Pređi na sadržaj

Razvoj svetskog rekorda na 800 metara za žene

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Svetski rekordi u disciplini trčanja na 800 metara u ženskoj konkurenciji, koje IAAF zvanično priznaje, vode se od 1922. godine. Prvi rekordi su mereni ručno (štopericom). Do 1975. IAAF je priznavao za rekorde rezultate koji su se postizani na 800 m i 880 jardi. Rezultat na 880 jardi je obeležavan sa u (jardi).

Od 1975. IAAF priznaje rezultate merene ručno i elektronskim putem a za discipline trčanja na 100, 200 i 400 metara. Od 1. januara, 1977, IAAF za ove discipline priznaje samo rezultate merene elektronskim putem i prikazanom vremenu na stotinke sekunde.

Prva svetska rekorderka na 800 metara čiji je rezultat ratifikovan od IAAF bila je Žoržet Lenoar u vremenu 2:30,4+. Rekord je postignut kao prolazno vreme na dužoj distanci.

Da danas (30.6.2017.) IAAF je ratifikovao ukupno 29 svetska rekorda u ženskoj konkurenciji.

Ratifikovani rekordi na 800 metara[uredi | uredi izvor]

Vreme Elektronski Atletičarka Zemlja Mesto Datum Trajanje
2:30,4+ Žoržet Lenoar  Francuska Pariz, Francuska 20. avgust 1922.[1] 10 dana
2:26,6y Meri Lins  Velika Britanija London, Ujedinjeno Kraljevstvo 30. avgust 1922. [1] 4 godine, 11 meseci i 8 dana
2:23,8 Lina Bačauer  Nemačka Breslau, Poljska 7. avgust 1927. [1] 10 meseci i 9 dana
2:20,4 Inga Jencel  Švedska Stokholm, Švedska 16. jun 1928. [1] 15 dana
2:19,6 Lina Radker  Nemačka Bžeg, Poljska 1. jul 1928.[1] 1 mesec i 1 dan
2:16,8 Lina Radker  Nemačka Amsterdam, Holandija 1. jul 1928.[1] 16 godina i 25 dana
2:15,9 Ana Larson  Švedska Stokholm, Švedska 27. avgust 1944.[1] 11 meseci i 23 dana
2:14,8 Ana Larson  Švedska Helsingborg, Švedska 19. avgust 1945.[1] 11 dana
2:13,8 Ana Larson  Švedska Stokholm, Švedska 30. avgust 1945.[1] 4 godine, 10 meseci i 17 dana
2:13,0 Jevdokija Vasiljeva  Sovjetski Savez Moskva, SSSR 17. jul 1950.[1] 1 godina i 9 dana
2:12,2 Valentina Pomogajeva  Sovjetski Savez Moskva, SSSR 26. jul 1951.[1] 1 mesec
2:12,0 Nina Pletnjeva  Sovjetski Savez Minsk, SSSR 26. avgust 1951.[1] 9 meseci i 20 dana
2:08,5 Nina Otkalenko  Sovjetski Savez Kijev, SSSR 15. jun 1952.[1] 1 godina, 2 meseca i 12 dana
2:07,3 Nina Otkalenko  Sovjetski Savez Moskva, SSSR 27. avgust 1953.[1] 1 godina i 20 dana
2:06,6 Nina Otkalenko  Sovjetski Savez Kijev, SSSR 9. septembar 1954.[1] 1 godina i 8 dana
2:05,0 Nina Otkalenko  Sovjetski Savez Zagreb, Jugoslavija 24. septembar 1955.[1] 4 godine, 9 meseci i 9 dana
2:04,3 Ljudmila Ševcova  Sovjetski Savez Moskva, SSSR 3. jul 1960.[1] 2 meseca i 4 dana
2:04,3 2:04,50 Ljudmila Ševcova  Sovjetski Savez Rim, Italija 7. septembar 1960.[1] 1 godina, 5 meseci i 24 dana
2:01,2+ Diksi Vilis  Australija Pert, Australija 3. mart 1962.[1] 2 godine, 7 meseci i 17 dana
2:01,1 En Paker  Velika Britanija Tokio, Japan 20. oktobar 1964.[1] 2 godine, 8 meseci i 8 dana
2:01,0 Džudi Polok  Australija Helsinki, Finska 28. jun 1967.[1] 1 godina i 22 dana
2:00,5 Vera Nikolić  Jugoslavija London, Ujedinjeno Kraljevstvo 20. jul 1968.[1] 2 godine, 11 meseci i 21 dan
1:58,5 1:58,45 Hildegard Falk  Zapadna Nemačka Štutgart, Zapadna Nemačka 11. jul 1971.[1] 2 godine, 1 mesec i 13 dana
1:57,5 1:57,48 Svetla Zlateva  Bugarska Pirej, Grčka 24. avgust 1973.[1] 4 godine, 11 meseci i 1 dan
1:56,0 Valentina Gerasimova  Sovjetski Savez Kijev, SSSR 12. jun 1976.[1] 1 mesec i 14 dana
1:54,9 1:54,94 Tatjana Kazankina  Sovjetski Savez Montreal, Kanada 26. jul 1976.[1] 3 godine, 10 meseci i 17 dana
1:54,9 1:54,85 Nadežda Olizarenko  Sovjetski Savez Moskva, SSSR 12. jun 1980.[1] 1 mesec i 15 dana
1:53,5 1:53,43 Nadežda Olizarenko  Sovjetski Savez Moskva, SSSR 27. jul 1980.[1] 3 godine, 1 mesec i 14 dana
1:53,28 Jarmila Kratohvilova  Čehoslovačka Minhen, Zapadna Nemačka 26. jul 1983.[1] 44 godine i 17 dana

y – vreme postignuto na 880 jardi i ratifikovano kao rekord na 800 metara

+ – vreme izmereno kao prolazno vreme u nekoj dužoj distanci

Od 1981. IAAF je prihvatio elektronsko merenje vremena do stotinke sekunde za sve discipline do 10.000 m (uključujući i nju).[1] Zato je rekord Nadežde Olizarenko 1:53,5 iz 1980. godine prilagođen na 1:53,43.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d đ e ž z i j k l lj m n nj o p r s t ć u f h c č š „16th IAAF World Championships In Athletics: IAAF Statistics Handbook. London 2017.” (pdf). Monte Carlo: IAAF Media & Public Relations Department. 2017. str. 777−778. Pristupljeno 23. 6. 2018. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]