Predsedništvo CK SKJ
Predsedništvo CK SKJ (mkd. Претседателство на ЦК СКЈ; sloven. Predsedstvo CK ZKJ) bilo je izvršni organ Centralnog komiteta SKJ (CK SKJ) i kolektivni šef Saveza komunista Jugoslavije (SKJ), od 1978. do 1990. godine.
Formirano je oktobra 1966, u toku reforme Saveza komunista, kao Predsedništvo SKJ, organ koji se nalazio između Centralnog i Izvršnog komiteta, a na Devetom kongresu, 1969. postalo je uz Konferenciju SKJ najviše partijsko telo umesto Centralnog komiteta, koje su sačinjavali predstavnici svih republičkih i pokrajinskih organizacija, kao i organizacije SK u JNA.
Od Desetog kongresa, maja 1974. Predsedništvo CK SKJ ponovo je bilo izvršno telo Centralnog komiteta i imalo je 38 članova. Od 1978. imalo je 23 članova – po tri člana CK SKJ iz svake republike, po dva člana CK SKJ iz pokrajina i jedan član CK SKJ iz organizacije SK u JNA. Članovi Predsedništva bili su po funkciji i predsednici Centralnih komiteta u republikama, predsednici Pokrajinskih komiteta u pokrajinama i predsednik Komiteta Organizacije SK u JNA.
Izvršni organ Predsedništva, od 1969. do 1974, bio je Izvršni biro, a od 1974. do 1978. Izvršni komitet, koji je imao svog sekretara. Na čelu Predsedništva nalazio se predsednik SKJ Josip Broz Tito, a nakon njegove smrti maja 1980. predsednik Predsedništva CK SKJ birao se na godinu dana, po sličnom principu kao predsednik Predsedništva SFRJ.
Istorijat
[uredi | uredi izvor]1966—1969.
[uredi | uredi izvor]Nakon Osmog kongresa SKJ, održanog decembra 1964. u Beogradu, otpočele su promene u društveno-političkim i privrednim odnosima, koje su rezultirale privrednom reformom 1965. i dovele do kulminacije sukoba u rukovodstvu Saveza komunista. U samom vrhu SKJ tokom vremena su se pozicionirale dve struje — reformska i dogmatska, koje su se zalagale za različite koncepcije razvoja. Aleksandar Ranković, koji se zalagao za umerene reforme i protivio decentralizaciji države, optužen je za zloupotrebe u službi bezbednosti i smenjen sa svih partijskih i državnih funkcija na Četvrtom plenum CK SKJ, održanom 1. jula 1966. na Brionima. Nakon smene Rankovića, započela je partijska reforma sa ciljem demokratizacije odnosa unutar Saveza komunista, u uslovima razvijenijeg samoupravljanja.[1]
Na Petom plenumu CK SKJ održanom 4. oktobra 1966. u Beogradu, Centralni komitet je usvojio odluku o reorganizaciji rukovodećih organa Saveza komunista, pa je umesto generalnog sekretara uvedena funkcija predsednika SKJ i uvedeno Predsedništvo CK SKJ kao novi organ koji između sednica Centralnog komiteta raspravlja o aktuelnim društveno-političkim problemima i ostvarivanju politike SKJ. Za članove Predsedništva CK SKJ tada je izabrano 35 članova:[2][3]
- Vladimir Bakarić
- Jakov Blažević
- Josip Broz Tito
- Jovan Veselinov
- Veljko Vlahović
- Svetozar Vukmanović
- Ivan Gošnjak
- Savka Dabčević Kučar
- Ratko Dugonjić
- Blažo Jovanović
- Osman Karabegović
- Edvard Kardelj
- Rudi Kolak
- Lazar Koliševski
- Boris Krajger
- Miha Marinko
- Ivan Maček
- Cvijetin Mijatović
- Đoko Pajković
- Dušan Petrović
- Koča Popović
- Vladimir Popović
- Milentije Popović
- Đuro Pucar
- Dobrivoje Radosavljević
- Nikola Sekulić
- Vidoje Smilevski
- Petar Stambolić
- Borko Temelkovski
- Fadilj Hodža
- Avdo Humo
- Krste Crvenkovski
- Lidija Šentjurc
- Pal Šoti
- Mika Špiljak
Na istom plenumu izabrano je novih 11 članova Izvršnog komiteta CK SKJ — Roman Albreht, Srećko Bijelić, Marijan Cvetković, Nijaz Dizdarević, Kiro Hadživasilev, Stane Kavčič, Danilo Kekić, Slavko Milosavlevski, Miroslav Pečujlić, Budislav Šoškić i Mijalko Todorović, koji je bio sekretar Izvršnog komiteta.[2]
1969—1974.
[uredi | uredi izvor]Reforma Saveza komunista, započeta na Petom plenumu CK SKJ, nastavljena je sve do Devetog kongresa, održanog marta 1969. u Beogradu. Na Kongresu su uvedene značajne promene u pogledu strukture i organizacije najviših foruma Saveza komunista. Umesto Centralnog komiteta, kao najvišeg tela između dva kongresa, predviđeno je da to budu — Predsedništvo SKJ, Izvršni biro Predsedništva i Konferencija SKJ, koja se bavila definisanjem tekuće politike i sastajala se jedanput godišnje (od 1969. do 1974. održane su ukupno četiri Konferencije SKJ). Konferencija je imala dva dela — stalni i promenljivi, a 70 stalnih članova izabrano je na Devetom kongresu.[4]
Prema novom Statutu, Predsedništvo SKJ formiralo se od delegata iz svake republičke (šest delegata), pokrajinske (tri delegata) i organizacije SK u JNA (tri delegata). Predsednici Centralnih i Pokrajinskih komiteta bili su članovi Predsedništva SKJ po funkciji. Deveti kongres verifikovao je izbor 45 članova (delegata) Predsedništva SKJ, koji su prethodno izabrani na republičkim kongresima i pokrajinskim konferencijama:[5]
- Krsta Avramović, SK Srbije
- Vladimir Bakarić, SK Hrvatske
- Dimče Belovski, SK Makedonije
- Srećko Bijelić, SK Hrvatske
- Jakov Blažević, SK Hrvatske
- Emin Bobadžić, SK Crne Gore
- Branko Borojević, OSK u JNA
- Veljko Vlahović, SK Crne Gore
- Pavle Gaži, SK Hrvatske
- Kiro Gligorov, SK Makedonije
- Nijaz Dizdarević, SK Bosne i Hercegovine
- Stane Dolanc, SK Slovenije
- Ivan Dolničar, OSK u JNA
- Stevan Doronjski, SK Vojvodine
- Ratko Dugonjić, SK Bosne i Hercegovine
- Vidoje Žarković, SK Crne Gore
- Azem Zulfićari, SK Makedonije
- Edvard Kardelj, SK Slovenije
- Stane Kavčič, SK Slovenije
- Lazar Koliševski, SK Makedonije
- Sergej Krajger, SK Slovenije
- Stane Kranjc, SK Slovenije
- Zvonko Liker, SK Hrvatske
- Nikola Ljubičić, OSK u JNA
- Cvijetin Mijatović, SK Bosne i Hercegovine
- Slavko Milosavlevski, SK Makedonije
- Jožef Nađ, SK Vojvodine
- Miroslav Pečujlić, SK Srbije
- Jovo Pečenović, SK Kosova
- Latinka Perović, SK Srbije
- Milentije Popović, SK Srbije
- Hamdija Pozderac, SK Bosne i Hercegovine
- Mitja Ribičič, SK Slovenije
- Petar Stambolić, SK Srbije
- Milorad Stanojević, SK Crne Gore
- Mirko Tepavac, SK Vojvodine
- Mijalko Todorović, SK Srbije
- Stanko Tomić, SK Bosne i Hercegovine
- Miko Tripalo, SK Hrvatske
- Krste Crvenkovski, SK Makedonije
- Dobroslav Ćulafić, SK Crne Gore
- Fadilj Hodža, SK Kosova
- Boško Šiljegović, SK Bosne i Hercegovine
- Kolj Široka, SK Kosova
- Budislav Šoškić, SK Crne Gore
Članovi Predsedništva SKJ po funkciji:
- Branko Mikulić, predsednik CK SK Bosne i Hercegovine
- Angel Čemerski, predsednik CK SK Makedonija
- Marko Nikezić, predsednik CK SK Srbije
- France Popit, predsednik CK SK Slovenije
- Savka Dabčević Kučar, predsednik CK SK Hrvatske
- Veselin Đuranović, predsednik SK Crne Gore
- Mirko Tepavac, predsednik PK SK Vojvodine
- Veli Deva, predsednik PK SK Kosova
Izvršni organ Predsedništva SKJ bio je Izvršni biro, čijim je radom rukovodio predsednik SKJ. Pošto je Izvršni komitet CK SKJ, formiran na Petom plenumu, oktobra 1966. bio sastavljen od mlađih partijskih kadrova, sa manje političkog iskustva i manje autoriteta, na Titovo zalaganje u Izvršni biro Predsedništva SKJ izabrani su pored mlađih i neki stariji partijski rukovodioci. Na prvoj sednici Predsedništva SKJ, 16. marta 1969. izabran je Izvršni biro, koji su sačinjavali predsednik SKJ Josip Broz Tito i po dva predstavnika iz svake republike i po jedan iz pokrajina — Vladimir Bakarić, Veljko Vlahović, Nijaz Dizdarević, Stane Dolanc, Stevan Doronjski, Kiro Gligorov, Edvard Kardelj, Cvijetin Mijatović, Miroslav Pečujlić, Mijalko Todorović, Miko Tripalo, Fadilj Hodža, Krste Crvenkovski, i Budislav Šoškić. Od Devetog kongresa do Druge konferencije SKJ, 1972. svaka dva meseca članovi Izvršnog biroa su se smenjivali na funkciji predsedavajućeg Izvršnog biroa.[5][6]
U periodu od Devetog do Desetog kongresa SKJ, održane su četiri Konferencije SKJ na kojima je menjan sastav Predsedništva SKJ, Izvršnog biroa Predsedništva i stalnog dela Konferencije SKJ. Na Prvoj konferenciji SKJ, održanoj oktobra 1970. izvršena je prva promena u Predsedništvu SKJ, kada je verifikovana promena članova iz SAP Vojvodine — umesto preminulog Jožefa Nađa imenovan je Maćaš Kelemen. Druga konferencija SKJ, održana je januara 1972, neposredno nakon 21. sednice Predsedništva SKJ, na kojoj je zbog „nacionalističkih” skretanja smenjena grupa visokih rukovodilaca SK Hrvatske, što je uslovilo određene kadrovske promene u Predsedništvu SKJ i Izvršnom birou. Umesto Mike Tripala, Srećka Bijelića i Jakova Blaževića izabrani su Jure Bilić, Milutin Baltić i Josip Deželin. Takođe, tada je verifikovana i promena članova Predsedništva iz SR Bosne i Hercegovine, SR Crne Gore, SAP Vojvodine i Organizacije SK u JNA — umesto Nijaza Dizdarevića, Ratka Dugonjića i Hamdije Pozderca imenovani su Todo Kurtović, Niko Mihaljević i Munir Mesihović (BiH); umesto Emina Bobadžića i Vidoja Žarkovića imenovani su Tomislav Knežević i Jovan Vujadinović (Crna Gora); umesto Mirka Tepavca i Maćaša Kelemena imenovani su Mirko Čanadanović i Mihalj Šefer (Vojvodina), a umesto generala Branka Borojevića imenovan je general Džemil Šarac (SK u JNA).[7][6]
Na sednici Predsedništva SKJ, 27. januara 1972. izabran je novi sastav Izvršnog biroa, koji su činili po jedan predstavnik iz svake republike i pokrajine — Krsta Avramović, Jure Bilić, Kiro Gligorov, Stane Dolanc, Stevan Doronjski, Todo Kurtović, Fadilj Hodža i Budislav Šoškić. Na osnovu odluke o reorganizaciji Izvršnog biroa uvedena je funkcija sekretara (po uzoru na raniju funkciju sekretara Izvršnog komiteta), sa ograničenjem mandata od godinu dana. Za sekretara Izvršnog biroa izabran je Stane Dolanc, ali je njegov mandat na sednici Predsedništva SKJ, maja 1973. produžen do Desetog kongresa.[6][8]
Kadrovske promene u članstvu Predsedništva SKJ vršene su i kasnije. Na Trećoj konferenciji SKJ, održanoj decembra 1972. nakon obračuna sa „liberalima” u rukovodstvima SK Srbije, SK Slovenije i SK Makedonije izvršena je verifikacija izmena članova Predsedništva SKJ — umesto Krste Crvenkovskog, Lazara Koliševskog i Azema Zulfićarija imenovani su Slavka Georgijev, Risto Petrovski i Hisen Ramadani. Takođe, primljene su ostavke Latinke Perović i Staneta Kavčiča.[9] Na Četvrtoj konferenciji SKJ, održanoj maja 1973. verifikovana je izmena sledećih članova — Dušan Alimpić umesto Mirka Čanadanovića (Vojvodina), Vinko Hafner umesto Staneta Kavčiča (Slovenija). Konferencija je takođe, primila ostavku na članstvo u Predsedništvu SKJ Slavka Milosavlevskog iz SK Makedonije.[10]
Članovi Predsedništva CK SKJ u periodu od 1969. do 1974. | ||||
---|---|---|---|---|
organizacija | funkcija | ime i prezime | napomena | |
SK Jugoslavije | predsednik SKJ | Josip Broz Tito | ||
SK Bosne i Hercegovine | delegati izabrani od CK SK BiH |
1 | Nijaz Dizdarević | član do 27. januara 1972. |
Munir Mesihović | član od 27. januara 1972. | |||
2 | Ratko Dugonjić | član do 27. januara 1972. | ||
Todo Kurtović | član od 27. januara 1972. | |||
3 | Cvijetin Mijatović | |||
4 | Hamdija Pozderac | član do 27. januara 1972. | ||
Niko Mihaljević | član od 27. januara 1972. | |||
5 | Stanko Tomić | |||
6 | Boško Šiljegović | |||
delegat po funkciji predsednika CK SK BiH |
Branko Mikulić | od izbora na dužnost 9. aprila 1969. | ||
SK Makedonije | delegati izabrani od CK SK Makedonije |
1 | Dimče Belovski | |
2 | Kiro Gligorov | |||
3 | Azem Zulfićari | član do 8. decembra 1972. | ||
Hisen Ramadani | član od 8. decembra 1972. | |||
4 | Lazar Koliševski | član do 8. decembra 1972. | ||
Risto Petrovski | član od 8. decembra 1972. | |||
5 | Slavko Milosavlevski | podneo ostavku 3. februara 1973, koja je verifikovana 11. maja 1973. | ||
6 | Krste Crvenkovski | član do 8. decembra 1972. | ||
Slavka Georgijev | član od 8. decembra 1972. | |||
delegat po funkciji predsednika CK SKM |
Angel Čemerski | od izbora na dužnost 24. marta 1969. | ||
SK Slovenije | delegati izabrani od CK SK Slovenije |
1 | Stane Dolanc | |
2 | Edvard Kardelj | |||
3 | Stane Kavčič | podneo ostavku oktobra 1972, koja je verifikovana 8. decembra 1972. | ||
Vinko Hafner | član od 11. maja 1973. | |||
4 | Sergej Krajger | |||
5 | Stane Kranjc | |||
6 | Mitja Ribičič | |||
delegat po funkciji predsednika CK SKS |
France Popit | |||
SK Srbije | delegati izabrani od CK SK Srbije |
1 | Krsta Avramović | |
2 | Miroslav Pečujlić | |||
3 | Latinka Perović | podnela ostavku oktobra 1972, koja je verifikovana 8. decembra 1972. | ||
4 | Milentije Popović | |||
5 | Petar Stambolić | |||
6 | Mijalko Todorović | |||
delegat po funkciji predsednika CK SKS |
Marko Nikezić | član do 26. oktobra 1972. | ||
Tihomir Vlaškalić | član od 26. oktobra 1972 | |||
SK u JNA | delegati izabrani od Komiteta OSK u JNA |
1 | Branko Borojević | |
2 | Ivan Dolničar | |||
3 | Nikola Ljubičić |
Izabrani delegat Delegat po položaju
1974—1978.
[uredi | uredi izvor]Na Desetom kongresu SKJ, maja 1974. ponovo je izvršena izmena u organizaciji organa i foruma Saveza komunista. Ukinuta je Konferencija SKJ i ponovo uspostavljen Centralni komitet, kao najviši partijski organ između dva kongresa. Predsedništvo SKJ zadržano je kao političko-izvršni organ Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije koji deluje na osnovu političkih smernica i zadataka koje određuje kongres, kao i stavova i zadataka koje utvrđuje CK SKJ. Na Kongresu je Josip Broz Tito izabran za predsednika SKJ bez ograničenja mandata.[11]
Prema novom Statutu, Predsedništvo CK SKJ sastojalo se od 38 članova Centralnog komiteta — iz svake republičke (četiri delegata), pokrajinske (tri delegata) i organizacije SK u JNA (jedan delegat) i predsednici Centralnih i Pokrajinskih komiteta, kao i predsednik Komiteta SK u JNA, koji su bili članovi Predsedništva CK SKJ po funkciji. Na prvoj sednici CK SKJ, nakon Desetog kongresa, izabrano je 29 članova Predsedništva CK SKJ:[12]
- Roman Alberht, SK Slovenije
- Vladimir Bakarić, SK Hrvatske
- Imre Balint, SK Vojvodine
- Džemal Bijedić, SK Bosne i Hercegovine
- Jure Bilić, SK Hrvatske
- Veljko Vlahović, SK Crne Gore
- Josip Vrhovec, SK Hrvatske
- Jovan Vujadinović, SK Crne Gore
- Kiro Gligorov, SK Makedonije
- Aleksandar Grličkov, SK Makedonije
- Stane Dolanc, SK Slovenije
- Stevan Doronjski, SK Vojvodine
- Ratko Dugonjić, SK Bosne i Hercegovine
- Vidoje Žarković, SK Crne Gore
- Edvard Kardelj, SK Slovenije
- Lazar Koliševski, SK Makedonije
- Todo Kurtović, SK Bosne i Hercegovine
- Nikola Ljubičić, OSK u JNA
- Krste Markovski, SK Makedonije
- Miloš Minić, SK Srbije
- Cvijetin Mijatović, SK Bosne i Hercegovine
- Dušan Petrović, SK Srbije
- Mirko Popović, SK Srbije
- Dušan Ristić, SK Kosova
- Jože Smole, SK Slovenije
- Vojo Srzentić, SK Crne Gore
- Petar Stambolić, SK Srbije
- Fadilj Hodža, SK Kosova
- Mika Špiljak, SK Hrvatske
Članovi Predsedništva SKJ po funkciji:
- Branko Mikulić, predsednik CK SK Bosne i Hercegovine
- Angel Čemerski, predsednik CK SK Makedonija
- Tihomir Vlaškalić, predsednik CK SK Srbije
- France Popit, predsednik CK SK Slovenije
- Milka Planinc, predsednik CK SK Hrvatske
- Veselin Đuranović, predsednik SK Crne Gore
- Dušan Alimpić, predsednik PK SK Vojvodine
- Mahmut Bakali, predsednik PK SK Kosova
- Džemil Šarac, predsednik Komiteta SK u JNA
U skladu sa novim statutarnim odredbama, izvršni organ Predsedništva CK SKJ bio je Izvršni komitet, umesto ranijeg Izvršno biroa, koji se sastojao od 12 članova — Jure Bilić, Dobrivoje Vidić, Aleksandar Grličkov, Stane Dolanc, Ivan Kukoč, Todo Kurtović, Munir Mesihović, Dušan Popović, Mirko Popović, Vojo Srzentić, Dragoljub Stavrev i Ali Šukrija. Članovi Izvršnog komiteta, koji su bili članovi Predsedništva CK SKJ, imenovani su za sekretare — Stane Dolanc sekretar Izvršnog komiteta, Jure Bilić sekretar za razvoj Saveza komunista, organizaciona i kadrovska pitanja, Todo Kurtović sekretar za ideološki rad i propagandu, Vojo Srzentić sekretar za društveno-ekonomska odnose, Mirko Popović sekretar za politički sistem i Aleksandar Grličkov sekretar za međunarodne odnose.[12]
Između Desetog i Jedanaestog kongresa, vršene su određene izmene u sastavu Predsedništva CK SKJ. Na Drugoj sednici CK SKJ, 1974. u Predsedništvo su izabrani članovi Izvršnog biroa — Dobrivoje Vidić, Ivan Kukoč, Munir Mesihović, Dušan Popović, Dragoljub Stavrev i Ali Šukrija, kao i — Dobroslav Ćulafić iz SK Crne Gore, Milutin Baltić iz SK Hrvatske, Miha Ravnik iz SK Slovenije. Ovim je Predsedništvo povećano za devet članova, pa je sa 29 povećano na 38 članova — iz svake republičke (pet delegata), pokrajinske (četiri delegata) i organizacije SK u JNA (dva delegata).[13]
Na Petoj sednici CK SKJ, 1975. verifikovan je izbor Veljka Milatovića za člana CK SKJ i Predsedništva CK SKJ umesto preminulog Veljka Vlahovića. Na istoj sednici, verifikovan je izbor Veselina Đuranovića za člana CK SKJ i Predsedništva CK SKJ, umesto Voje Srzentića, koji je postao predsednik CK SK Crne Gore i samim tim član Predsedništva po funkciji. Godine 1977. preminula su dva člana Predsedništva CK SKJ — Džemal Bijedić i Dušan Petrović Šane, ali njihova mesta nisu popunjavana.[13]
Članovi Predsedništva CK SKJ u periodu od 1974. do 1978. | |||
funkcija | ime i prezime | napomena | |
---|---|---|---|
predsednik SKJ | Josip Broz Tito | doživotni predsednik | |
delegati SK Bosne i Hercegovine | |||
Džemal Bijedić (umro I 1977) | delegati izabrani od CK SK Bosne i Hercegovine | ||
Ratko Dugonjić | |||
Todo Kurtović | |||
Munir Mesihović (naknadno izabran) | |||
Cvijetin Mijatović | |||
Branko Mikulić | delegat po funkciji predsednika CK SK Bosne i Hercegovine | ||
delegati SK Makedonije | |||
Kiro Gligorov | delegati izabrani od CK SK Makedonije | ||
Aleksandar Grličkov | |||
Lazar Koliševski | |||
Krste Markovski | |||
Dragoljub Stavrev (naknadno izabran) | |||
Angel Čemerski | delegat po funkciji predsednika CK SK Makedonije | ||
delegati SK Slovenije | |||
Roman Alberht | delegati izabrani od CK SK Slovenije | ||
Stane Dolanc | |||
Edvard Kardelj | |||
Miha Ravnik (naknadno izabran) | |||
Jože Smole | |||
France Popit | delegat po funkciji predsednika CK SK Slovenije | ||
delegati SK Srbije | |||
Dobrivoje Vidić (naknadno izabran) | delegati izabrani od CK SK Srbije | ||
Miloš Minić | |||
Dušan Petrović (umro VII 1977) | |||
Mirko Popović | |||
Petar Stambolić | |||
Tihomir Vlaškalić | delegat po funkciji predsednika CK SK Srbije | ||
delegati SK Hrvatske | |||
Vladimir Bakarić | delegati izabrani od CK SK Hrvatske | ||
Milutin Baltić (naknadno izabran) | |||
Jure Bilić | |||
Josip Vrhovec | |||
Mika Špiljak | |||
Milka Planinc | delegat po funkciji predsednika CK SK Hrvatske | ||
delegati SK Crne Gore | |||
Veljko Vlahović (umro III 1975) | Veljko Milatović (od 1975) | delegati izabrani od CK SK Crne Gore | |
Jovan Vujadinović | |||
Vidoje Žarković | |||
Vojislav Srzentić (do III 1977) | Veselin Đuranović (od III 1977) | ||
Dobroslav Ćulafić (naknadno izabran) | |||
Veselin Đuranović (do III 1977) | Vojislav Srzentić (od III 1977) | delegat po funkciji predsednika CK SK Crne Gore | |
delegati SK Vojvodine | |||
Imre Balint | delegati izabrani od PK SK Vojvodine | ||
Stevan Doronjski | |||
Dušan Popović (naknadno izabran) | |||
Dušan Alimpić | delegat po funkciji predsednika PK SK Vojvodine | ||
delegati SK Kosova | |||
Dušan Ristić | delegati izabrani od PK SK Kosova | ||
Fadilj Hodža | |||
Ali Šukrija (naknadno izabran) | |||
Mahmut Bakali | delegat po funkciji predsednika PK SK Vojvodine | ||
delegati SK u JNA | |||
Ivan Kukoč (naknadno izabran) | delegati izabrani od Komiteta Organizacije SK u JNA | ||
Nikola Ljubičić | |||
Džemil Šarac | delegat po funkciji predsednika Komiteta SK u JNA |
Izabrani delegat Delegat po položaju
1978—1982.
[uredi | uredi izvor]Izmene u sastavu i organizaciji Predsedništva CK SKJ, izvršena na Jedanaestom kongresu SKJ, održanom juna 1978. u Beogradu, bile su ukidanje Izvršnog komiteta Predsedništva i uvođenje funkcije sekretara Predsedništva, kao i izvršnih sekretara. Njih je birao predsednik SKJ — sekretara Predsedništva iz sastava Predsedništva CK SKJ, a izvršne sekretara iz redova članova CK SKJ. Funkcija sekretara Predsedništva bila je organizacionog karaktera i on je pratio i izvršavao idejno-političke stavove, odluke i zadatke Predsedništva, organizovao i pripremao sednice Predsedništva, koordinirao rad izvršnih sekretara i obavljao druge poslove koje mu je poveravao predsednik SKJ. Izvršni sekretari imali su konkretna zaduženja za određena područja rada i na osnovu idejno-političkih stavova, odluka i zaključaka Predsedništva, organizovali su operativni rad na sprovođenju utvrđene politike iz određenih oblasti.[14]
Predsedništvo CK SKJ, se prema novim statutarnim odredbama, sastojalo od 16 članova Centralnog komiteta — iz svake republičke (dva delegata), pokrajinske (jedan delegata) i organizacije SK u JNA (jedan delegat) i predsednik SKJ. Takođe, članovi Predsedništva su po funkciji bili predsednici Centralnih i Pokrajinskih komiteta, kao i predsednik Komiteta SK u JNA, čime je ukupan broj članova Predsedništva iznosio 24 člana. Na prvoj sednici Centralnog komiteta SKJ za članove Predsedništva CK SKJ su izabrani:[15]
- Josip Broz Tito, predsednik SKJ
- Vladimir Bakarić, SK Hrvatske
- Aleksandar Grličkov, SK Makedonije
- Stane Dolanc, SK Slovenije
- Stevan Doronjski, SK Vojvodine
- Dušan Dragosavac, SK Hrvatske
- Edvard Kardelj, SK Slovenije
- Lazar Koliševski, SK Makedonije
- Nikola Ljubičić, OSK u JNA
- Cvijetin Mijatović, SK Bosne i Hercegovine
- Branko Mikulić, SK Bosne i Hercegovine
- Miloš Minić, SK Srbije
- Petar Stambolić, SK Srbije
- Fadilj Hodža, SK Kosova
Članovi Predsedništva SKJ po funkciji:
- Nikola Stojanović, predsednik CK SK Bosne i Hercegovine
- Angel Čemerski, predsednik CK SK Makedonije
- France Popit, predsednik CK SK Slovenije
- Tihomir Vlaškalić, predsednik CK SK Srbije
- Milka Planinc, predsednik CK SK Hrvatske
- Vojo Srzentić, predsednik CK SK Crne Gore
- Dušan Alimpić, predsednik PK SK Vojvodine
- Mahmut Bakali, predsednik PK SK Kosova
- Dane Ćuić, predsednik OSK u JNA
Na prvoj sednici Predsedništva CK SKJ, na predlog predsednika SKJ Josipa Broza Tita, za sekretara Predsedništva izabran je Stane Dolanc. Na istoj sednici izabrano je devet izvršnih sekretara Predsedništva CK SKJ — Milan Daljević, Milojko Drulović, Pavle Gaži, Trpe Jakovlevski, Vlado Janžič, Ferhard Kotorić, Nandor Major, Marko Orlandić i Đuro Trbović.[15]
Prema Statutu Saveza komunista sednicama Predsedništva predsedavao je predsednik SKJ, a ukoliko je on sprečen da lično predsedava mogao je tu dužnost poveriti za pojedinu sednicu i drugim članovima Predsedništva CK SKJ. Kako je Josip Broz Tito tada bio u dubokoj starosti od 86 godina, shodno ovoj statutarnoj odredbi, u oktobru 1978. u Predsedništvu je uvedena dužnost predsedavajućeg Predsedništva na kojoj su se svakih godinu dana rotirali delegati iz republika i pokrajina. Po sličnom principu, funkcionisalo je i Predsedništvo SFRJ, gde se ova funkcija zvala potpredsednik Predsedništva. Prvi predsedavajući Predsedništva CK SKJ postao je Branko Mikulić iz SK Bosne i Hercegovine, a nakon godinu dana njega je zamenio Stevan Doronjski iz SK Vojvodine. U trenutku smrti Josipa Broza Tita, doživotnog predsednika SFRJ i SKJ, 4. maja 1980. Doronjski je postao predsednik Predsedništva CK SKJ, a prema istom principu, potpredsednik Predsedništva SFRJ Lazar Koliševski postao je predsednik Predsedništva. Smrću Josipa Broza Tita, prestala je da postoji funkcija predsednika SKJ čime se broj članova predsedništva smanjio na 15, odnosno 23 člana. Njegove dužnosti u Predsedništvu CK SKJ preuzeo je predsednik Predsedništva, koji je po dužnosti bio deveti član Predsedništva SFRJ.[14]
U periodu između Jedanaestog i Dvanaestog kongresa SKJ, izvršena je zamena nekoliko članova Predsedništva CK SKJ. Godine 1979. preminulog Edvarda Kardelja zamenio je Andrej Marinc, a Vidoja Žarkovića, Lazara Koliševskog, Cvijetina Mijatovića i Petra Stambolića, koji su maja 1979. izabrani za članove Predsedništva SFRJ, zamenili su — Dobroslav Ćulafić, Lazar Mojsov, Hamdija Pozderac i Dragoslav Marković. Godine 1981. preminulog Stevana Doronjskog zamenio je Dušan Alimpić.[16]
Članovi Predsedništva CK SKJ u periodu od 1978. do 1982. | |||
funkcija | ime i prezime | napomena | |
---|---|---|---|
predsednik SKJ | Josip Broz Tito (do V 1980) | doživotni predsednik (umro 4. maja 1980) | |
delegati SK Bosne i Hercegovine | |||
Cvijetin Mijatović (do V 1979) | Hamdija Pozderac (od V 1979) | delegati izabrani od CK SK Bosne i Hercegovine | |
Branko Mikulić | |||
Nikola Stojanović | delegat po funkciji predsednika CK SK Bosne i Hercegovine | ||
delegati SK Makedonije | |||
Aleksandar Grličkov | delegati izabrani od CK SK Makedonije | ||
Lazar Koliševski (do V 1979) | Lazar Mojsov (od V 1979) | ||
Angel Čemerski | delegat po funkciji predsednika CK SK Makedonije | ||
delegati SK Slovenije | |||
Stane Dolanc | delegati izabrani od CK SK Slovenije | ||
Edvard Kardelj (umro II 1979) | Andrej Marinc (od II 1979) | ||
France Popit | delegat po funkciji predsednika CK SK Slovenije | ||
delegati SK Srbije | |||
Miloš Minić | delegati izabrani od CK SK Srbije | ||
Petar Stambolić (do V 1979) | Dragoslav Marković (od V 1979) | ||
Tihomir Vlaškalić | delegat po funkciji predsednika CK SK Srbije | ||
delegati SK Hrvatske | |||
Vladimir Bakarić | delegati izabrani od CK SK Hrvatske | ||
Dušan Dragosavac | |||
Milka Planinc | delegat po funkciji predsednika CK SK Hrvatske | ||
delegati SK Crne Gore | |||
Veselin Đuranović | delegati izabrani od CK SK Crne Gore | ||
Vidoje Žarković (do V 1979) | Dobroslav Ćulafić (od V 1979) | ||
Vojo Srzentić | delegat po funkciji predsednika CK SK Crne Gore | ||
delegati SK Vojvodine | |||
Stevan Doronjski (umro VIII 1981) | Dušan Alimpić (od VIII 1981) | delegat izabran od PK SK Vojvodine | |
Dušan Alimpić (do IV 1981) | Boško Krunić (od IV 1981) | delegat po funkciji predsednika PK SK Vojvodine | |
delegati SK Kosova | |||
Fadilj Hodža | delegat izabran od PK SK Kosova | ||
Mahmut Bakali (do VI 1981) | Veli Deva (od VI 1981) | delegat po funkciji predsednika PK SK Kosova | |
delegat SK u JNA | |||
Nikola Ljubičić | delegat izabran od Komiteta Organizacije SK u JNA |
Izabrani delegat Delegat po položaju Predsedavajući Predsedništva, odnosno predsednik Predsedništva
1982—1986.
[uredi | uredi izvor]1986—1990.
[uredi | uredi izvor]Na poslednjem Trinaestom kongresu SKJ, juna 1986. izvršene su statutarne promene prema kojima je Predsedništvo CK SKJ sačinjavalo 14 članova — po dva predstavnika iz svake republike i po jedan iz pokrajina, kao i predsednici Centralnih i Pokrajinskih komiteta i predsednik Komiteta SK u JNA, koji su bili članovi po položaju:
- Ivan Brigić, SK Bosne i Hercegovine
- Radiša Gačić, SK Srbije
- Milanko Renovica, SK Bosne i Hercegovine
- Vidoje Žarković, SK Crne Gore
- Štefan Korošec, SK Slovenije
- Boško Krunić, SK Vojvodine
- Marko Orlandić, SK Crne Gore
- Milan Pančevski, SK Makedonije
- Ivica Račan, SK Hrvatske
- Vasil Tupurkovski, SK Makedonije
- Dušan Čkrebić, SK Srbije
- France Šetinc, SK Slovenije
- Kolj Široka, SK Kosova
- Stipe Šuvar, SK Hrvatske
Članovi Predsedništva CK SKJ po funkciji:
- Milan Uzelac, predsednik CK SK Bosne i Hercegovine
- Jakov Lazaroski, predsednik CK SK Makedonija
- Slobodan Milošević, predsednik CK SK Srbije
- Milan Kučan, predsednik CK SK Slovenije
- Stanko Stojčević, predsednik CK SK Hrvatske
- Miljan Radović, predsednik SK Crne Gore
- Đorđe Stojšić, predsednik PK SK Vojvodine
- Azem Vlasi, predsednik PK SK Kosova
- Georgije Jovičić, predsednik Komiteta SK u JNA
U toku mandata poslednjeg Predsedništva CK SKJ došlo je do kulminacije „Jugoslovenske krize” što je uslovilo izmenu skoro 2/3 članova Predsedništva (od 14 članova samo 5 je ostalo do kraja mandata). U jesen 1988. nastupila je kriza u radu Predsedništva zbog „antibirokratskih skupova” u Vojvodini i Crnoj Gori, nakon čega su četvorica članova podnela ostavke — Milanko Renovica (BiH), France Šetinc (Slovenija), Boško Krunić (Vojvodina) i Kolj Široka (Kosovo). Odmah potom na njihova mesta su izabrani Uglješa Uzelac (BiH) i Boris Muževič (Slovenija), dok su na mesta Krunića i Široke, tek sledeće godine izabrani Stanko Radmilović (Vojvodina) i Jusuf Zejnulahu (Kosovo). Januara 1989, nakon smene crnogorskog rukovodstva, Vidoja Žarkovića i Marka Orlandića zamenili su Miomir Grbović i Perko Vukotić. Radišu Gačića (Srbija) maja 1989. zamenio je Petar Škundrić, a Vasila Tupurkovskog (Makedonija), koji je jula 1989. izabran za člana Predsedništva SFRJ, zamenio je Ljubomir Varošlija.
Članovi Predsedništva CK SKJ u periodu od 1986. do 1990. | |||||||
funkcija | ime i prezime | napomena | |||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
delegati SK Bosne i Hercegovine | |||||||
Ivan Brigić | delegati izabrani od CK SK Bosne i Hercegovine | ||||||
Milanko Renovica (do X 1988) | Uglješa Uzelac (od X 1988) | ||||||
Milan Uzelac (do V 1988) | Abdulah Mutapčić (V 1988 — VI 1988) | Nijaz Duraković (od VI 1988) | delegat po funkciji predsednika CK SK Bosne i Hercegovine | ||||
delegati SK Makedonije | |||||||
Milan Pančevski | delegati izabrani od CK SK Makedonije | ||||||
Vasil Tupurkovski (do VII 1989) | Ljubomir Varošlija (od VII 1989) | ||||||
Jakov Lazaroski (do 1989) | Petar Gošev (od 1989) | delegat po funkciji predsednika CK SK Makedonije | |||||
delegati SK Slovenije | |||||||
Štefan Korošec | delegati izabrani od CK SK Slovenije | ||||||
Franc Šetinc (do X 1988) | Boris Muževič (od X 1988) | ||||||
Milan Kučan (do XII 1989) | Ciril Ribičič (od XII 1989) | delegat po funkciji predsednika CK SK Slovenije | |||||
delegati SK Srbije | |||||||
Radiša Gačić (do V 1989) | Petar Škundrić (od V 1989) | delegati izabrani od CK SK Srbije | |||||
Dušan Čkrebić | |||||||
Slobodan Milošević (do V 1989) | Bogdan Trifunović (od V 1989) | delegat po funkciji predsednika CK SK Srbije | |||||
delegati SK Hrvatske | |||||||
Ivica Račan | delegati izabrani od CK SK Hrvatske | ||||||
Stipe Šuvar | |||||||
Stanko Stojčević (do XII 1989) | Ivica Račan (od XII 1989) | delegat po funkciji predsednika CK SK Hrvatske | |||||
delegati SK Crne Gore | |||||||
Vidoje Žarković (do I 1989) | Perko Vukotić (od I 1989) | delegati izabrani od CK SK Crne Gore | |||||
Marko Orlandić (do I 1989) | Miomir Grbović (od I 1989) | ||||||
Miljan Radović (do I 1989) | Veselin Vukotić (v.d. I — IV 1989) | Momir Bulatović (od IV 1989) | delegat po funkciji predsednika CK SK Crne Gore | ||||
delegati SK Vojvodine | |||||||
Boško Krunić (do 1989) | Stanko Radmilović (od 1989) | delegat izabran od PK SK Vojvodine | |||||
Milovan Šogorov (do X 1988) | Bogosav Kovačević (X 1988 — I 1989) | Nedeljko Šipovac (od I 1989) | delegat po funkciji predsednika PK SK Vojvodine | ||||
delegati SK Kosova | |||||||
Kolj Široka (do 1989) | Jusuf Zejnulahu (od 1989) | delegat izabran od PK SK Kosova | |||||
Azem Vlasi (do 1988) | Kaćuša Jašari (v.d. do XI 1988) | Remzi Koljgeci (XI 1988 — I 1989) | Rahman Morina (od I 1989) | delegat po funkciji predsednika PK SK Kosova | |||
delegat SK u JNA | Georgije Jovičić (do V 1988) | Petar Šimić (od V 1988) | delegat po funkciji predsednika Komiteta Organizacije SK u JNA |
Izabrani delegat Delegat po položaju Predsednik Predsedništva
Spisak predsednika Predsedništva
[uredi | uredi izvor]Vidi još
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ 12 kongresa 1982, str. 191.
- ^ a b 12 kongresa 1982, str. 192.
- ^ „Peti plenum CK CKJ”. foto.mij.rs. n.d.
- ^ 12 kongresa 1982, str. 199.
- ^ a b 12 kongresa 1982, str. 200–201.
- ^ a b v 12 kongresa 1982, str. 210.
- ^ 12 kongresa 1982, str. 204.
- ^ 12 kongresa 1982, str. 216.
- ^ 12 kongresa 1982, str. 213–214.
- ^ 12 kongresa 1982, str. 215–216.
- ^ 12 kongresa 1982, str. 228.
- ^ a b 12 kongresa 1982, str. 230.
- ^ a b 12 kongresa 1982, str. 248.
- ^ a b 12 kongresa 1982, str. 251.
- ^ a b 12 kongresa 1982, str. 252.
- ^ 12 kongresa 1982, str. 254.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Hronologija revolucionarne delatnosti Josipa Broza Tita. Beograd: Export-press. 1978. COBISS.SR 50094343
- Hronologija radničkog pokreta i SKJ 1919—1979. tom II 1941—1945. Beograd: Narodna knjiga; Institut za savremenu istoriju. 1980. COBISS.SR 49272583
- Dvanaest kongresa Saveza komunista Jugoslavije. Beograd: Privredni pregled. 1982. COBISS.SR 34752263
- Istorija Saveza komunista Jugoslavije. Beograd: Izdavački centar „Komunist”; Narodna knjiga; Rad. 1985. COBISS.SR 68649479