Pređi na sadržaj

Struga

Koordinate: 41° 10′ 48″ S; 20° 40′ 40″ I / 41.17997° S; 20.67769° I / 41.17997; 20.67769
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Struga
Reka Crni Drim u Strugi i Ohridsko jezero
Zastava
Grb
Administrativni podaci
Država Severna Makedonija
OpštinaStruga
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2021.15.009
Geografske karakteristike
Koordinate41° 10′ 48″ S; 20° 40′ 40″ I / 41.17997° S; 20.67769° I / 41.17997; 20.67769
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina675 m
Struga na karti Severne Makedonije
Struga
Struga
Struga na karti Severne Makedonije
Ostali podaci
GradonačelnikRamis Merko (DUI)
Poštanski broj6330
Pozivni broj046
Registarska oznakaSU
Veb-sajt
www.struga.gov.mk

Struga (mkd. Струга) je grad u Severnoj Makedoniji, u zapadnom delu države. Struga je sedište istoimene opštine.

Grad Struga se nalazi na obali Ohridskog jezera, a kroz njega protiče reka Crni Drim. Svake godine od 1962. u Strugi se održavaju „Struške večeri poezije“ — pesničko događanje na kojoj učestvuju pesnici iz Severne Makedonije i celog sveta.

Prirodne odlike

[uredi | uredi izvor]

Grad Struga se nalazi na u zapadnom delu Severne Makedonije, blizu državne granice sa Albanijom. Grad je na 180 km jugozapadno od Skoplja, glavnog grada države. Od Ohrida, kao prvog većeg grada, grad je udaljen 18 km severozapadno.

Reljef: Struga se smestila u oblasti Drimkol, koja obuhvata ravnicu obrazovanu na severnim obalama Ohridskog jezera. Zapadno od grada se uzdiže planina Jablanica, dok se severno i istočno pruža polje.

Klima u naselju, i pored znatne nadmorske visine, ima župne odlike, pa je pre umereno kontinentalna nego planinska.

Vode: Struga se obrazovala na mestu gde iz Ohridskog jezera ističe reka Crni Drim. Reka deli grad na zapadni i istočni deo.

Istorija

[uredi | uredi izvor]

Područje Struge je bilo naseljeno još od praistorije. Međutim, naselje pod današnjim (slovenskim) imenom valja se u 11. veku. Narednih vekova Struga je bila neveliko trgovište za okolna sela.

Krajem 19. veka Struga je imala oko 5.000 stanovnika, većinom pravoslavnih Slovena. Stanovništvo se mahom bavilo građevinarstvom, grnčarstvom i ribolovom.

Godine 1912. Struga se sa okolinom pripaja Kraljevini Srbiji, kasnije Jugoslaviji. Povlačenjem granice 1920. ostala je bez najbogatijih sela ali ipak nije previše zaostala, a situacija se popravila sporazumom o slobodnoj pograničnoj trgovini 1937.[1] Mesto je 1920-tih bilo malarično.[2] Struga je bila "glavna pijaca" za severnu Albaniju: donošeni su stočni proizvodi – sir, maslo, mleko i vuna – a u Albaniju su odnošeni žito, sirovine i polufabrikati. Albanci slabije dolaze nakon krize početkom 1930-tih, a još manje nakon Italijanske invazije Albanije 1939.[3] Struga je, u Ohridskom okrugu, u vreme Kraljevine SHS pripadala Bitoljskoj oblasti, koja je od 1929. deo Vardarske banovine.

Nakon okupacije 1941, Italijani su je priključili svojoj Kraljevini Albaniji, u prefekturi Debar. Petnaesti makedonski korpus NOVJ je oslobodio mesto 8. novembra 1944. Mesto je od tada u Makedoniji, nezavisnoj od 1991, pod nazivom Severna Makedonija od 2019.

Struške večeri poezije se održavaju od 1962.

Srbi u Strugi

[uredi | uredi izvor]

Reka Drim prolazeći kroz Strugu istu je delila na dva dela; na istočni gde su mahom bili Turci i zapadni gde su živeli mahom Srbi. Srbi Stružani koji su se tu masovno preselili za vreme turskog sultana Sulejmana Veličanstvenog, bili su iz Bosne i Hercegovine.[4]

Kao pretplatnici jedne srpske knjige u Beogradu se javljaju 1844. godine dvojica čitalaca "iz Oridske nahije" - "sela Ostruga": Aranđel Tomanović i Nedeljko Nestorović.[5] Biografsku knjigu o Gospodu Isusu Hristu nabavili su građani Struge i "Ohridskog okružja" 1857. godine. Oko te Berićeve knjige formiran je pretplatnički punkt u koji su ušli: Jovan Kokovčević kodžabašaj djelatelj srebra i zlata, Naum Hadži Hristić učitelj 2. klase, Tanasije Čakarović za sina Krstu, Anastas Hadžov Spasić terzija i psalmopevac u manastiru Kališke Bogorodice, Naum Hristić bivši učitelj u Kruševu, Nikola Hadžov Dimitrijević meandžija u P. Majdanu, Cvetko Belić za sinove Dimitrija i Nikolu, Stojan Muštović kafedžija za sina Zaharija, Jovan Krljević simidžija, Dimitrije Kačarović pekar, Apostol Čakarov Jovanović meandžija u Požar. i Trajko Ristić bakalin struški.[6]

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]
Izvor reke Crni Drim u Strugi, iza mosta je Ohridsko jezero.
Ohridsko jezero, na drugoj strani mosta.

Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Struga je imala 15.009 stanovnika. Početkom 20. veka tu je živelo oko 4.600 stanovnika, 3.000 Slovena hrišćana, 1.000 Turaka, 350 Albanaca hrišćana i 220 Roma.[7]

Nacionalni sastav prema popisu iz 2021.[8]
Makedonci
  
6.517 43,4%
Albanci
  
4.903 32,7%
Turci
  
810 5,4%
Aromuni
  
431 2,9%
nepopisani
  
1.552 10,3%

Većinska veroispovest mesnog stanovništva je pravoslavlje.

Galerija

[uredi | uredi izvor]

Vidi još

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Vreme", 18. sept. 1937
  2. ^ "Politika", 7. jul 1924
  3. ^ "Politika", 24. avg. 1939, str. 14
  4. ^ "Sion", Beograd 1875.
  5. ^ Matej Kostić: "Primjeri dobrodjetelji", treći deo, Novi Sad 1844. godine
  6. ^ Jovan Berić: "Život Gospoda i spasa našeg Isusa Hrista", Zemun 1857. godine
  7. ^ Kъnčov, Vasil. Makedoniя. Etnografiя i statistika, Sofiя, 1900, str. 254.
  8. ^ „Ethnic composition, all places: 2021 census (”. pop-stat.mashke.org (na jeziku: engleski). 

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]