Pređi na sadržaj

Sarajevski proces (1983)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Sarajevski proces je naziv za suđenje grupi muslimanskih intelektualaca u Sarajevu 1983. godine, na čelu sa Alijom Izetbegovićem, zbog „muslimanskog nacionalizma” i „neprijateljske propagande”.

Hapšenje

[uredi | uredi izvor]

Služba državne bezbednosti SR Bosne i Hercegovine je 23. marta 1983. godine u operaciji "Trebević", uhapsila Aliju Izetbegovića, Omera Behmena, Ismeta Kasumagića, Edhema Bičakčića, Husa Živalja, Mustafu Spahića, Džemaludina Latića, Derviša Đurđevića, Melika Salihbegovića i Đula Bičakčića.

Na prvom saslušanju, Izetbegović je izrazio pohvale na račun SDB-a koji čuva Jugoslaviju. Demantovao je da ima političkih ambicija. Istu izjavu su dali i ostali.[1]

Sudski postupak

[uredi | uredi izvor]

U temelju optužnice, nalazila se "Islamska deklaracija", koju je Izetbegović napisao 1970. godine. Optuženi su u istrazi davali različite iskaze nego pred sudom, zbog pritisaka i torture SDB-a. Mustafa Spahić je izjavu o iznuđivanju iskaza dao i pred Vrhovnim sudom. Ipak, na suđenju su uvažene samo prvobitne izjave.

Tužilaštvo je izvelo 59 svedoka, dok je odbrana izvela svega tri. Traženo je i da suđenje bude javno, umesto dopuštanju odabranih novinara da prisustvuju suđenju.

Peticija

[uredi | uredi izvor]

Vojislav Šešelj i Dobrica Ćosić su pokrenuli peticiju za oslobođenje Izetbegovića i ostalih, koju je potpisalo mnogo članova Srpske akademije nauka i umetnosti.[2]

Presuda

[uredi | uredi izvor]
  • Alija Izetbegović, 14 godina
  • Omer Behmen, 15 godina
  • Hasan Čengić, 10 godina
  • Ismet Kasumagić, 10 godina
  • Edhem Bičakčić, 7 godina
  • Husein Živalj, 6 godina
  • Mustafa Spahić, 5 godina
  • Džemaludin Latić, 6 godina i 6 meseci
  • Salih Behmen, 5 godina
  • Derviš Đurđević
  • Melika Salihbegović
  • Đula Bičakčić

Epilog

[uredi | uredi izvor]

Izetbegović je amnestiran 1988. godine i pušten iz zatvora u Zenici, kao i ostali osuđeni.

Kasnije je podrška Šešelja i Ćosića tumačena kao velikosrpski pokušaj da se Bosna i Hercegovina podeli, čime bi se otvorio put da se Srbiji pripoje srpski delovi BiH.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Delalić, Medina; Šačić, Suzana (6. 11. 2009). „Muslimanski intelektualci u stranci (1)”. samizdat. Arhivirano iz originala 09. 01. 2020. g. Pristupljeno 20. 09. 2020. 
  2. ^ „Vojislav Šešelj: Ja sam pokrenuo prvu peticiju za oslobađanje Alije Izetbegovića iz zatvora 1983. godine”. 30. oktobar 2018.