Pređi na sadržaj

Tuključani

Koordinate: 45° 10′ 17″ S; 16° 43′ 20″ I / 45.1714° S; 16.7222° I / 45.1714; 16.7222
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Tuključani
Proljeće u tuključanima
Administrativni podaci
DržavaBosna i Hercegovina
EntitetRepublika Srpska
OpštinaKozarska Dubica
Stanovništvo
 — 2013.92
Geografske karakteristike
Koordinate45° 10′ 17″ S; 16° 43′ 20″ I / 45.1714° S; 16.7222° I / 45.1714; 16.7222
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Aps. visina225 m
Površina5.768998 km2
Tuključani na karti Bosne i Hercegovine
Tuključani
Tuključani
Tuključani na karti Bosne i Hercegovine
Ostali podaci
Poštanski broj79247
Pozivni broj052

Tuključani su naseljeno mjesto u opštini Kozarska Dubica, Republika Srpska, BiH.[1] Prema popisu stanovništva iz 1991. u naselju je živjelo 185 stanovnika. A prema poslednjem popisu iz 2013. živi 92 stanovnika.

Geografija

[uredi | uredi izvor]

Selo tuključani se nalazi u opštini Kozarska Dubica, U Bosni i Hercegovini u entitetu Republika Srpska, i pripada mjesnoj zajednici Komlenac.Selo je udaljeno od rijeke Une oko 5 km.

Naselja u Kozarskoj Dubici

Putna komunikacija

[uredi | uredi izvor]

Putna komunikacija kroz selo je jako loša. U selu nema asfaltiranih površina. Od samog grada je udaljeno oko 9 km. Do magistralnog puta Kozarska Dubica kostajnica Tuključani su udaljeni 4 km.

Okolna mjesta

[uredi | uredi izvor]

U blizini sela se nalaze dvije pravoslavne crkve na oko 2 km nalazi se crkva u selu Brekinja(Hram Uspenja presvete Bogorodice) te na oko 3,5 km u selu Pobrđani (Hram Svetog Vasilija Ostroškog).

Sela koja okružuju Tuključane su: Johova, Čelebinci, Jasenje, Mrazovci, Suvaja, Brekinja,Pobrđani i Komlenac. Selo je izraido brdovito i bogato je izvorima pitke vode te brojnim potocima i rječicom koja se zove Tuklešnica.

Istorija

[uredi | uredi izvor]

Prvo naseljavanje

[uredi | uredi izvor]

Smatra se, po istorijskim zapisima, da je naseljeno u XVIII vijeku sa područja Manjače. Stanovišto je bilo raspodjeljeno po prezimenima svako prezime bilo je kao pleme, prezimena koja su zastupljena su: Puzigaća, Kos, Kondić,Novaković, Pralica, Rauš i Marjanović.

Učešće u ratovima

[uredi | uredi izvor]

Stanovništvo je učestvovalo u svim ratoviva a najviše je stradalo u Drugom svjetskom ratu u partizanskim redovima i kao civilno stanovništvo u logorima, a najviše u logoru Jasenovac.

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, mjesto je imalo 185 stanovnika. A prema poslednjem popisu iz 2013. godine u selu živi 92 stanovnika u 35 domaćinstava. Stanovništvo je 100% srpsko. Stanovništvo je izrazito ruralnog tipa.

GODINA BROJ STANOVIKA
1948 327
1953 300
1961 322
1971 317
1981 261
1991 185
2013 92

Biljni svijet

[uredi | uredi izvor]

Pošto je ovo brdski teren ovde uspjevaju razni tipovi drveća biljaka i ljekovitih biljaka. Najčešće se gaje žitarice i voće.

Životinjski svijet

[uredi | uredi izvor]

Divlje životinje

[uredi | uredi izvor]

Lisica, divlja svinja, srna, jazavac, zec vjeverica i moge druge žive na području sela a lisice su jedne od najbrojnijih koje zadnjih godina nanose ozbiljnu štetu stanovništvu.

Crvena lisica
Domaće životinje
[uredi | uredi izvor]

U selu se najviše gaje ovce, krave, svinje i živina, kao što su kokokške, ćurke i mnoge druge.

Za ovaj region karakterističan je veliki broj vrsta ptica a najbrojnije su :jastreb, gavran, vrabac, sjenica, a svake godine gosti su i lasta, Sova, Kos i mnoge druge vrste.

Vidi još

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Official results from the book: Ethnic composition of Bosnia-Herzegovina population, by municipalities and settlements, 1991. census, Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine — Bilten no.234, Sarajevo 1991.