Pređi na sadržaj

Sinkopa izazvana kašljanjem

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Sinkopa izazvana kašljanjem (SIK) jedan je od situacionih prolaznih gubitaka svesti (sinkope), koje se javljav neposredno nakon precipitirajućih situacija, kao što su mokrenje, defekacija, kašalj ili gutanje. Generalno, takve situacione sinkope se smatraju oblicima neuralno posredovane sinkope sa vazodilatacijom ili bradikardijom posredovanom refleksom, mada etiološki mogu biti uključeni i drugi mehanizmi. Sinkopa izazvana kašljanjem slična je sinkopi izazvanoj štucanjem i sinkopi izazvanoj kijanjem koj su manje uobičajena, ali blisko povezana stanja koja očigledno deluju na osnovu slični patofizioloških mehanizama.[1]

Istorijat i terminologija

[uredi | uredi izvor]

Sinkopa izazvana kašljanjem bila je poznat britanskom lekaru Vilijamu Heberdenu (1710 do 1801), a u kasnom 18. veku i francuskom neurologu Žan-Martin Šarkou (1825 do 1893) koji prvi precizno opisao SIK 1870-ih i nazvao je „grkljanska vrtoglavica“. Šarko je simptome pripisao refleksnoj iritaciji laringealnih nerava.[1]

Kasniji autori su simptome generalno pripisivali „laringealnoj epilepsiji“ sve do oko Drugog svetskog rata kada su britanski vojni lekar Ser Alan Filmer Ruk (1892 do 1960) i drugi predložili kardiovaskularne mehanizme.U to vreme, Ruk je bio vazduhoplovni vicemaršal u Kraljevskom vazduhoplovstvu i počasni lekar kralja Engleske.

Etiopatogeneza

[uredi | uredi izvor]

Pacijenti sa sinkopom od kašlja su pretežno mišićavi, gojazni muškarci srednjih godina koji su sadašnji ili bivši pušači i imaju tendenciju da preteraju sa alkoholom.[1]

U nekoliko (ne nužno međusobno isključujućih) patofizioloških procesa koji mogu izazvati ili doprineti SIK, uključuju:

  • Valsalvino indukovano smanjenje minutnog volumena,
  • povećan intrakranijalni pritisak,
  • srčane aritmije,
  • stimulaciju preosetljivog karotidnog sinusa,
  • neuralni refleks hipotenzije izazvan kašljem - bradikardija, * laringospazam,
  • pojačana opstrukcija odliva leve komore,
  • impaktacija hernije moždanog stabla,
  • smanjen cerebralni protok krvi,
  • insuficijencija ventila unutrašnje jugularne vene.

Terapija

[uredi | uredi izvor]

Lečenje sinkope izazvane kašljanjem fokusira se na lečenje:

Kašlja (npr. bronhodilatatorima i antitusicima)

Osnovnih stanja (koja zahtevaju odvojeno lečenje), u koja spadaju:

  • srčanih funkcija,
  • krvnog pritiska
  • zapremine (volumena) krvi,
  • promene posredovane refleksom,
  • ekstrakranijalne vaskularne prohodnosti (koja zahtevati odvojeno lečenje.

Prestanak pušenja je usko povezan sa smanjenjem simptoma i treba ga snažno podsticati.

Prognoza

[uredi | uredi izvor]

Dugoročna prognoza sinkope izazvane kašljanjem u velikoj meri zavisi od prognoze osnovnog stanja, ali i sama SIK može dovesti do teških telesnih povreda, uključujući disekciju vertebralne arterije.

Vidi još

[uredi | uredi izvor]

Izvori

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b v „Cough syncope”. MedLink Neurology (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-08-24. 

Literatura

[uredi | uredi izvor]
  • Rook AF. Coughing and unconsciousness; the so-called laryngeal epilepsy. Brain J Neurol. 1946;69:138-148.
  • Dickinson O, Akdemir B, Puppala VK, et al. Blunted chronotropic response to hypotension in cough syncope. JACC Clin Electrophysiol. 2016;2(7):818-824.
  • Choi YS, Kim JJ, Oh BH, Park YB, Seo JD, Lee YW. Cough syncope caused by sinus arrest in a patient with sick sinus syndrome. Pacing Clin Electrophysiol. 1989;12:883-886.
  • Hart G, Oldershaw PJ, Cull RE, Humphrey P, Ward D. Syncope caused by cough-induced complete atrioventricular block. Pacing Clin Electrophysiol. 1982;5:564-566.
  • Coplan NL, Schweitzer P. Carotid sinus hypersensitivity. Case report and review of the literature. Am J Med. 1984;77:561-565.
  • Girsky MJ, Criley JM. Images in cardiovascular medicine. Cough cardiopulmonary resuscitation revisited. Circulation. 2006;114:530-531.

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]
Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).