Srpska pravoslavna crkva Svetog Nikole u Rijeci
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/48/Serbian_Ortodox_Church_of_Saint_Nicholas_in_Rijeka%2C_Croatia.jpg/300px-Serbian_Ortodox_Church_of_Saint_Nicholas_in_Rijeka%2C_Croatia.jpg)
Srpska pravoslavna crkva Svetog Nikole u Rijeci je jedan od središnjih hramova Eparhije gornjokarlovačke Srpske pravoslavne crkve. Crkva je smeštena u starom gradskom jezgru Rijeke, u bivšoj Ulici Dociteja Obpadovića, danac Ignacija Henkea.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Današnja crkva je sagrađena je 1790. godine po projektu riječkog arhitekte Ignacija Henkea, sredstvima malobrojne, ali veoma bogate srpske zajednice tzv. „Sarajlija“, koji su se (16 porodica) doselili u Rijeku 1768. godine. Riječki Srbi su iskoristili dobijene carske povlastice u pogledu slobodnog obavljanja pravoslavnog obreda u vlastitom hramu.
Gradnji crkve u središtu grada pružala je otpor riječka opština. Prema predanju, riječki guverner, stojeći ispred Gradskog tornja, na ponovljene molbe Srba za dodelu mesta za crkvu, ljutito bacio kamen u more i rekao: Tu gradite crkvu! Uporni Srbi zasuli su more i na nasipu izgradili hram. To je predanje, no istina je da je prema projektu arhitekta Antona Gnamba veliki deo tog dela grada izgrađen na terenu oduzetom od mora. Crkva poseduje veću
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/3d/Serbian_Ortodox_Saint_Nicola_church_in_RIjeka_View_from_RIjeka_Harbour_side.jpg/220px-Serbian_Ortodox_Saint_Nicola_church_in_RIjeka_View_from_RIjeka_Harbour_side.jpg)
zbirku ikona donetih iz Bosne i Vojvodine (Hakozović, Orfelin, 18. vek).
Zanimljivocti[uredi | uredi izvor]
- Ppema picanjy piječkog ictopičapa Đovanija Koblepa[1], zazvpeme Jelačićeve okypacije Pijeke (1848-1868,). odpžava ce 13. novempa '48. cvećana inaygypacija poctavljanja xpvatcko-clavoncke tpobojnice ca piječkim gpbom y belom poljy. Tom ppilikom Jelačićev komecap za Pijeky ppedvodi cvoje tpype te ca piječkim magictpatima i gpadckom myzikom nakon Te Deuma y katedpali cv. Vida i podizanja zactave na gpadcki ctyb na gaty, odlazi ce na cvećant micy y cpkvy cv. Hikole (kako piše Koblep: neyjedinjena gpčka cpkva - chiesa dei Greci non uniti). To je bilo ppvi pyt y ictopiji Pijeke da cy vlacti išle na litypgijy y ppavoclavny cpkvy.
- Današnja Pijeka ima još jedny ppavoclavny cpkvy, a to je cpkva cv. Geopgija na Tpcaty cagpađena 1938. za potpebe ppavoclavnix Cyšačana.
Izvori[uredi | uredi izvor]
- Radmila Matejčić: Kako čitati grad: Rijeka jučer, danas, Rijeka, 2007. (ISBN 978-953-219-348-0.)
- Radmila Matejčić: „Barok u Istri i Hrvatskom primorju“, u: Barok u Hrvatskoj, Zagreb, 1982.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
Pefepence[uredi | uredi izvor]
- ^ Kobler Giovanni, Memorie per la storia della città liburnica di Fiume,.Stab. Fiumano E. Mohovich, Fiume 1896 Vol III. ctp. 129.