Slatina (grad)
Slatina | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Hrvatska |
Županija | Virovitičko-podravska |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2011. | 10.208 |
Aglomeracija (2011.) | 13.686 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 45° 42′ 07″ S; 17° 42′ 03″ I / 45.702062° S; 17.700935° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Površina | 156 km2 |
Ostali podaci | |
Gradonačelnik | Denis Ostrošić |
Poštanski broj | 33520 Slatina |
Pozivni broj | +385 33 |
Registarska oznaka | SL |
Veb-sajt | |
www.slatina.hr |
Slatina (ranije Podravska Slatina) je grad u severnoj Slavoniji, u Virovitičko-podravskoj županiji, Republika Hrvatska. Prema prvim rezultatima popisa iz 2011. u gradu je živelo 13.686 stanovnika, a u samom naselju je živelo 10.208 stanovnika.[1]
Istorija
[uredi | uredi izvor]Ovde je bila bitka kod Slatine 1562. godine.
Početkom 20. veka Slatina je pravoslavna parohija sa filijalama, okolnim selima: Bakići, Kozice, Lipovac i Lukavac. U mestu je politička opština, crkvena opština, kotarski i drugi organi, pošta i brzojav, pravoslavna crkva i komunalna škola. U Slatini živi 1431 Srbin pravoslavac (27%) sa 307 domova (29%). Crkvene matice su zavedene 1777. godine, parohija je treće klase, ima parohijski dom. Pravoslavna crkva posvećena Sv. apostolima Petru i Pavlu građena je 1750. godine. Templo je oslikao 1785. godine ikonopisac Jovan Grabovan. Predsednik crkvene opštine 1905. godine je Simeon Kokanović a paroh već sedam godina pop Vasilije Svilar, rođen u Pećanima 1869. godine. U mesnoj komunalnoj školi predaje učitelj Lazar Savić, a 50 đaka ide u reddovnu nastavu a 26 u prazničnu školu.[2]
Godine 1935. trgovište Slatina je promenila zvanično naziv u Podravska Slatina.[3]
Drugi svetski rat
[uredi | uredi izvor]Sreski načelnik u Podravskoj Slatini Florijan Kosnica, na zborovima je javno izjavljivao da su Srbi „van zakona“.
U Podravskoj Slatini viđeniji su Srbi zatvarani i u zatvoru batinama prisiljavani da se pokatoliče. Oni koji su podneli molbu za pokatoličavanje odmah su puštani na slobodu, dok oni koji su bili na slobodi, a nisu podneli molbe za katoličenje odvođeni u zatvore, tučeni i prisiljavani da to učine. Tako su postupali i u selima ovoga sreza.[4]
U Podravskoj Slatini je, po okupaciji 1941. godine, uhapšen veliki broj uglednih građana – njih oko 40, među kojima Milan Novaković, trgovac, dr Preradović, javni beležnik, Đorđe Selaković, advokat Marko Drobac, nadlugar Gliša Zečić, trgovac i dr.[5][nepouzdan izvor?]
U srezu Podravska Slatina porušene su pravoslavne crkve u Medincima, Voćinu, Lisičanima, Suhoj Mlaki, Dobroviću, Novoj Bukovici, Podravskoj Slatini.[6]
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]Grad Slatina
[uredi | uredi izvor]Broj stanovnika po popisima
[uredi | uredi izvor]godina popisa | 2001. | 1991. | 1981. | 1971. | 1961. | 1953. | 1948. | 1931. | 1921. | 1910. | 1900. | 1890. | 1880. | 1869. | 1857. |
br. stanovnika | 14.819 | 15.844 | 14.638 | 13.475 | 12.598 | 12.509 | 11.805 | 11.929 | 10.290 | 10.201 | 9.188 | 8.372 | 6.548 | 6.625 | 5.464 |
- napomene:
Nastao iz stare opštine Podravska Slatina. Do 1991. iskazivan pod imenom Podravska Slatina. U 1981. deo podataka sadržan je u opštini Sopje.
Slatina (naseljeno mesto)
[uredi | uredi izvor]Broj stanovnika po popisima
[uredi | uredi izvor]godina popisa | 2001. | 1991. | 1981. | 1971. | 1961. | 1953. | 1948. | 1931. | 1921. | 1910. | 1900. | 1890. | 1880. | 1869. | 1857. |
br. stanovnika | 10.920 | 11.416 | 9.923 | 8.066 | 6.318 | 5.735 | 5.006 | 5.100 | 3.861 | 3.785 | 3.180 | 2.828 | 2.236 | 2.070 | 1.451 |
- napomene:
Do 1910. iskazivano pod imenom Slatina. Od 1921. do 1991. iskazivano pod imenom Podravska Slatina. U 1981. povećano pripajanjem naselja Slatinski Lipovac. Za to bivše naselje sadrži podatke od 1857. U 1948. godini sadrži deo podataka za naselje Medinci.
Popis 1991.
[uredi | uredi izvor]Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mesto Podravska Slatina je imalo 11.416 stanovnika, sledećeg nacionalnog sastava:
Galerija
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ „Popis stanovništva 2011.”. Državni zavod za statistiku RH. Pristupljeno 09. 04. 2014.
- ^ Mata Kosovac: "Srpska pravoslavna mitropolija Karlovačka po podacima iz 1905. godine", Karlovci 1910.
- ^ "Prosvetni glasnik", Beograd 1935.
- ^ Stranjaković 1991, str. 303.
- ^ Slavka Pištelić, opštinski činovnik iz Podravske Slatine, u Beogradu 6. jula 1942. (K)
- ^ Miloš Ivošević iz Grede, srez Podravska Slatina, Popović 31.12.1941. godine
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Gelo, Jakov (1998). Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima. Zagreb: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. ISBN 978-953-6667-07-9.
- CD-rom: „Naselja i stanovništvo RH od 1857—2001. godine“, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.