Pređi na sadržaj

Park prirode Papuk

Koordinate: 45° 29′ 19″ N 17° 45′ 14″ E / 45.48861° S; 17.75389° I / 45.48861; 17.75389
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Park prirode Papuk
MjestoRepublika Hrvatska
Najbliži gradOrahovica, Kutjevo
Koordinate45° 29′ 19″ N 17° 45′ 14″ E / 45.48861° S; 17.75389° I / 45.48861; 17.75389
Površina336 km
Osnovano1999. godina

Park prirode Papuk nalazi se u gorskim šumskim predelima Papuka, a parkom prirode je proglašen 23. aprila 1999.

Godine 2007. Papuk je zbog vrednog geološkog nasleđa postao delom evropske i svetske Asocijacije Geoparkova i prvi geopark u Hrvatskoj – Papuk Geopark.

Opis[uredi | uredi izvor]

Glavno obeležje istočnog dela HrvatskeSlavonije — su nizinske ravnice sa velikim kultiviranim područjima. Ravnica je nekad bila dno Panonskog mora. Iz nje se izdižu planine na gotovo hiljadu metara nadmorske visine.

Jedna od tih planina je i Papuk – najlepša planina u Slavoniji.[1]

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Park prirode obuhvata područje planine Papuk i dela Krndije, površine 336 kvadratnih metara.

Najviši vrhovi su Papuk, 953 metara, i Ivačka glava, 913 metara nadmorske visine.

Park je smešten u Požeško-slavonskoj županiji i Virovitičko-podravskoj županiji. U okruženju nalaze se gradovi Orahovica i Kutjevo kao i opštine Velika, Kaptol, Brestovac, Čačinci i Voćin.

Aktom Zakona o proglašenju Parka prirode Papuk (N. N. 45/99), 1999. godine, proglašen je zaštićenim područjem.

Biljni i životinjski svet[uredi | uredi izvor]

Geomorfološke, klimatske i vegetacione karakteristike Parka prirode Papuk, predstavljaju podobna prirodna staništa za brojne biljne i životinjske vrste.

Šumska vegetacija pokriva više od 96% područja. Dominantna vrsta drveća je bukva. Ovde žive gotovo svi predstavnici srednjoevropske faune.

Pre 200 godina ovo je područje bilo nastanjeno medvedima, vukovima i risovima. Danas su guste šume Papuka stanište i utočište jelena, srna, divljih svinja, lisica i kuna. Papuk pruža i odlična staništa brojnim vrstama ptica.

Ponor Uviraljka je važno zimovalište za slepe miševe. Gotovo 1300 vrsta biljaka (više od četvrtine cele Hrvatske flore) raste na Papuku. Najugroženije i zaštićene vrste biljaka rastu na travnjacima i drugim nešumski područjima.[2]

Posebna zaštićena područja[uredi | uredi izvor]

Geološki spomenik Rupnica

Unutar Parka prirode Papuk nalaze se brojna područja koja imaju veći stepen zaštićenosti nego ostali delovi parka. Status posebno zaštićenih područja dobili su zbog svojih neuobičajenih karakteristika koje ih manifestuju kao jedinstvene u području, regiji, zemlji ili čak i šire.

  • Jankovac — zbog izuzetnih prirodnih lepota, Jankovac je 1955. godine proglašen zaštićenom Parkom. Na Jankovcu je izgrađena „Grofova poučna staza“ koja prolazi najlepšim delovima Park šume.
  • Rupnica — u blizini mesta Voćin u severozapadnom delu Parka smešten je jedinstveni geološki spomenik prirode Rupnica. Rupnica je još 1948. godine proglašena prvim geološkim spomenikom prirode u Hrvatskoj.
  • Sekulinačka planina — oko 150 godina stara šuma bukve i jele zaštićena je 1966. godine kao posebni rezervat šumske vegetacije na površini od 8 hektara.
  • Stari hrastovi — stari hrastovi su zaštićeni kao spomenik prirode 2005. godine. Visina stabala je oko 33 metara, a stara su oko 420 i 500 godina.
  • Stanište tise — stanište tise zaštićeno je kao spomenik prirode 2005. godine. na površini od 0,72 hektara. Nekada je Papuk bio bogat tisovim šumama.
  • Pliš-Mališćak-Turjak-Lapjak — Specijalni floristički rezervat koji je dobio ime po četiri susedna brda na kojima se nalazi.

Kulturna baština[uredi | uredi izvor]

Na prostoru Parka prirode Papuk nalazi se veliki broj arheoloških lokaliteta i spomenika kulturno-istorijske baštine koji ukazuju na kontinuitet naseljavanja ovog prostora još od vremena mlađeg kamenog doba (neolita).

Prirodno bogatstvo osnovnih sirovina poput vode, drveta i kamena obezbeđivalo je povoljne životne uslove, dok je brdovito područje pružalo utočište i hranu.

Arheološki ostaci iz perioda starijeg železnoga doba, prikupljeni na svetski poznatom nalazištu kod Kaptola, najvažniji su elementi arheološke baštine unutar Parka prirode Papuk.

O važnosti papučkog prostora svedoči veliki broj srednjovekovnih tvrđava od kojih većina potiče iz 13. veka, i stari gradovi, kojih na Papuku ima sedam. U blizini mesta Orahovice nalazi se najočuvaniji stari grad – Ružica – vredan primer gotske i renesansne umetnosti u ovom delu Hrvatske.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Geopark Papuk”. Arhivirano iz originala 13. 10. 2019. g. Pristupljeno 31. 05. 2016. 
  2. ^ Park prirode Papuk