Pređi na sadržaj

Nekropola sa stećcima Piskavac 1

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Nekropola sa stećcima Piskavac 1
Opšte informacije
MestoGornje Pale
Entitet Republika Srpska
Država Bosna i Hercegovina
Koordinate43° 47′ 54″ S; 18° 37′ 54″ I / 43.7984690° S; 18.6315961° I / 43.7984690; 18.6315961
Nekropola sa stećcima Piskavac 1 na karti Bosne i Hercegovine
Nekropola sa stećcima Piskavac 1
Nekropola sa stećcima Piskavac 1
Nekropola sa stećcima Piskavac 1 na karti Bosne i Hercegovine
Vrsta spomenikaNacionalni spomenik
Tip kulturnog dobraZaštićeno istorijsko područje

Nekropola sa stećcima Piskavac 1 je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Nalazi se na jednoj od padina brda Gradina koje pripada opštini Pale u Republici Srpskoj. Zaštićeno istorijsko područje čini 34 stećaka,[a] iz perioda kasnog srednjeg veka. Stećci su oblika sanduka i sljemenjaka sa postoljem, različitih dimenzija. Na jednom stećku je uočen ukras u obliku dvostrukog krsta.[1]

Položaj[uredi | uredi izvor]

Nekropola sa stećcima Piskavac 1 se nalazi na padini brda Gradina, na lokalitetu Piskavac, koji pripada opštini Pale.[1]

Značaj[uredi | uredi izvor]

Na prostorima na kojima nastaju i razvijaju se nekropole sa stećcima odraz su prožimanja različitih kulturnih uticaja koje u vremenu 13. do 16. veka nalazimo na prostorima Rrpublike Srpske većinom pripadaju latinskom Zapadu ali i vizantijskom Istoku.

Većinu njihovih reljefa (koji su upečatljivi aspekt njihove pojavnosti), ma koliko bili odmaknuti od službenih kanona, ipak možemo čitati posredstvom različitih sastavnica opšte evropske srednjovekovne kulture (plemićke, crkvene i narodne) odnosno romaničke i posebno gotičke umetnosti.

S druge strane, ova specifična kultura duboko je povezana sa znatno ranijim, praistorijskim, antičkim i ranosrednjovekovnim tradicijama. Praistorijske[2] i antičke tradicije se najviše sagledavaju u odabiru mesta gde su postavljeni kao i u pojavi određenih vrsta simboličkih reljefa.[3] Činjenica je da stećci većim delom označavaju groblja na redove koje u evropskoj arheologiji pratimo od ranog srednjeg veka i periode seobe naroda.

Opis lokaliteta[uredi | uredi izvor]

Na nekropoli se nalazi grupa od 34 stećaka (30 po Bešlagiću), od toga:

  • 32 sanduka,
  • 2 sljemenika.[1]

Nekropolu seoski put deli na dva dela. Sami stećci su postavljeni u smeru severoistok-jugozapad.

Stećci su relativno veći dimenzija i lepo isklesani. Jedan od stećaka je ukrašen motivom dvostrugog krsta.[1]

Delimično su utonuli u okolni teren.

Napomena[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Moguće da to nije konačan broj stećaka.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g Šljivić, Luka (18. 07. 2020). „Kaursko groblje”. – stecak.map. Pristupljeno 2021-10-23. 
  2. ^ Alojz Benac, Neolitski telovi u sjeveroistočnoj Bosni i neki problemi bosanskog neolita, GZM, XV/XVI, Sarajevo – Novi Sad, 1960/61, 11.
  3. ^ Up. Marko Vego, Zbornik srednjovjekovnih natpisa III, 108.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Kovačević-Kojić, Desanka, Gradska naselja srednjovjekovne Bosanske države, Veselin Masleša, Sarajevo, 1987.
  • Anđelić, Pavao, Kulturna istorija Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do početka turske vladavine, Sarajevo, 1966.
  • Bešlagić, Šefik, Stećci, Kataloško-topografski pregled, Sarajevo, 1971.
  • Grupa autora, Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza b – valorizacija, prirodne i kulturno-historijske vrijednosti, Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu i Urbanistički zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, Srajevo 1980.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]