Tuključani
Tuključani | |
---|---|
![]() Proljeće u tuključanima | |
Administrativni podaci | |
Država | Bosna i Hercegovina |
Entitet | Republika Srpska |
Opština | Kozarska Dubica |
Stanovništvo | |
— 2013. | 92 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 45° 10′ 17″ S; 16° 43′ 20″ I / 45.1714° S; 16.7222° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 225 m |
Površina | 5.768998 km2 |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 79247 |
Pozivni broj | 052 |
Tuključani su naseljeno mjesto u opštini Kozarska Dubica, Republika Srpska, BiH.[1] Prema popisu stanovništva iz 1991. u naselju je živjelo 185 stanovnika. A prema poslednjem popisu iz 2013. živi 92 stanovnika.
Geografija
[uredi | uredi izvor]Selo tuključani se nalazi u opštini Kozarska Dubica, U Bosni i Hercegovini u entitetu Republika Srpska, i pripada mjesnoj zajednici Komlenac.Selo je udaljeno od rijeke Une oko 5 km.
Putna komunikacija
[uredi | uredi izvor]Putna komunikacija kroz selo je jako loša. U selu nema asfaltiranih površina. Od samog grada je udaljeno oko 9 km. Do magistralnog puta Kozarska Dubica kostajnica Tuključani su udaljeni 4 km.
Okolna mjesta
[uredi | uredi izvor]U blizini sela se nalaze dvije pravoslavne crkve na oko 2 km nalazi se crkva u selu Brekinja(Hram Uspenja presvete Bogorodice) te na oko 3,5 km u selu Pobrđani (Hram Svetog Vasilija Ostroškog).
Sela koja okružuju Tuključane su: Johova, Čelebinci, Jasenje, Mrazovci, Suvaja, Brekinja,Pobrđani i Komlenac. Selo je izraido brdovito i bogato je izvorima pitke vode te brojnim potocima i rječicom koja se zove Tuklešnica.
Istorija
[uredi | uredi izvor]Prvo naseljavanje
[uredi | uredi izvor]Smatra se, po istorijskim zapisima, da je naseljeno u XVIII vijeku sa područja Manjače. Stanovišto je bilo raspodjeljeno po prezimenima svako prezime bilo je kao pleme, prezimena koja su zastupljena su: Puzigaća, Kos, Kondić,Novaković, Pralica, Rauš i Marjanović.
Učešće u ratovima
[uredi | uredi izvor]Stanovništvo je učestvovalo u svim ratoviva a najviše je stradalo u Drugom svjetskom ratu u partizanskim redovima i kao civilno stanovništvo u logorima, a najviše u logoru Jasenovac.
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, mjesto je imalo 185 stanovnika. A prema poslednjem popisu iz 2013. godine u selu živi 92 stanovnika u 35 domaćinstava. Stanovništvo je 100% srpsko. Stanovništvo je izrazito ruralnog tipa.
GODINA | BROJ STANOVIKA |
---|---|
1948 | 327 |
1953 | 300 |
1961 | 322 |
1971 | 317 |
1981 | 261 |
1991 | 185 |
2013 | 92 |
Biljni svijet
[uredi | uredi izvor]Pošto je ovo brdski teren ovde uspjevaju razni tipovi drveća biljaka i ljekovitih biljaka. Najčešće se gaje žitarice i voće.
Životinjski svijet
[uredi | uredi izvor]Divlje životinje
[uredi | uredi izvor]Lisica, divlja svinja, srna, jazavac, zec vjeverica i moge druge žive na području sela a lisice su jedne od najbrojnijih koje zadnjih godina nanose ozbiljnu štetu stanovništvu.

Domaće životinje
[uredi | uredi izvor]U selu se najviše gaje ovce, krave, svinje i živina, kao što su kokokške, ćurke i mnoge druge.
Ptice
[uredi | uredi izvor]Za ovaj region karakterističan je veliki broj vrsta ptica a najbrojnije su :jastreb, gavran, vrabac, sjenica, a svake godine gosti su i lasta, Sova, Kos i mnoge druge vrste.
Vidi još
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Official results from the book: Ethnic composition of Bosnia-Herzegovina population, by municipalities and settlements, 1991. census, Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine — Bilten no.234, Sarajevo 1991.