Pređi na sadržaj

Ferganska dolina

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Pejzaž Ferganske doline u Uzbekistanu

Ferganska dolina, takođe Fergana, međuplaninska prostrana kotlina duž gornjeg toka rijeke Sir-Darje (u Uzbekistanu, Kirgistanu, Tadžikistanu). Okružena je planinskim lancima Tjen Šana. Obuhvata oko 22000 km². Dolinska ravnica leži na visini od 320 do oko 1000 metara. Izuzevši centralni dio, koji je pustinjska stepa, dolinska ravnica je velika oaza.

Karta Tadžikistana; Ferganska dolina je na sjeveru uz rijeku Sir Darju

Klima[uredi | uredi izvor]

Klima je suha kontinentska. Prosječna godišnja količina padavina ne prelazi 300 mm.

Poljoprivreda[uredi | uredi izvor]

Uzgajaju se žitarice, riža, voće, vinova loza, pamuk. Ferganska dolina je najvažnije veštačko natapano područje pod kulturom pamuka.

Prirodna bogatstva[uredi | uredi izvor]

Ležišta ugljena, nafte, sumpora, žive i ruda obojenih metala.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Rubna su područja su gusto naseljena. Ferganska dolina se ubraja među najgušće naseljenu regiju u srednjoj Aziji.

Gradovi[uredi | uredi izvor]

Glavna gradska središta su Kučand (bivši Lenjinabad), Fergana, Kokand, Andižan, Namangan, .

Istorija[uredi | uredi izvor]

U aničko doba Ferganska dolina je bila dio Sogdijane, u 8. vjeku u nju su prodrli Arapi, u 9. vjeku Persijanci, a poslije Džingis Kan i Tamerlsan. Rusi su je osvojili 1876 godine.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Opća Enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, knjiga 2, pp. 682, Zagreb 1977.