Tršić (Loznica)
Tršić | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Mačvanski |
Grad | Loznica |
Stanovništvo | |
— 2022. | 1.124 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 44° 30′ 29″ S; 19° 16′ 08″ I / 44.5081° S; 19.2689° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 233 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 15303 |
Pozivni broj | 015 |
Registarska oznaka | LO |
Tršić je naseljeno mesto grada Loznice, u Mačvanskom okrugu. Prema popisu iz 2022. bilo je 1.124 stanovnika. Nalazi se 9 km jugoistočno od Loznice.
Ovde se od septembra 2017. nalazi Obrazovno-kulturni centar „Vuk Karadžić”.[1]
Prostor oko Spomen kuće Vuka Stefanovića Karadžića u Tršiću, manastir Tronoša i šire okruženje, koji zajedno čine celinu kulturnih i prirodnih vrednosti materijalnog i nematerijalnog nasleđa, proglašen je uredbom Vlada Srbije zaštićenim područjem izuzetnog značaja jula 2019. godine.[2] Ovde se nalazi Predeo izuzetnih odlika „Kulturni predeo Tršić – Tronoša”.[3]
Takmičenje
[uredi | uredi izvor]Selo je rodno mesto srpskog filologa i reformatora srpskog jezika Vuka Stefanovića Karadžića. Stoga Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije svake godine u saradnji sa Društvom za srpski jezik i književnost Srbije krajem maja baš u njemu organizuje Republičko takmičenje iz srpskog jezika i jezičke kulture za učenike sedmog i osmog razreda osnovnih i svih razreda srednjih škola iz države.[4]
OŠ „Vukova spomen škola”
[uredi | uredi izvor]Učenici treće i četvrte godine srednjih škola koji osvoje jedno od prva tri mesta oslobođeni su polaganja ispita iz ove oblasti prilikom upisa na Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu i priznaje im se da su postigli maksimalan broj bodova.[5] U selu se nalazi etnografski park sa spomen-kućom, objekti narodne arhitekture i objekti namenjeni posetiocima.
Etno park
[uredi | uredi izvor]Prilikom izrade etno-parka naročita pažnja bila je posvećena želji da se trajno obeleži i sačuva uspomena na Vuka i njegovo delo, kao i da se očuvaju prirodna sredina i prostorne vrednosti. Pored Vukove spomen kuće sa okućnicom, kao centralnog mesta, etnografski spomen park sadrži veći broj građevina narodnog neimarstva, karakterističan za život ljudi iz Jadra u 19. veku. U dolini reke Žeravije, od ulaza do spomen kuće postavljeni su vajati, magaze, kačare, vodenice potočare, kao i objekti namenjeni posetiocima restorani i prodavnice suvenira.[6]
Na saborištu, nekoj vrsti amfiteatra sa pozornicom, na kojoj se svake godine u septembru održava Vukov sabor, izgrađena je crkva brvnara i zvonik, koju je 2003. godine osveštao Episkop šabački Lavrentije u okviru završne svečanosti 69. Vukovog sabora. U okolnim vajatima tematski su predstavljeni stari zanati, obrađen istorijat saborovanja, likovne galerije i umetničke radionice.[7]
Vukova spomen kuća
[uredi | uredi izvor]Zauzimanjem udruženja Podrinaca i Šabačke narodne knjižnice, 1933. godine na mestu gde je bila kuća porodice Vuka Karadžića podignuta je spomen-kuća, dvodelna brvnara, delom nad podrumom, strmog krova pokrivenog šindrom, tipa kuće na ćelici. Kuća je odeljenje sa otvorenim ognjištem, pokućstvom i posuđem, karakterističnim za kuće iz 19. veka. U sobi se nalaze krevet, sto, klupa, ikone, gusle i Vukov portret iz 1816. godine, rad Pavela Đurkovića. Uz kuću je formirano dvorište u kojem se nalaze vajat, kačara, ambar i koš za kukuruz.
Povodom 100 godina Vukove smrti (1964. godine) studentske radne brigade na radnoj akciji „Tršić 64" su podigle amfiteatar sa pozornicom, koji odgovara potrebama organizovanja Vukovog sabora i Đačkog Vukovog sabora, a 1987. godine Tršić dobija celovit izgled kao kulturno-istorijsko spomenička celina. Takođe je izgrađen put od Vukove kuće do manastira Tronoša.[8]
Odnedavno u Tršiću je zaživeo i seoski turizam pretvaranjem porodičnih kuća u atraktivne objekte namenjene za smeštaj gostiju, tako da je sad moguće posetiti ovo živopisno mesto i ostati u njemu par dana i uživati u čarima domaće kuhinje kao i prirodnog seoskog ambijenta.
Demografija
[uredi | uredi izvor]U naselju Tršić živi 979 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 36.9 godina (36,0 kod muškaraca i 37,8 kod žena). U naselju ima 376 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,36.
Ovo naselje je najvećim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).
|
|
m | ž |
|||
? | 14 | 7 | ||
80+ | 1 | 12 | ||
75—79 | 14 | 21 | ||
70—74 | 22 | 37 | ||
65—69 | 28 | 29 | ||
60—64 | 23 | 26 | ||
55—59 | 29 | 29 | ||
50—54 | 39 | 38 | ||
45—49 | 64 | 46 | ||
40—44 | 44 | 50 | ||
35—39 | 43 | 44 | ||
30—34 | 53 | 37 | ||
25—29 | 45 | 52 | ||
20—24 | 46 | 45 | ||
15—19 | 42 | 55 | ||
10—14 | 39 | 41 | ||
5—9 | 42 | 36 | ||
0—4 | 35 | 35 | ||
Prosek : | 36,0 | 37,8 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 507 | 133 | 338 | 12 | 15 | 9 |
Ženski | 528 | 97 | 337 | 75 | 9 | 10 |
UKUPNO | 1.035 | 230 | 675 | 87 | 24 | 19 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 245 | 31 | 0 | 6 | 67 |
Ženski | 125 | 20 | 0 | 0 | 29 |
UKUPNO | 370 | 51 | 0 | 6 | 96 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 15 | 26 | 28 | 5 | 14 |
Ženski | 0 | 2 | 27 | 5 | 3 |
UKUPNO | 15 | 28 | 55 | 10 | 17 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 0 | 7 | 10 | 4 | 7 |
Ženski | 1 | 4 | 1 | 7 | 15 |
UKUPNO | 1 | 11 | 11 | 11 | 22 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 10 | 0 | 0 | 15 | |
Ženski | 7 | 0 | 0 | 4 | |
UKUPNO | 17 | 0 | 0 | 19 |
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ U Tršiću se uči digitalna humanistika („Politika”, 12. avgust 2018)
- ^ S., S. (24. 7. 2019). „Tršić i Tronoša - područje izuzetnog značaja”. Politika. Pristupljeno 25. 7. 2019.
- ^ Svetski dan predela („Politika”, 13. oktobar 2020)
- ^ „Takmičenja”. Društvo za srpski jezik i književnost Srbije. Arhivirano iz originala 29. 10. 2013. g. Pristupljeno 24. 5. 2013.
- ^ „Pravilnik o o polaganju prijemnih ispita i upisu kandidata na studijske programe koje realizuje Filološki fakultet” (PDF). Filološki fakultet. Arhivirano iz originala (PDF) 26. 03. 2014. g. Pristupljeno 24. 5. 2013.
- ^ „Riznica srpska/Kuća Vuka Karadžića”. Arhivirano iz originala 28. 04. 2015. g. Pristupljeno 04. 08. 2016.
- ^ „Android vodič/Etno-park Tršić Loznica”. Arhivirano iz originala 09. 08. 2016. g. Pristupljeno 04. 08. 2016.
- ^ Raketić, Slobodan (29. 7. 2019). „Studenti su gradili u Tršiću”. Politika. Pristupljeno 30. 7. 2019.
- ^ Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima. Podgorica: Republički zavod za statistiku. septembar 2005. COBISS-ID 8764176.
- ^ Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. Podgorica: Republički zavod za statistiku. septembar 2004. ISBN 978-86-84433-00-0.
Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]- Tršić Arhivirano na sajtu Wayback Machine (24. decembar 2017) Fotografije (jezik: srpski)
- Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)
- Gugl satelitska mapa (Maplandia)
- Tršić Fotografije (jezik: srpski)
- Tršić: Goste mame mobe i posela („Večernje novosti“, 20. novembar 2012) (jezik: srpski)
- Kako nominacija za Evropski muzej godine utiče na Tršić? („Politika“, 13. decembar 2014) (jezik: srpski)