Hronologija FNRJ i KPJ januar 1947.
Appearance
Hronološki pregled važnijih događaja vezanih za društveno-politička dešavanja u Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji (FNRJ) i delovanje Komunističke partije Jugoslavije (KPJ), kao i opšta politička, društvena, sportska i kulturna dešavanja koja su se dogodila u toku januara meseca 1947. godine.
5. januar
[uredi | uredi izvor]- U Beogradu održana prva derbi fudbalska utakmica između „Crvene zvezde“ i „Partizana“, tzv. Beogradski derbi. Utakmica je završena pobedom „Crvene zvezde” sa 4:3, a tokom narednih godina ovo je postao jedan od najpoznatijih derbi utakmica u SFRJ, zajedno sa Hrvatskim derbijem (između „Hajduka” i „Dinama”) i Slovenačkim derbijem (između „Olimpije” i „Maribora”). Do raspada SFRJ, 1992. godine odigrano je ukupno 90 derbija između „Crvene zvezde“ i „Partizana“.
6. januar
[uredi | uredi izvor]- U Beogradu Vrhovni sud Narodne Republike Srbije zbog „davanja informacija američkoj ambasadi“ osudio na osam godina zatvora političara Miloša Trifunovića (1871—1957), bivšeg diplomatu Kraljevine Jugoslavije i predsednika izbegličke vlade (1943), kao i još sedmoricu lica, među kojima trojicu na smrt — Milutina Miću Stefanovića, prevodioca ambasade SAD; Željka Šušina, bivšeg majora Jugoslovenske vojske i Branka Jovanovića, novinara. Prema tvrdnji optužnice, koju je zastupao Miloš Minić, ekonomski analitičar ambasade Efik Prindonof bio je organizator ove doušničke mreže.[1]
9. januar
[uredi | uredi izvor]- U Beogradu predsednik Vlade FNRJ Josip Broz Tito primio ambasadora Čehoslovačke u FNRJ dr Jozefa Korbela, koji mu je uručio poklon Čehoslovačke armije namenjen Jugoslovenskoj armiji — četiri vagona sanitetskog materijala.[2]
12. januar
[uredi | uredi izvor]- Okružni sud u Zagrebu osudio na smrtnu kaznu streljanjem četvoricu visokih funkcionera Nezavisne Države Hrvatske — Blaža Lorkovića (1903—1947), poverenika Glavnog ustaškog stana i jednog od saradnika Ante Pavelića; pukovnika Božidara Cerovskog (1902—1947), šefa ustaške policije u Zagrebu; Zdenka Blažekovića (1915—1947), vođu Muške ustaške mladeži i pukovnika Ivana Kirina (1911—1947), komandanta Poglavnikove Telesne garde. Smrtna kazna nad osuđenim licima izvršena je 24. januara.[3]
17. januar
[uredi | uredi izvor]- U Ljubljani Ustavotvorna skupština NR Slovenije izglasala i proglasila prvi Ustav NR Slovenije i promenila naziv u Narodna skupština NR Slovenije, za čijeg je predsednika izabran Ferdo Kozak.[4]
- U Beogradu Ustavotvorna skupština NR Srbije izglasala i proglasila Ustav NR Srbije i promenila naziv u Narodna skupština NR Srbije, za čijeg je predsednika izabran Aćim Grulović.[4]
18. januar
[uredi | uredi izvor]- U Zagrebu Ustavotvorni sabor NR Hrvatske izglasao i proglasio prvi Ustav NR Hrvatske i promenio naziv u Sabor NR Hrvatske, za čijeg je predsednika izabran Zlatan Sremec.[4]
25. januar
[uredi | uredi izvor]- U Ljubljani održan Prvi sabor udarnika Slovenije, koji je organizovao Glavni odbor Jedinstvenih sindikata radnika i nameštenika Slovenije (JSSRN), na kome je učestvovalo oko 500 udarnika, kojima su se obratili Miha Marinko, predsednik Vlade NR Slovenije i Tone Dolinšek, predsednik JSRN Slovenije.[5]
- U Zagrebu, 25. i 25. januara, održan Prvi plenum Glavnog odbora Jedinstvenih sindikata Hrvatske (JSH), na kome je analiziran rad sindikata u svetlu društveno-ekonomskih promena i postavljeni novi zadaci. Uvodno izlaganje na Plenumu podneo je Marko belinić, predsednik Glavnog odbora (JSH).[5]
30. januar
[uredi | uredi izvor]- U Zagrebu preminuo Dubravko Dujšin (1894—1947), hrvatski pozorišni i filmski glumac, a jedno vreme i direktor Drame Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. U njegovu čast list Vijesnik je 1977. ustanovio „nagradu Dubravko Dujšin“, kao godišnju nagradu za pozorišnu umetnost.[6]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ „Presuda izdajničko-špijunskoj grupi Stevanović—Trifunović”. istorijskenovine.unilib.rs. Borba. 1. 7. 1947. str. 4.
- ^ Hronologija Tito 1978, str. 112.
- ^ „Juče je izrečena presuda ustaškim zlikovcima Kirinu, Cerovskom, Lorkoviću i Blažekoviću”. istorijskenovine.unilib.rs. Borba. 13. 1. 1947. str. 5.
- ^ a b v Hronologija 3 1980, str. 42.
- ^ a b Hronologija 3 1980, str. 43.
- ^ „Smrt prvaka zagrebačke drame Dubravka Dujšina”. istorijskenovine.unilib.rs. Borba. 2. 2. 1947. str. 2.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Pregled istorije Saveza komunista Jugoslavije. Beograd: Institut za izučavanje radničkog pokreta. 1963. COBISS.SR 54157575
- Hronologija revolucionarne delatnosti Josipa Broza Tita. Beograd: Export-press. 1978. COBISS.SR 50094343
- Hronologija radničkog pokreta i SKJ 1919—1979. tom III 1945—1979. Beograd: Narodna knjiga; Institut za savremenu istoriju. 1980. COBISS.SR 1539739598
- Narodni heroji Jugoslavije tom I. Beograd: Narodna knjiga. 1982. COBISS.SR 48700167
- Narodni heroji Jugoslavije tom II. Beograd: Narodna knjiga. 1982. COBISS.SR 48703239
- Istorija Saveza komunista Jugoslavije. Beograd: Izdavački centar „Komunist”; Narodna knjiga; Rad. 1985. COBISS.SR 68649479
- Moderna srpska država 1804-2004 — hronologija. Beograd: Istorijski arhiv Beograda. 2004. COBISS.SR 119075084