Hercegovački pašaluk
Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Hercegovački pašaluk | |||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
1833.—1851. | |||||||||||||
Hercegovački pašaluk (1833—1851) | |||||||||||||
Glavni grad | Mostar | ||||||||||||
Regija | Balkan | ||||||||||||
Zemlja | Osmansko carstvo | ||||||||||||
Događaji | |||||||||||||
Status | Bivša pokrajina | ||||||||||||
Vladavina | |||||||||||||
• Oblik | Pašaluk | ||||||||||||
Istorija | |||||||||||||
• Uspostavljeno | 1833. | ||||||||||||
• Ukinuto | 1851. | ||||||||||||
|
Ovaj članak je deo serije o istoriji Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Crne Gore i Srbije |
Hercegovački pašaluk (ejalet) je bio osmanska provincija od 1833. do 1851. godine. Zadnja prestonica mu je bio Mostar.
Hercegovački sandžak
[uredi | uredi izvor]Prvobitno je formiran Hercegovački sandžak 1462. kao provincija Osmanskog carstva, sa sedištem u Foči. Prvi hercegovački sandžak-beg je bio Hamza-beg. Prestonica sandžaka je kasnije pomerena u Pljevlja (raniji naziv Breznica). Hercegovački sandžak je bio deo Rumelijskog, a kasnije postaje deo Bosanskog pašaluka.
Hercegovački pašaluk
[uredi | uredi izvor]Hercegovački sandžak je 1833. odvojen od Bosanskog pašaluka i dobio je u status pašaluka. Tada je Ali-paša Rizvanbegović, rođeni Hercegovac, postao polu-nezavisni vladar (vezir) novoformiranog pašaluka. Nakon njegove smrti 1851, Hercegovački pašaluk je ukinut i njegova teritorija je spojena sa Bosanskim pašalukom, time proširujući pašaluk Bosna.
Hercegovački pašaluk se sastojao iz sledećih oblasti: Prijepolje, Taslidža sa Kolašinom i Šaranci sa Drobnjakom, Čajniče, Nevesinje, Nikšić, Ljubinje-Trebinje, Stolac, Počitelj, Blagaj, Mostar, Duvno i polovina Konjica koja je sa južne strane Neretve.
Upravitelji
[uredi | uredi izvor]- 1462-???? Hamza-beg
- ????-1833
- 1833—1851 Ali-paša Rizvanbegović
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Ćorović, Vladimir (1997). Istorija srpskog naroda.