Netherlands against Apartheid' – 1970s" Arhivirano 20 oktobar 2011 na sajtu Wayback Machine, International Institute of Social History
  8. ^ South Africa at the Paralympics Arhivirano 25 decembar 2018 na sajtu Wayback Machine, International Paralympic Committee