Mitropolit zahumsko-hercegovački Joanikije
Joanikije Pamučina | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 13. decembar 1810. |
Mesto rođenja | Zagradinje, kod Trebinja, Osmansko carstvo |
Datum smrti | 9. septembar 1870.59 god.) ( |
Mesto smrti | Mostar, Osmansko carstvo |
Joanikije Pamučina (Zagradinje, kod Trebinja, 13. decembar 1810 — Mostar, 9. septembar 1870) bio je srpski narodni dobrotvor, književnik, etnolog, arhimandrit, mitropolit zahumsko-hercegovački 1860–1864.
Biografija
[uredi | uredi izvor]Rođen je u selu Zagradinnje kod Trebinja 13. decembra 1810. godine, od roditelja Stevana i Sare. Na rođenju je dobio ime Boško. Školovao se u svom rodnom mestu i u manastirima Duži i Zavala, gdje se i zakaluđerio 1829. godine. Uskoro poslije toga došao je u Mostar i postao viđen i čuven. Tu je na dvoru grčkog mitropolita usavršio svoje elementarno znanje i naučio grčki jezik. Postao je arhimandrit, i poslije smrti mitropolita Grigorija 1860. godine, upravljao je do 1864. godine mitropolijom zahumsko-hercegovačkom. Carigradski patrijarh nije htio da ga postavi za mitropolita, kako su to Mostarci željeli i molili. Iako samouk, stekao je zasluge i na književnom polju, a umio je lijepo pisati i minejskim slovima, kao stari srednjovekovni pisari. Pisao je o životu i običajima srpskog naroda, beležio narodne umotvorine i pripremao građu za istoriografske radove.[1]
Bilježio je narodne umotvorine i pjesme, priče, poslovice i zagonetke, opisivao je život i narodne običaje, spremao je građu i za istorijske radove. Većina njegovih književnih radova štampana je u Srpsko-dalmatinskom magazinu (1846—186). Napisao je biografiju Ali-paše Stočevića Rizvanbegovića, u kojoj je ujedno i istorija Hercegovine toga doba. Taj rad preveden je 1873. na ruski i štampan u spisima Hilferdingovim (III., 330—379).[1]
Pamučina je i dobrotvor srpske narodne škole u Mostaru, kojoj je ostavio 800 dukata u državnoj banci u Petrogradu. Preminuo je u Mostaru 9. septembra 1870. godine. Njegov sestrić je bio mitropolit Leontije Radulović (1835 — 1888) koji se školovao u Mostaru.[1]
U Mostaru je decembra 2010. obeleženo 200 godina od rođenja Joanikija Pamučine. Tada su predstavljena njegova „Sabrana djela“ (2005) i knjiga Voje Kovačevića „Život i delo Joanikija Pamučine“ (2009).
Po njemu je nazvana Biblioteka „Joanikije Pamučina“ u Mostaru.
Reference
[uredi | uredi izvor]Literatura
[uredi | uredi izvor]- Narodna enciklopedija, 1927 g., članak napisao Radoslav Grujić.
- Joanikije Pamučina, Sabrana djela, priredio dr Vojo Kovačević, Pale 2005.COBISS.SR 20504
- Radosavljević, Nedeljko (2008). „Hercegovački mitropoliti 1766—1878” (PDF). Istorijski časopis (57): 175—196. Arhivirano iz originala (PDF) 20. 11. 2018. g. Pristupljeno 10. 08. 2016.
Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]- 200 godina od rođenja Joanikija Pamučine - program Arhivirano na sajtu Wayback Machine (13. decembar 2010)