Hronologija FNRJ i KPJ april 1947.
Appearance

Hronološki pregled važnijih događaja vezanih za društveno-politička dešavanja u Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji (FNRJ) i delovanje Komunističke partije Jugoslavije (KPJ), kao i opšta politička, društvena, sportska i kulturna dešavanja koja su se dogodila u toku aprila meseca 1947. godine.
![]() ![]() |
1. april
[uredi | uredi izvor]
- Otpočela Omladinska radna akcija na izgradnji pruge „Šamac-Sarajevo“, dugoj 242 kilometra, koja je predstavljala najveći planirani objekat u prvoj godini Petogodišnjeg plana. U izgradnji pruge učestvovalo je 211.381 brigadira iz Jugoslavije, svrstanih u 887 radnih brigada i 5.842 brigadira iz inostranstva, svrstanih je u 56 radnih brigada. Izgradnja je završena 15. novembra, a narednog dana je svečano otvorio predsednik Vlade FNRJ Josip Broz Tito prilikom posete Sarajevu.[1]
- Uredbom Vlade FNRJ osnovano Državno preduzeće za civilni vazdušni saobraćaj „Jugoslovenski aerotransport“ (JAT) u čiji je sastav dve godine kasnije uključeno i Državno preduzeće za opravku vazduhoplovnog materijala „Aeroremont“. Tokom narednih godina JAT je postao jedan od poznatijih i pouzdanijih evropskih avioprevoznika i jedan od prepoznatljivih brendova SFRJ.[1]
5. april
[uredi | uredi izvor]- Narodna skupština NR Srbije usvojila Zakon o administrativno-teritorijalnoj podeli Narodne Republike Srbije i Zakon o izmenama i dopunama Zakona o izboru narodnih odbora, Oblasnog odbora Autonomne Kosovsko-metohijske oblasti i Narodne skupštine Autonomne Pokrajine Vojvodine. Na istoj sednici doneta je odluka o ukidanju okružnih narodnih odbora, nakon čega su osnovne administrativne jedinice između Vlade NR Srbije i mesnih narodnih odbora postali srezovi, odnosno sreski narodni odbori.[1]
11. april
[uredi | uredi izvor]- Sabor NR Hrvatske usvojio Državni budžet Narodne Republike Hrvatske za 1947. godinu i Finansijski zakon NR Hrvatske za 1947. godinu.[2]
12. april
[uredi | uredi izvor]- Na Cetinju održan Prvi kongres Narodnog fronta Crne Gore, kome je prisustvovalo 350 delegata iz svih krajeva Crne Gore. Kongres je otvorio predsednik Narodnog fronta Crne Gore Miloš Rašović, a glavni Referat Današnji zadaci Narodnog fronta podneo je Blažo Jovanović, predsednik Vlade NR Crne Gore. Na Kongresu je usvojen Statut Narodnog fronta i izabran Glavni odbor Narodnog fronta Crne Gore, za čijeg predsednika je izabran Blažo Jovanović.[2]
13. april
[uredi | uredi izvor]- Na teritoriji 27 srezova Narodne Republike Makedonije održani izbori za sreske i opštinske Narodne odbore, na koje je izašlo 414.392 (95%) glasača, a najveći broj je osvojila lista Narodnog fronta Makedonije.[2]
15. april
[uredi | uredi izvor]- U Beogradu predsednik Vlade FNRJ Josip Broz Tito primio Lovela Ruksa, generalnog direktora Uprave Ujedinjenih nacija za pomoć i obnovu (UNRA).[3]
18. april
[uredi | uredi izvor]- Skupština NR Bosne i Hercegovine usvojila Državni budžet NR Bosne i Hercegovine za 1947. godinu, Finansijski plan za 1947. godinu, Završni račun NR Bosne i Hercegovine za 1946. godinu i razne druge zakonske predloge.[2]
19. april
[uredi | uredi izvor]- U Moskvi održan sastanak ministara inostranih poslova velikih Savezničkih zemalja posvećen zaključivanju mira sa Austrijom. Jugoslovensku delegaciju na ovom sastanku predvodio je potpredsednik Vlade FNRJ Edvard Kardelj, koji se tokom boravka u Moskvi sastao sa Josifom Staljinom i razgovarao o ekonomski odnosima FNRJ i Sovjetskog Saveza, mešovitim društvima, spoljnoj politici i pitanju Trsta i Albanije.[2][4]
20. april
[uredi | uredi izvor]- U Trstu održana vanredna skupština Slovenačkog prosvetnog saveza na kome je došlo do ujedinjavanja slovenačkih i hrvatskih prosvetnih udruženja pod imenom Slovenačko-hrvatski prosvetni savez, koji je rukovodio kulturnim i prosvetnim radom Slovenaca i Hrvata na teritoriji Slobodne Teritorije Trsta (STT).[2]
- U Beogradu obnovljen rad Narodne biblioteke Srbije, koja je smeštena u zgradu bivšeg hotela „Srpska kruna“, pošto je stara zgrada biblioteke na Kosančićevom vencu stradala u bombardovanju Beograda, aprila 1941. godine. Narodna biblioteka je 1973. preseljena u novu zgradu na Vračaru, a u ovoj zgradi je ostala Biblioteka grada Beograda.[4]
22. april
[uredi | uredi izvor]- U Beogradu održana sednica Vlade FNRJ na kojoj je usvojen predlog Zakona o petogodišnjem planu razvitka narodne privrede od 1947. do 1951. godine, koji je Narodna skupština usvojila 28. aprila.[3]
27. april
[uredi | uredi izvor]
- U Pragu, od 27. aprila do 3. maja, održano V evropsko prvenstvo u košarci. Košarkaška reprezentacija Jugoslavije u sastavu — Nebojša Popović, Ladislav Demšar, Aleksandar Gec, Srđan Kalember, Mirko Marjanović, Zorko Cvetković, Božo Grkinić, Zlatko Kovačević, Aleksandar Milojković, Božidar Munćan, Otone Olivieri, Tulio Roklicer, Miodrag Stefanović i trener Stevica Čolović osvojila je pretposlednje trinaesto mesto. Prva tri mesta na takmičenju osvojile su reprezentacije Sovjetskog Saveza, Čehoslovačke i Egipta. Ovo je bilo prvo učešće jugoslovenske košarkaške reprezentacije na nekom međunarodnom takmičenju.
28. april
[uredi | uredi izvor]- Narodna skupština FNRJ donela Zakon o Prvom petogodišnjem planu razvitka narodne privrede FNRJ za period 1947-1951, tzv. „prva petoljetka“, čiji su osnovni zadaci bili — „likvidirati privrednu i tehničku zaostalost, jačati ekonomske i odbrambene snage zemlje, učvršćivati državni socijalistički sektor privrede i socijalističke odnose i podizati opšte blagostanje naroda“. Glavno težište plana bilo je na izgradnji teške industrije, koja je trebalo da posluži kao temelj za razvoj ostalih privrednih grana i na elektrifikaciji.[2][3][4]
29. april
[uredi | uredi izvor]- U Beogradu održana premijera filma „Slavica“, reditelja Vjekoslava Afrića koji je bio prvi posleratni jugoslovenski film i ujedno prvi partizanski film.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b v Hronologija 3 1980, str. 46.
- ^ a b v g d đ e Hronologija 3 1980, str. 47.
- ^ a b v Hronologija Tito 1978, str. 112.
- ^ a b v Istorija Srbije 2004.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Pregled istorije Saveza komunista Jugoslavije. Beograd: Institut za izučavanje radničkog pokreta. 1963. COBISS.SR 54157575
- Hronologija revolucionarne delatnosti Josipa Broza Tita. Beograd: Export-press. 1978. COBISS.SR 50094343
- Hronologija radničkog pokreta i SKJ 1919—1979. tom III 1945—1979. Beograd: Narodna knjiga; Institut za savremenu istoriju. 1980. COBISS.SR 1539739598
- Narodni heroji Jugoslavije tom I. Beograd: Narodna knjiga. 1982. COBISS.SR 48700167
- Narodni heroji Jugoslavije tom II. Beograd: Narodna knjiga. 1982. COBISS.SR 48703239
- Istorija Saveza komunista Jugoslavije. Beograd: Izdavački centar „Komunist”; Narodna knjiga; Rad. 1985. COBISS.SR 68649479
- Moderna srpska država 1804—2004 — hronologija. Beograd: Istorijski arhiv Beograda. 2004. COBISS.SR 119075084