Pređi na sadržaj

Manastir Bođani

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Manastir Bođani
Manastir Bođani
Opšte informacije
MestoBođani
OpštinaOpština Bač
Država Srbija
Koordinate45° 23′ 46.19″ N 19° 6′ 8.7″ E / 45.3961639° S; 19.102417° I / 45.3961639; 19.102417
Manastir Bođani na karti Srbije
Manastir Bođani
Manastir Bođani
Manastir Bođani na karti Srbije
Vrsta spomenikamanastir
Vreme nastanka15. vek

Manastir Bođani je manastir Srpske pravoslavne crkve. Nalazi se u selu Bođani u opštini Bač. Pripada Eparhiji bačkoj, a posvećen je Vavedenju. Predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture od izuzetnog značaja.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Manastir je osnovan 1478. godine u tadašnjoj Ugarskoj. Osnivač manastira bio je izvesni trgovac Bogdan iz Dalmacije. Nastanak manastira vezan je za legendu koja kaže da je trgovac Bogdan obolivši iznenada od očiju, stao na mestu izvora kod današnjeg hrama, umio se i pomolio Bogorodici, zavetovavši se da će podići hram posvećen Bogorodici ako mu se isceli vid. Kada mu se zdravlje povratilo on je izvršio svoj zavet, te je preko kneza Dimitrija Jakšića zatražio pismeno odobrenje od kralja Matije Korvina koji je odobrio gradnju hrama. Sazidao je manastirske ćelije i kupio zemlju. Po svom ktitoru Bogdanu manastir je dobio ime Bođani.

Sa Turskim osvajanjima 1526. godine, stradao je i ovaj manastir. U manastiru su 25. januara 1756. godine bili: iguman Joasaf Stefanović (iz Sente), jeromonah Janićije Tomašević (iz Kragujevca) i jeromonah Efrem (iz Segedina. Pomenuta dva kaluđera bili su postriženi u manastiru Resavi.[1] Manastirski život je obnovljen 1578. godine sa povratkom bođanskih kaluđera. Tada je podignuta crkva od drveta, koja je stradala krajem 17. vijeka u doba cara Leopolda Prvog. Nedugo posle razaranja crkva je obnovljena 1698. ali je ona stradala u poplavama 1711. godine.

Sadašnjost[uredi | uredi izvor]

Manastirska crkva

Današnja crkva je podignuta 1722. godine, a podigao je tokom 17. veka Mihajlo Temišvarlija iz Segedina, o čemu svedoči natpis iznad ulaznih vrata na zapadnom zidu. Ta crkva je bila četvrta koja je izgrađena na tom mjestu. Konak i crkva su izgrađeni u baroknom stilu, dok je živopis naslikao Hristofor Žefarović.[2] U konaku se nalazio muzej, koji je bio bogato opremljen i u kome su se nalazili razni graviri, uljane slike, crkvene posude i drugim predmetima. U ovom manastiru se čuvaju i neki predmeti doneti iz manastira Manasija.

Manastir je od svog osnivanja, pa do 1991. bio muški, a od tada ga preuzimaju monahinje. Na lepotu ovog manastira dosta utiče i lepo uređen park sa protom. U sklopu manastira se nalazi i nekoliko hektara šume i voćnjaka. Posle preuzimanja od strana monahinja, manastir je opet vraćen monasima 2002. godine, i u njemu trenutno borave monasi: Zaharija(Prokić), Pimen(Pavlović) i iskušenik Duško(Mirić). Uz manastir Bođani, manastiri na području Bačke su manastir Kovilj, manastir Svetog Stefana u Somboru i Manastir Vaskrsenja Hristova kod Kaća.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Glasnik Istorijskog društva u Novom Sadu", Novi Sad 1930.
  2. ^ Bođani - rodno mesto srpskog modernog slikarstva („Večernje novosti“, 13. jul 2013)

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]