Srbija na Olimpijskim igrama
Srbija na olimpijskim igrama | |||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
![]() | |||||||||
MOK kod | SRB | ||||||||
NOK | Olimpijski komitet Srbije | ||||||||
Veb-sajt | oks | ||||||||
Letnje olimpijske igre | |||||||||
Medalje |
| ||||||||
Učešće na igrama (pregled) | |||||||||
Letnje igre | |||||||||
Zimske igre | |||||||||
Ostala učešća | |||||||||
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
Srbija je do sada samostalno učestvovala četiri puta na Letnjim i tri puta na Zimskim olimpijskim igrama. Debitovala je kao Kraljevina Srbija na Letnjim olimpijskim igrama 1912. godine u Stokholmu, a prvi naredni nastup, kao Republika Srbija, je ostvarila nakon 96 godina na Letnjim olimpijskim igrama 2008 u Pekingu.
Sportisti sa današnje teritorije Srbije su učestvovali u sklopu drugih olimpijskih timova, najviše kao deo nekoliko jugoslovenskih država u periodu od 1920. do 2006. godine.
Istorija
[uredi | uredi izvor]Iako Srbija zvanično nije učestvovala u takmičarskom delu prvih modernih olimpijskih igara održanih 1896. godine u Atini, igrama prisustvovao je i kralj Srbije Aleksandar Obrenović na poziv grčkog kralja Đorđa I. Sportisti sa današnje teritorije Vojvodine takmičili su se kao deo olimpijskog tima Mađarske (kao dela Austrougarske). Na prvim igrama u Atini Momčilo Tapavica iz Nadalja osvojio bronzanu medalju u tenisu i postao prvi sportista sa današnje teritorije Srbije i prvi etnički Srbin učesnik i osvajač olimpijske medalje. Atletičar Đuro Stantić iz Subotice je osvojio zlatnu medalju na Olimpijskim međuigrama 1906. u Atini, a gimnastičar Jožef Berkeš iz Pančeva je došao do srebrne medalje na Letnjim olimpijskim igrama 1912. u Stokholmu, kada je današnja teritorija Vojvodine i dalje bila deo Austrougarske.[1]
Olimpijski komitet Srbije je osnovan 23. februara 1910. godine pod imenom Srpski olimpijski klub na inicijativu mladih oficira školovanih u Francuskoj, među kojima je vodeću ulogu imao Svetomir Đukić.[2] Godine 1911. je promenio ime u Centralni olimpijski klub pa je 17. jula 1912. dobio ime Olimpijski komitet Srbije. Na kongresu u Stokholmu, koji je trajao od 4. do 17. jula 1912, primljen je u Međunarodni olimpijski komitet, a i Svetomir Đukić je postao član MOK. Prvi put na igrama sportisti iz Srbije pojavili su se na Letnjim olimpijskim igrama 1912. godine u Stokholmu . Prvi olimpijci su bili sprinter Dušan Milošević) i maratonac Dragutin Tomašević.
Nakon Prvog svetskog rata srpski sportisti učestvovali su kao deo nekoliko jugoslovenskih zemalja, a na Letnje olimpijske igre 1992. održanim u Barseloni su se zbog međunarodnih sankcija SR Jugoslaviji takmičili pod olimpijskom zastavom kao nezavisni učesnici.
Za jedan od važnijih momenata u modernijoj istoriji olimpijskih igara je zaslužan srpski košarkaš i sportski funkcioner Borislav Stanković, dugogodišnji sekretar FIBA i član MOK-a, koji je uticao na promenu pravila i omogućio dozvolu košarkašima iz NBA lige da nastupe za reprezentaciju, što je rezultiralo debijem Drim-tima u Barseloni.[3]
Olimpijski komitet Srbije je pravni naslednik JOKa i OKSCG, što su potvrdili, Međunarodni olimpijski komitet, Svetska asocijacija nacionalnih olimpijskih komiteta, Evropski olimpijski komiteti, Međunarodni komitet Mediteranskih igara i Asocijacija nacionalnih olimpijskih komiteta zemalja Balkana. OKS-u je tako priznat legitimitet od 1912. i nije morao da se ponovo učlanjuje u Međunarodni olimpijski komitet.[4],[5]
Nakon 96 godina, Srbija je ponovo učestvovala pod svojim imenom i zastavom na Olimpijskim igrama u Pekingu 2008. Godine 2010. ostvaren je debitantski nastup na Zimskim olimpijskim igrama. Stotu olimpijsku medalju za Olimpijski komitet Srbije (računajući i JOK i OKSCG) osvojila je Ivana Maksimović u streljaštvu na Olimpijskim igrama 2012. godine u Londonu.[6]
Beograd je dvaput bio zvanični kandidat za grada domaćina i to za Letnje olimpijske igre 1992, kada je ispao u trećem krugu glasanja Međunarodnog olimpijskog komiteta (tada su se igre održale u Barseloni), i Letnje olimpijske igre 1996., kada je grad domaćin bila Atlanta.[7]
Medalje
[uredi | uredi izvor]Posle LOI 2020. (Tokio, Japan)
- Osvojene medalje po igrama
Država | ![]() LOI |
![]() Zlato |
![]() Srebro |
![]() Bronza |
![]() Ukupno |
![]() ZOI |
![]() Zlato |
![]() Srebro |
![]() Bronza |
![]() Ukupno |
![]() OI |
![]() Zlato |
![]() Srebro |
![]() Bronza |
![]() Ukupno |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
![]() |
1 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 1 | 0 | 0 | 0 | 0 |
![]() |
5 | 3 | 2 | 3 | 8 | 3 | 0 | 0 | 0 | 0 | 8 | 3 | 2 | 3 | 8 |
![]() |
11 | 23 | 27 | 25 | 75 | 10 | 0 | 3 | 1 | 4 | 21 | 23 | 30 | 26 | 79 |
![]() |
1 | 0 | 1 | 2 | 3 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 1 | 0 | 1 | 2 | 3 |
![]() |
2 | 2 | 2 | 3 | 7 | 2 | 0 | 0 | 0 | 0 | 4 | 2 | 2 | 3 | 7 |
![]() |
1 | 0 | 2 | 0 | 2 | 1 | 0 | 0 | 0 | 0 | 2 | 0 | 2 | 0 | 2 |
![]() |
4 | 6 | 7 | 11 | 24 | 3 | 0 | 0 | 0 | 0 | 7 | 9 | 8 | 12 | 29 |
Ukupno | 25 | 34 | 41 | 44 | 119 | 19 | 0 | 3 | 1 | 4 | 44 | 34 | 44 | 45 | 123 |
- Osvojene medalje po sportovima
Sport | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
---|---|---|---|---|
![]() |
5 | 6 | 7 | 18 |
![]() |
5 | 5 | 3 | 13 |
![]() |
5 | 2 | 4 | 11 |
![]() |
4 | 5 | 6 | 15 |
![]() |
3 | 2 | 6 | 11 |
![]() |
3 | 1 | 1 | 5 |
![]() |
2 | 3 | 1 | 6 |
![]() |
2 | 1 | 1 | 4 |
![]() |
1 | 6 | 4 | 11 |
![]() |
1 | 3 | 1 | 4 |
![]() |
1 | 2 | 0 | 3 |
![]() |
1 | 1 | 3 | 5 |
![]() |
1 | 1 | 2 | 4 |
![]() |
1 | 0 | 0 | 1 |
![]() |
0 | 2 | 1 | 3 |
![]() |
0 | 2 | 0 | 2 |
![]() |
0 | 1 | 1 | 2 |
![]() |
0 | 1 | 1 | 2 |
![]() |
0 | 0 | 2 | 2 |
![]() |
1 | 0 | 1 | 1 |
Ukupno (20) | 36 | 44 | 45 | 125 |
Pregled učešća i osvojenih medalja na Olimpijskim igrama pod zastavom Srbije
[uredi | uredi izvor]Letnje olimpijske igre
[uredi | uredi izvor]Učešće i osvojene medalje na LOI
[uredi | uredi izvor]Učešće i osvojene medalje na ZOI | ![]() | |||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
LOI | Nosilac zastave | Učešće | Muškarci | Žene | Sport | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
Rang |
1896—1908. | Nije učestvovala | |||||||||
![]() |
Dragutin Tomašević | 2 | 2 | 0 | 1 | 0 | 0 | 0 | 0 | — |
1920—1988. | Kao deo Kraljevine Jugoslavije i SFR Jugoslavije | |||||||||
![]() |
Kao deo Nezavisnih učesnika | |||||||||
1996—2004. | Kao deo SR Jugoslavije i Srbije i Crne Gore | |||||||||
![]() |
Jasna Šekarić | 91 | 66 | 25 | 11 | 0 | 1 | 2 | 3 | 62. |
![]() |
Novak Đoković | 116 | 80 | 36 | 15 | 1 | 1 | 2 | 4 | 42. |
![]() |
Ivana Anđušić Maksimović | 103 | 58 | 45 | 14 | 2 | 4 | 2 | 8 | 32. |
![]() |
Sonja Vasić Filip Filipović |
86 | 42 | 44 | 15 | 3 | 1 | 5 | 9 | 28. |
![]() |
Maja Ognjenović Dušan Mandić |
113 | 70 | 43 | 15 | 3 | 1 | 1 | 5 | |
![]() |
||||||||||
![]() |
||||||||||
Ukupno (5) | 511 | 318 | 193 | 9 | 8 | 12 | 29 | — |
Pregled učešća sportista Srbije i osvojenih medalja po sportovima na LOI
[uredi | uredi izvor]Sport | Period | Ukupno | Muškarci | Žene | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() | |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Prvo | Poslednje | ||||||||
![]() |
1912 | 2020 | 22 | 13 | 9 | 0 | 0 | 1 | 1 |
![]() |
2008 | 2016 | 4 | 3 | 1 | 0 | 0 | 0 | 0 |
![]() |
2012 | 2020 | 1 | 1 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
![]() |
2008 | 2020 | 23 | 23 | 0 | 2 | 0 | 2 | 4 |
![]() |
2008 | 2020 | 9 | 8 | 1 | 0 | 0 | 0 | 0 |
![]() |
2020 | 2020 | 1 | 0 | 1 | 1 | 0 | 0 | 1 |
![]() |
2012 | 2020 | 17 | 9 | 8 | 0 | 1 | 0 | 1 |
![]() |
2016 | 2020 | 24 | 12 | 12 | 0 | 1 | 2 | 3 |
![]() |
2008 | 2020 | 40 | 18 | 22 | 0 | 1 | 1 | 2 |
![]() |
2008 | 2020 | 13 | 7 | 6 | 0 | 1 | 0 | 1 |
![]() |
2008 | 2020 | 4 | 4 | 0 | 1 | 0 | 1 | 2 |
![]() |
2012 | 2012 | 15 | 15 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
![]() |
2008 | 2020 | 2 | 2 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
![]() |
2008 | 2020 | 13 | 7 | 6 | 0 | 2 | 2 | 4 |
![]() |
2012 | 2020 | 4 | 1 | 3 | 2 | 1 | 1 | 4 |
![]() |
2008 | 2020 | 7 | 4 | 3 | 0 | 0 | 1 | 1 |
![]() |
2008 | 2008 | 18 | 18 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
![]() |
2012 | 2020 | 2 | 2 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
Ukupno (18) | 218 | 147 | 71 | 6 | 7 | 11 | 24 |
Razlika u gornje dve tabele od 94 učesnika (59 muškaraca i 35 žena) nastala je u ovoj tabeli jer je svaki sportista bez obzira koliko je puta učestvovao na igrama i u koliko raznih disciplina i sportova na istim igrama računat samo jednom.
Osvajači medalja na LOI
[uredi | uredi izvor]Zimske olimpijske igre
[uredi | uredi izvor]Učešće i osvojene medalje na ZOI
[uredi | uredi izvor]Učešće i osvojene medalje na ZOI | ![]() | |||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
ZOI | Nosilac zastave | Učešće | Muškarci | Žene | Sport | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
Rang |
1924—1992[8] | Kao deo Kraljevine Jugoslavije i SFR Jugoslavije | |||||||||
1994—2006[9] | Kao deo SR Jugoslavije i Srbije i Crne Gore | |||||||||
![]() |
Jelena Lolović | 10 | 6 | 4 | 4 | 0 | 0 | 0 | 0 | - |
![]() |
Milanko Petrović | 8 | 5 | 3 | 5 | 0 | 0 | 0 | 0 | - |
![]() |
Nevena Ignjatović | 4 | 3 | 1 | 2 | 0 | 0 | 0 | 0 | - |
![]() |
||||||||||
![]() |
||||||||||
Ukupno (3) | 22 | 14 | 8 | 0 | 0 | 0 | 0 | - |
Pregled učešća sportista Srbije i osvojenih medalja po sportovima na ZOI
[uredi | uredi izvor]Sport | Period | Ukupno | Muškarci | Žene | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() | |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Prvo | Poslednje | ||||||||
![]() |
2010 | 2018 | 5 | 2 | 3 | 0 | 0 | 0 | 0 |
![]() |
2010 | 2014 | 1 | 1 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
![]() |
2010 | 2014 | 5 | 5 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
![]() |
2010 | 2018 | 6 | 4 | 2 | 0 | 0 | 0 | 0 |
![]() |
2014 | 2014 | 1 | 0 | 1 | 0 | 0 | 0 | 0 |
Ukupno (5) | 18 | 12 | 6 | 0 | 0 | 0 | 0 |
Razlika u gornje dve tabele od 4 učesnika (2 muškarca i 2 žene) nastala je u ovoj tabeli jer je svaki sportista bez obzira koliko je puta učestvovao na igrama i u koliko raznih disciplina i sportova na istim igrama računat samo jednom.
Višestruki osvajači medalja
[uredi | uredi izvor]Spisak sportista koji su barem jednom na Olimpijskim igrama nastupali pod zastavom Srbije kao samostalne države i koji su tokom karijere osvojili više od jedne medalje.
Takmičar | Sport | Period | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() | |
---|---|---|---|---|---|---|---|
Prva | Poslednja | ||||||
Dušan Mandić | ![]() |
2012. | 2024. | 3 | 0 | 1 | 4 |
Nikola Jakšić | ![]() |
2016. | 2024. | 3 | 0 | 0 | 3 |
Sava Ranđelović | ![]() |
2016. | 2024. | 3 | 0 | 0 | 3 |
Duško Pijetlović | ![]() |
2008. | 2020. | 2 | 0 | 2 | 4 |
Andrija Prlainović | ![]() |
2008. | 2020. | 2 | 0 | 2 | 4 |
Filip Filipović | ![]() |
2008. | 2020. | 2 | 0 | 2 | 4 |
Milan Aleksić | ![]() |
2012. | 2020. | 2 | 0 | 1 | 3 |
Stefan Mitrović | ![]() |
2012. | 2020. | 2 | 0 | 1 | 3 |
Gojko Pijetlović | ![]() |
2012. | 2020. | 2 | 0 | 1 | 3 |
Milica Mandić | ![]() |
2012. | 2020. | 2 | 0 | 0 | 2 |
Branislav Mitrović | ![]() |
2016. | 2020. | 2 | 0 | 0 | 2 |
Jasna Šekarić | ![]() |
1988. | 2004. | 1 | 3 | 1 | 5 |
Damir Mikec | ![]() |
2008. | 2024. | 1 | 1 | 0 | 2 |
Slobodan Nikić | ![]() |
2004. | 2016. | 1 | 1 | 1 | 3 |
Živko Gocić | ![]() |
2008. | 2016. | 1 | 0 | 2 | 3 |
Andrija Gerić | ![]() |
1996. | 2000. | 1 | 0 | 1 | 2 |
Nikola Grbić | ![]() |
1996. | 2000. | 1 | 0 | 1 | 2 |
Vladimir Vujasinović | ![]() |
2000. | 2008. | 0 | 1 | 2 | 3 |
Dejan Savić | ![]() |
2000. | 2008. | 0 | 1 | 2 | 3 |
Aleksandar Ćirić | ![]() |
2000. | 2008. | 0 | 1 | 2 | 3 |
Vanja Udovičić | ![]() |
2004. | 2012. | 0 | 1 | 2 | 3 |
Aleksandar Šapić | ![]() |
2000. | 2008. | 0 | 1 | 2 | 3 |
Miloš Ćuk | ![]() |
2016. | 2024. | 2 | 0 | 0 | 2 |
Nikola Dedović | ![]() |
2020. | 2024. | 2 | 0 | 0 | 2 |
Strahinja Rašović | ![]() |
2020. | 2024. | 2 | 0 | 0 | 2 |
Denis Šefik | ![]() |
2004. | 2008. | 0 | 1 | 1 | 2 |
Tijana Bogdanović | ![]() |
2016. | 2020. | 0 | 1 | 1 | 2 |
Tijana Bošković | ![]() |
2016. | 2020. | 0 | 1 | 1 | 2 |
Bjanka Buša | ![]() |
2016. | 2020. | 0 | 1 | 1 | 2 |
Brankica Mihajlović | ![]() |
2016. | 2020. | 0 | 1 | 1 | 2 |
Maja Ognjenović | ![]() |
2016. | 2020. | 0 | 1 | 1 | 2 |
Silvija Popović | ![]() |
2016. | 2020. | 0 | 1 | 1 | 2 |
Milena Rašić | ![]() |
2016. | 2020. | 0 | 1 | 1 | 2 |
Bogdan Bogdanović | ![]() |
2016. | 2024. | 0 | 1 | 1 | 2 |
Nikola Jokić | ![]() |
2016. | 2024. | 0 | 1 | 1 | 2 |
Nikola Rađen | ![]() |
2008. | 2012. | 0 | 0 | 2 | 2 |
Slobodan Soro | ![]() |
2008. | 2012. | 0 | 0 | 2 | 2 |
Novak Đoković | ![]() |
2008. | 2024. | 1 | 0 | 1 | 2 |
- Podebljana imena predstavljaju i dalje aktivne sportiste
- Ukošene godine predstavljaju osvojene medalje pod zastavom neke od država prethodnica
Osvajači medalja kao sportisti i treneri
[uredi | uredi izvor]Sportista | Sport | Kao takmičar | Kao trener / selektor | ||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Period | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
Period | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() | ||
Dejan Savić | ![]() |
2000–2008. | 0 | 1 | 2 | 3 | 2016–2020. | 2 | 0 | 0 | 2 |
Goran Maksimović | ![]() |
1988. | 1 | 0 | 0 | 1 | 2004–2012. | 0 | 2 | 1 | 3 |
Aleksandar Đorđević | ![]() |
1996. | 0 | 1 | 0 | 1 | 2016. | 0 | 1 | 0 | 1 |
Zanimljivosti
[uredi | uredi izvor]- Najmlađi učesnik: Anja Crevar (16 godina, 75 dana) — plivanje 2016.
- Najstariji učesnik: Jasna Šekarić (46 godina, 228 dana) — streljaštvo 2012.
- Prva medalja: Milorad Čavić (2008)
- Prva zlatna medalja: Milica Mandić (2012)
- Najbolji plasman na LOI: 28 (2020)
- Najbolji plasman na ZOI: bez medalja
Vidi još
[uredi | uredi izvor]- Olimpijski komitet Srbije
- Srbija na paraolimpijskim igrama
- Srbija i Crna Gora na olimpijskim igrama
- Jugoslavija na olimpijskim igrama
- Spisak nosilaca zastave Srbije na olimpijskim igrama
- Spisak srpskih olimpijaca
- Spisak osvajača olimpijskih medalja za Jugoslaviju, SCG i Srbiju
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ „Olimpijski pobednik u čizmama”. Politika. Pristupljeno 27. 1. 2020.
- ^ Istorija Olimpijskog komiteta Srbije na zvaničnom sajtu
- ^ „Kako su Stanković i Štern stvorili "modernu košarku"”. B92. Pristupljeno 27. 1. 2020.
- ^ „Srbija na sajtu MOK”. Pristupljeno 6. 2. 2012.
- ^ Mateša: 'Sve olimpijske medalje do 1988. godine pripadaju Srbiji i tu nema pomoći' - Jutarnji List
- ^ Srebro Ivane Maksimović stota medalja za Srbiju
- ^ „Zvanična prezentacija Olimpijskog pokreta (Atlanta 1996)”. Olympic.org. Pristupljeno 20. 9. 2011.
- ^ Osim 1930. i 1960.
- ^ Zbog međunarodnih sankcija, sportistima nije bilo dozvoljeno učešće 1994.