Pređi na sadržaj

Портал:Kulinarstvo

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Portal Kulinarstvo

Kulinarstvo je veština i tradicija pripremanja jela, povezana sa običajima i navikama, ali predstavlja i poseban vid umetnosti, koji se odnosi na ukrašavanje i serviranje. Ishrana je jedan od najvažnijih činilaca koji uslovljavaju zdravlje i utiču na radnu sposobnost. Njenim poznavanjem i razumevanjem omogućeno je da utičemo na životne procese u organizmu.

Religija svojim zakonima i pravilima u ishrani utiče na kulinarstvo, kao i mnogi drugi faktori, poput pristupačnosti sastojaka koji su potrebni za pripremanje jela, tj. da li su lokalni ili se uvoze. Značajni su i uslovi pod kojima se hrana uzima, kao što su dobro raspoloženje, lepo postavljen, dekorisan sto, kao i lepo posuđe i pribor, na ukusan način ponuđena hrana.

Izabrano jelouredi

Ratatuj u tiganju
Ratatuj u tiganju

Ratatuj (fr. Ratatouille) je specijalitet od povrća iz Provanse, a nastanak se najviše veže uz grad Nicu. Može se poslužiti kao toplo predjelo, glavno jelo ili kao hladno predjelo, jer se može pripremiti i dan prije, a kada odstoji neko vrijeme, postaje još ukusniji. Priprema se od patlidžana, tikvica, paprika očišćenih od sjemenki, mesnatog i oguljenog paradajza, eventualno crvenog luka, koji je u nekim receptima izostavljen. Od začinskog bilja prednost ima svježi bosiljak, majčina dušica, mažuran, peršun. Može se dodati i kašikica šećera.


...dalje Ostala izabrana jela

Izabrana poslasticauredi

Božićni kuglof
Božićni kuglof

Kuglof (kao i Kugelhupf, Guglhupf, Gugelhopf, i na francuskom jeziku, kouglof, kougelhof, ili kougelhopf) je jedan od najstarijih modeliranih kolača na svetu. Kod nas se tradicionalno jede u Vojvodini, poreklom je iz Nemačke.

Popularna je u širokom regionu srednje Evrope (ponekad poznata pod drugim nazivom sa malim varijacijama), uključujući južnu Nemačku, Austriju, Švajcarsku, Hrvatsku, Srbiju, Slovačku, Češku, Poljsku i Alzas. Blisko je povezana sa Božićnom tortom u Italiji poznatoj kao Pandoro i američkom Bundt kolačem.

U kasnoj srednjovekovnoj Austriji, Gugelhupf je služio na velikim događajima u zajednici kao što su venčanja, a ukrašavani su cvećem, listovima, svećama i sezonskim plodovima. Ime se nastanilo kroz austrougarsko carstvo i na kraju se standardizovalo u bečkim knjigama kao opis prefinjenog, bogatog kolača, ukrašenog ružom i bademom. Postoji mnogo regionalnih varijacija, što svedoči o široko rasprostranjenoj popularnosti tradicije Gugelhupfa.

Torta je popularizovana kao prestižna pasta cara Franca Josipa iz Austrije i popularizovana je u Francuskoj od strane Marije Antoinete.

Najraniji poznati Guglhupf recept, u knjizi Marka Rupolta iz 1581. godine opisuje Hat tortu sa prepoznatljivim oblikom i ukrasnim preporukama, što ukazuje na sličnost ili namerno imitira oblik srednjevekovnog šešira.

U Sremskim Karlovcima se svake godine održava kulturno-zabavna-turistička manifestacija Festival kuglofa.


...dalje Ostale izabrane poslastice

Izabrana slikauredi

Mart

Palačinke sa mesom

Palačinke sa mesom

Vinouredi

Vino je popularan i bitan napitak koji čini sastavni deo kako evropske, tako i mediteranske kuhinje — od jednostavnih, tradicionalnih jela, do najsloženijih, egzotičnoh specijaliteta. Vino je važno u kuhinji ne samo kao piće, već i kao i dodatak jelima koji obogaćuje ukus (uglavnom u dinstanju i pečenju, gde njegova kiselost daje balans slatkim ukusima). Crvena i bela penušava vina su najpopularnija i poznata su još i kao blaga vina, jer sadrže samo 10—14 % alkohola. Aperitiv i dezertna vina sadrže 14—20 % alkohola i ona imaju jači ukus od blagih, jer sadrže veći procenat alkohola.

Odmah po otvaranju flaše mladog vina potrebno je ostaviti sat vremena po strani kako bi se „provetrilo“, dok je starija vina sa jačim ukusom preporučljivo piti kada se otvore. Pretakanjem, iz flaše vetre se talozi. Talog se nalazi u starim bocama, ali je mlađa vina bolje vetriti.

...dalje

Izabrani napitakuredi

Ledeni čaj sa limunom
Ledeni čaj sa limunom

Ledeni čaj je oblik hladnog čaja i obično se služi u čaši sa ledom. Može, ali ne mora biti zaslađen. Ledeni čaj je takođe popularno piće u pakovanju. Može se mešati sa aromatizovanim sirupom, sa uobičajenim ukusima uključujući limun, breskvu, malinu, limetu, marakuju, jagodu i višnju. Dok većina ledenih čajeva dobija svoju aromu iz lišća čaja (lat. Camellia sinensis), biljni čajevi se takođe ponekad služe hladni i nazivaju se ledenim čajevima. Ledeni čaj se ponekad priprema tako što se čaj natopi vodom i posebno dugo ostavlja da stoji na nižoj temperaturi (jedan sat na suncu, za razliku od uobičajenih 5 minuta na 180-210° F / 80-100° C). Neki ljudi ovakav čaj nazivaju „sunčanim čajem“. Pored toga, ponekad se takođe ostavlja da odstoji preko noći u frižideru.


dalje Ostali izabrani napici

Izabrani kuvaruredi

Marko Pjer Vajt
Marko Pjer Vajt

Marko Pjer Vajt (engl. Marco Pierre White; Lids, rođen 11. decembra 1961.) je britanski kuvar, ugostitelj i televizijska ličnost iz Lidsa. Vajt je nazvan prvim selebriti kuvarom i poznat je kao Enfant terrible britanske restoranske scene. Nazvan je kumom modernog kulinarstva u emisiji Australijski Master Šef (sezona 4, epizoda 53). Vajt je bio najmlađi kuvar koji je ikada dobio tri Mišlenove zvezde. On je obučio ugledne kuvare kao što su Mario Batali, Gordon Remzi, Kertis Stoun i Šenon Benet.


dalje Ostali izabrani kuvari

Izabrani recept uredi

Iz Viki knjiga je za vas izabran recept „Šnicle u sosu od pečuraka“.
Za pripremu ovog jela potrebno vam je
:
800 gr. fileta belog pilećeg mesa. 2 kesice supe od pečuraka bilo kog proizvođača. 500 ml. slatke pavlake.

Priprema

Svaku šniclu blago izlupatia a potom svaku dobro sa obe strane uvaljati u sadržaj kesice. (Ne razblaživati vodom, već u onako suvo.) Slagati u vatrostalnu posudu.

Preko složenih šnicli preliti slatku pavlaku. Ako vam ostane supe pospite je preko slatke pavlake ali prethodno probajte da ne bude preslano.

Staviti u zagrejanu rernu i peći na 180-200 stepeni jedno 45 minuta.

Viki knjige poseduju kolekciju raznovrsnih recepata. Za više informacije pogledajte Viki knjige

Začinuredi

Začin je dodatak jelima koji im se dodaje kako bi pojačao originalni ukus jela, ili da bi se isti modifikovao po želji. Vikipedija je ovog meseca izabrala vanilu
Plodovi vanile
Plodovi vanile

Vanila je začin, koji predstavlja fermentisane plodove različitih vrsta biljaka orhideja iz roda Vanilla. Ime potiče od francuske reči vanille, koja zauzvrat crpi svoje poreklo od španske reči vainilla (mala mahuna).

Rod vanila se sastoji od oko 110 vrsta, od kojih 15 daje aromatične plodove. Najznačajnija vrsta je Začinska vanila (Vanilla planifolia). Začinska vanila potiče iz Meksika i Srednje Amerike. Danas se najviše gaji na Madagaskaru, Reinionu (koje se ranije zvalo Ostrvo Burbona) i drugim ostrvima u Indijskom okeanu.

Pored začinske vanile, komercijalno se koriste još Tahiti vanila (Vanilla tahitensis) i Gvadelupe vanila (Vanilla pompona). Tahiti vanila uspeva na južnom Pacifiku. Ona je blizak rod začinskoj vanili, ali se od nje razlikuje po aromi. Tahiti vanila sadrži manje vanilina, ali veću koncetraciju drugih aromatičnih sastojaka. Gvadelupe vanila potiče iz Srednje i Južne Amerike. Danas se komercijalno uzgaja na Karibima. Njene aromatske osobine su slične tahiti vanili, pa se obe vrste koriste u proizvodnji parfema.


...dalje Ostali izabrani začini

Voće i povrće

Voće i povrće su važne namernice u ishrani. Sadrže neophodne vitamine i minerale neophodne ljudskom organizmu.

Voće je bogat izvor vitamina, mada ih, u poređenju sa povrćem, voće sadrži manje. Od vitamina voće sadrži najviše vitamina C i karotina. Njihova količina zavisi od vrste voća, sorte kao i niza drugih činilaca. Vitamin C nije podjednako raspoređen u cijelom plodu. Najviše ga ima u ljusci i ispod nje. Drugi vitamin po važnosti i količini je karotin. Najviše ga sadrže: kajsija, ananas, suva šljiva, breskva, lubenica itd. U manjim količinama voće sadrži i druge vitamine: K, E, vitamine B grupe.

Povrće je termin koji se upotrebljava u kulinarstvu, a odnosi se na biljke ili delove biljke koji se koriste za ishranu.U biologiji podela na voće i povrće ne postoji, jer se u ishrani koriste raličiti biljni organi (plodovi, semena, korenje, podzemna i nadzemna stabla, listovi i cvetovi) pa ih nije moguće klasifikovati u iste kategorije.

Izabrano voćeuredi

Kajsija (lat. Prunus armeniaca, tur. kayısı), takođe poznata po imenu „marelica“, je kontinentalna koštuničava voćka koja zajedno sa šljivama, bademima, breskvama, višnjama i trešnjama pripada rodu Prunus familije Rosaceae.

Centar nastanka i prirodni areal ove vrste teško je definisati, usled rane domestifikacije (3 milenijum p.n.e.) Kajsije najverovatnije potiču iz predela Srednje Azije i severoistočne Kine, iz oblasti u blizini ruske granice. Moguće je da prirodni areal vrste obuhvata i Korejsko poluostrvo i Japan. Kajsija, iako to njeno botaničko ime sugeriše, ne potiče iz Jermenije. U Jermeniju su kajsije stigle posle 3000 godina, šireći se duž Puta svile. Odatle su je Rimljani, oko 70. godine pre nove ere, proširili po celoj Evropi.

Danas, divlje (nedomestifikovane) jedinke kajsije rastu u veoma malim grupama u Kini, Kazahstanu, Kirgiziji i Uzbekistanu. Usled male brojnosti ovih populacija, vrsta Prunus armeniaca smatra se ugroženom.

...dalje

Ostala izabrana voća

Izabrano povrćeuredi

Krompir je vrsta biljaka skrivenosemenica iz porodice pomoćnica (Solanaceae). Uzgaja se širom planete i koristi za ishranu ljudi i domaćih životinja, jer poseduje podzemno stablo veoma bogato skrobom. Poreklom je iz Južne Amerike, sa Anda. Vrsta je domestifikovana u južnom Peruu, a u Evropu su ga doneli Španci sredinom 16. veka.

Krompir je jedna od važnijih namirnica u ljudskoj ishrani, a bio je vrlo značajan za nestanak gladi u Evropi. U ljudskoj ishrani se upotrebljava kuvan i pečen dok je sirov blago otrovan. Industrijskim postupkom od krompira se dobija skrob, a sečenjem krompira na tanke listiće, zatim odstranjivanjem skroba i pečenjem u vrelom ulju dobija se čips. Krompir napada insekt krompirova zlatica koja može biti pogubna za rod.

...dalje Ostala izabrana povrća

Nacionalna kuhinjauredi

Suši
Suši

Japanska kuhinja obuhvata regionalnu i tradicionalnu hranu iz celog područja Japana. Tradicionalna kuhinja Japana (vašoku) (washoku) (和食) je zasnovana na pirinču sa miso supom i drugim jelima sa dosta sezonskih sastojaka. Prilozi su često riba i kuvano povrće u supi. Plodovi mora su uobičajeni i često se spremaju na žaru, ali se takođe mogu spremati kao sirovo jelo u obliku sašimija ili sušija. Plodovi mora i povrće se takođe mogu spremati u mekom testu kao tempura (天ぷら, 天婦羅). Osim pirinča uobičajeni su i rezanci kao što su Soba (そば) i Udon (うどん).

...dalje Ostale izabrane nacionalne kuhinje

Vegetarijanstvo

Vegetarijanstvo je način ishrane koja se satoji od namirnica biljnog porekla (širok spektar žitarica, mahunarki, voća i povrća), eventualno mlečnih proizvoda i jaja ali bez životinjskog mesa. Svojim poznatim sloganom “meso je ubistvo” (engl. меат ис мурдер) vegetarijanci žele da naglase da njihova ishrana ne počiva na ubijanju životinja.

Razlozi za vegetarijanstvo mogu biri etički, religiozni, dugovni, ekološki, ekonomski i zdravstveni razlozi.

Mnoge poznate istorijske ličnosti bile su pristalice vegetarijanstva. Jedan od njih bio je i Leonardo da Vinči (1452-1519, italijanski univerzalni genije, umetnik i naučnik), koji je rekao

"Doći će vreme kada će se ubijanje životinja promatrati istim očima kao i ubistvo čovjeka."

...dalje

Zdrava ishrana

Zdrava dijeta se praktikuje u donošenju odluka o tome šta jesti sa namerom održavanja dobrog zdravlja.Ovo obično poduhvata konzumiranje hranljive materije i jedenje adekvatne količine svih grupa hrane uključujuci i adekvatnu količinu vode.Pošto su ljudske hranljive materije kompleksne, zdrava dijeta može biti veoma široka i tema je individualne genetike, okruženja i zdravlja. Otrpilike 20% ljudske populacije, nedostaje im hrana i loša hrana je glavna smetnja zdrave ishrane.Obrnuto, ljudi u razvijenim zemljama imaju suprotan problem: one su više zabrinte zbog gojaznosti gojaznosti.

Zanimljivosti

Da li ste znali...uredi

Da li znate...
  • ...da industrija kafe zarađuje oko 55 milijardi evra godišnje i po profitu nalazi se na drugom mestu, odmah posle naftne industrije!
  • ...kuvani rakovi pocrvene jer belančevina betakristalcinin u njihovom oklopu promeni svoju građu čime, se menja i boja!
  • ...da se Dižon smatra svetskom prestonicom gastronomije, jer se svake jeseni u ovom francuskom gradu održava međunarodni sajam kulinarstva.
  • ...da je u 2007. najskuplji sladoled na svetu prodavan u njujorškom restoranu Serandipti 3 po ceni od 20.000$!. Sladoled se pravio od 28 vrsta kakaa (od kojih su 14 izuzetno retki) i 28 karatnog jestivog zlata. Sladoled se prelivao glazurom od slatke pavlake, zlata i Knipšit čokoladom koja staje oko 1.000$ po kilogramu. Sladoled se servirao u zlatnim posudama ukrašenim brilijantima!
  • ...da najskuplji sendvič na svetu, klub sendvič prodavnice Selfridžiz, staje oko 120 funti. Pravi se od tartufa u majonezu, guščije paštete, salate u ulju od avokada, senfa, paradajza, paprike i salame od japanskih goveda navodno pojenih pivom i masiranih uz klasičnu muziku!

    Gastronomske novostiuredi

    • 3. mart 2008. U Privrednoj komori Srbije pokrenuta je inicijativa da se stvori „gastronomski imidž“ Srbije, da se ujedini ponuda, zaštite prehrambeni proizvodi (pršut, ajvar, kajmak, sir) kao nacionalni brendovi.
    • 25. februar 2008. Francuski predsednik Nikola Sarkozi najavio je da će se ova zemlja kadidovati 2009. godine za prvu zemlju na svetu čija će gastronomija biti upisana na listu UNESKO-ove svetske baštine.
    • 26. januar 2008. Jelovnik koji nudi Gulf Air putnicima prve klase proglašen je najboljim jelovnikom na svetu, ova avio kompanija je na svojim letovima angažovala šefa kuhinje, što joj je i obezbedilo ovo prestižno priznanje.

    Ostalo

    Kategorijeuredi

  • Ovde se nalazi spisak kategorija koje su uskovezani za gastronomiju ili sadrže pojedinačne članke sa gastronomskom tematikom. Više o kategorijama pogledajte na Vikiprojektu o kulinarstvu.
    • Kategorija:Gastronomija
    • Kategorija:Kulinarstvo
    • Kategorija:Hrana
    • Kategorija:Jela
    • Kategorija:Salate
    • Kategorija:Vino
    • Kategorija:Sirevi
    • Kategorija:Začini
    • Kategorija:Slatkiši
    • Kategorija:Kolači
    • Kategorija:Čokolada
    • Kategorija:Suvomesnati proizvodi
    • Recepti na Vikiknjigama
    • Potrebno uraditiuredi

      Ukoloiko želite da učestvujete u razvoju ovog portala, pogledajte listu zadataka:
      • Potrebni članci: Meksička kuhinja | Španska kuhinja | Kineska kuhinja | Italijanska kuhinja | Turska kuhinja
      • Sređivanje: Boza | Pivo | Užička lepinja
      • Prevod:
      • Klice: Hleb | Čvarci | Kajmak | Slatko | Crno vino | Breskva | Višnja | Mandarina | Mango | Pasulj | Crni luk | Šargarepa | Peršun
      • Kratki tekstoviuredi

        Praveći klice iz oblasti gastronomije bilo bi poželjno da koristite šablon {{Клица-храна}}, ukoliko se tekst odnosi na hranu. Već postojeće klice iz oblasti hrane možete naći u kategoriji : Klice hrana.

        Ukoliko pravite kratki članak iz oblasti vina koristite šablon {{клица-вино}}. Postojeće klice o vinu pogledajte u kategoriji Klice vino.

        Ukoliko pravite kratki članak o voću koristite šablon {{клица-воће}}. Postojeće klice o voću pogledajte u kategoriji Klice voće.

        Ukoliko pravite kratki članak o povrću koristite šablon {{клица-поврће}}. Postojeće klice o povrću pogledajte u kategoriji Klice povrće.


        Ostali portali