Plovuše
Plovuše | |
---|---|
guske | |
Naučna klasifikacija | |
Domen: | Eukaryota |
Carstvo: | Animalia |
Tip: | Chordata |
Klasa: | Aves |
Nadred: | Galloanserae |
Red: | Anseriformes Wagler, 1831 |
Porodice | |
|
Plovuše ili guščarice[1] (lat. Anseriformes) su red ptica srednje veličine, sa nekoliko krupnijih vrsta. Red obuhvata oko 150 vrsta, koje su u svom životu vezane za vodu. Grupa sadrži, između ostalih, ptice koje u svakodnevnom jeziku nazivamo guske, patke i labudovi.
Opis
[uredi | uredi izvor]Telo je obraslo gustim nepromočivim perjem koje stalno premazuju masnim sekretom dobro razvijene trtične žlezde, perje je vodootporno i kod većine ptica, a posebno mužjaka, šareno (vidi: polni dimorfizam). Plovuše uopšteno imaju zbijeno, čvrsto telo s relativno malom glavom, koja je često smeštena na dugačkom vratu. Osim kod Anhimidae, kljun plovuša je više ili manje širok i pljosnat, pokriven mekom rožnom prevlakom sa čvrstim zadebljanjem na kraju kljuna. Kod nekih je prilagođen ceđenju vode. Vrh ima često zaoštren i vrlo čvrst kako bi ptici olakšao otkidanje biljnog materijala. Mužjaci imaju spoljašnji kopulacioni organ. Noge ovih ptica su proporcionalno vrlo kratke, sa po 4 prsta, od kojih su 3 napred upravljena i spojena plovnom opnom, služe za brzo kretanje u vodi. U vreme mitarenja većina vrsta gubi sve perje istovremeno. U tom su razdoblju ptice vrlo neupadljivo obojene što im služi kao zaštita u tom vremenu kad ne mogu da lete. Ulogu toplotnog izolatora tada ima paperje i sloj masnoće, koji imaju ispod kože. Nose jaja ujednačenih boja iz kojih se legu mladunci sposobni da odmah žive izvan gnezda (nidifugni mladunci).
Stanište i ishrana
[uredi | uredi izvor]Plovuše uglavnom žive blizu vode, u močvarama, uz ušća i na obalama reka ili mora. Neke vrste provode veći deo života na otvorenom moru, a na kopno dolaze samo u vreme parenja i podizanja mladih. Većina se hrani na ili u blizini površine vode, neke rone i hrane se vodenim biljem, dok se naročito guske, labudovi i Anhimidae hrane i na kopnu, pasući travu i drugo bilje. Patkarice redovno gutaju kamenčiće koji im u mišićavom želucu služe kao gastrolit za usitnjavanje hrane.
Let
[uredi | uredi izvor]Većina plovuša su izvrsni letači; Anser indicus je čak ptica koja leti više od bilo koje druge vrste. Mnoge vrste kao selice preleću velike razdaljine između područja gde se gnezde i područja gde prezimljuju. Te udaljenosti mogu biti i više hiljada kilometara.
Klasifikacija
[uredi | uredi izvor]Sistematika reda plovuša nije usaglašena i postoje različiti pristupi kod različitih autora. Važan problem predstavlja međusoban odnos grupa gusaka, pataka, labudova, njorki i ronaca, koje se tretiraju ili kao zasebne porodice, ili kao potporodice jedne porodice (u tom slučaju porodice pataka, Anatidae).
Verovatne rodbinske veze između porodica, koje se najčešće izdvajaju u okviru reda plovuša su predstavljene na sledećem dijagramu:
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Vrste
[uredi | uredi izvor]Na spisku su navedene neke najpoznatije vrste iz porodice Plovki (Anatidae):
Vrsta, stručni naziv | Vrsta, srpski naziv |
---|---|
Anas acuta | Šiljkan |
Anas clypeata | Plovka kašikara |
Anas crecca | Krdža, Kržljura |
Anas penelope | Zviždara |
Anas platyrhynchos | Gluvara |
Anas querquedula | Grogotovac, Pupčanica |
Anas strepera | Čegrtuša |
Anser albifrons | Lisasta guska |
Anser anser | Divlja guska |
Anser brachyrhynchus | Kratkokljuna guska |
Anser caerulescens | Snežna guska |
Anser erythropus | Mala lisasta guska |
Anser fabalis | Guska glogovnjača |
Aythya ferina | Riđoglava patka |
Aythya fuligula | Ćubasta patka |
Aythya marila | Morska crnka |
Aythya nyroca | Patka njorka, Patka crnka |
Branta bernicla | Grivasta guska |
Branta canadensis | Kanadska guska |
Branta leucopsis | Belolika guska |
Branta ruficollis | Guska crvenovoljka |
Bucephala clangula | Patka dupljašica |
Bucephala islandica | Islandska patka dupljašica |
Chen caerulescens | Snežna guska |
Clangula hyemalis | Ledenjarka |
Cygnus atratus | Crni labud |
Cygnus columbianus | Mali labud, Žutokljuni labud |
Cygnus cygnus | Veliki labud, Žutokljuni labud |
Cygnus olor | Crvenokljuni labud, Labud grbac |
Histrionicus histrionicus | Arlekinka |
Marmaronetta angustirostris | Mramorka |
Melanitta fusca | Baršunasti turpan |
Melanitta nigra | Crni turpan |
Mergus albellus | Mali ronac |
Mergus merganser | Veliki ronac |
Mergus serrator | Srednji ronac |
Netta rufina | Prevez |
Oxyura leucocephala | Beloglava patka, Bjeloglava plovka |
Polysticta stelleri | Štelerova gavka |
Somateria mollissima | Plovka ledenjarka, Gavka |
Somateria spectabilis | Kraljevska gavka |
Tadorna ferruginea | Zlatokrila utva, Plovka prevez |
Tadorna tadorna | Šarena utva |
Galerija
[uredi | uredi izvor]Izvori
[uredi | uredi izvor]Literatura
[uredi | uredi izvor]- Šorić V. 1997. Morfologija i sistematika hordata. Prirodno-matematički fakultet: Kragujevac.