Pređi na sadržaj

Čubra

Koordinate: 44° 11′ 12″ S; 22° 27′ 33″ I / 44.186666° S; 22.459166° I / 44.186666; 22.459166
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Čubra
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugBorski
OpštinaNegotin
Stanovništvo
 — 2011.557
Geografske karakteristike
Koordinate44° 11′ 12″ S; 22° 27′ 33″ I / 44.186666° S; 22.459166° I / 44.186666; 22.459166
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina173 m
Čubra na karti Srbije
Čubra
Čubra
Čubra na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj019
Registarska oznakaNG

Čubra je naselje u Srbiji u opštini Negotin u Borskom okrugu. Prema popisu iz 2022. u naselju je bilo 212 stanovnika (prema popisu iz 2011. bilo je 413 stanovnika, prema popisu iz 2002. bilo je 557 stanovnika a prema popisu iz 1991. bilo je 803 stanovnika).

Prirodne odlike sela[uredi | uredi izvor]

Čubra je stočarsko, ratarsko i vinogradarsko naselje smešteno u istočnom delu Srbije u Negotinskoj krajini. Nalazi se jugozapadno od centra opštine Negotin, na udaljenosti od 7 km, između Mokranja i Rečke sa jugoistoka, Brestovca sa zapada, Karbulova sa severozapada i Negotina sa severoistoka. Geografske koordinate Čubre su 44° 11' 20 severne geografske širine i 22° 27' 55 istočne geografske dužine. Od ekvatora je udaljena 4.899 km i nalazi se 173 m iznad nivoa mora.[1]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Čubra se pominje još u 16. veku, a stanovništvo čine doseljenici kosovsko-metohijske struje, dinarske, timočko-braničevske, šopske, moravsko-vardarske, Vlasi, povratnici i unutrašnji.[2] Na kartama sa početka 18. veka (Langerova i Temišvarski Banat) zabeležena je Tzubra, Schubra. Godine 1723. imala je 44 „hlebova”, 1811. zabeleženo je naselje Čubra sa 138 kuća.[3] Čubra je zbijeno naselje podeljeno na Donji i Gornji kraj.

Pred Drugi svetski rat svaka od porodica imala je kuće u selu u kojima su živeli zimi, kao i kuće na torovima u kojima su živeli ostatak godine dok su obrađivali zemlju ili čuvali stoku.[4]

Čubra ima osnovnu školu sagrađenu 1878. godine, koja se sa radom počela 1880. Škola je četvororazredna, a od 1982. pripojena je Osnovnoj školi „Branko Radičević” u Negotinu. Crkva u Čubri posvećena je Sošestviju svetog Duha a izgrađena je 1912. godine. Crkvena slava su Sveta Trojica, što je i zavetina sela.

Dom kulture u Čubri izgrađen je 1950. godine. U ovom selu sa uspehom radi i KUD "Mladost", kao i Fudbalski klub Čubra.

Demografija[uredi | uredi izvor]

Prema poslednjem popisu iz 2022. godine u Čubri je živelo 212 stanovnika što je za 201 manje u odnosu na 2011. kada je na popisu bilo 413 stanovnika. U naselju živi 197 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 58,58 godina (58,57 kod muškaraca i 58,59 kod žena).[5]

Prema podacima popisa iz 2022. u naselju ima 98 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,16 a prema istom popisu u naselju ima 294 stambenih jedinica od kojih je 102 naseljenih.[6]

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[7]
Godina Stanovnika
1948. 1.263
1953. 1.296
1961. 1.331
1971. 1.167
1981. 997
1991. 803 759
2002. 557 639
2011. 413
2022. 212
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[8]
Srbi
  
544 97,66%
Jugosloveni
  
3 0,53%
Rumuni
  
2 0,35%
nepoznato
  
8 1,43%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Simić, Aleksandar (2006). Čubra. Negotin: Istorijski arhiv Negotin i Mesna zajednica Čubra. str. 7. ISBN 978-86-84187-16-3. 
  2. ^ Simić, Aleksandar (2006). Čubra. Negotin: Istorijski arhiv Negotin i Mesna zajednica Čubra. str. 23. ISBN 978-86-84187-16-3. 
  3. ^ Jovanović, Kosta (1940). Negotinska Krajina i Ključ - Srpski etnografski zbornik, knjiga 55. Beograd: Srpska kraljevska akademija. str. 191. 
  4. ^ Grupa autora (1968—1969). Negotinska Krajina - glasnik Etnografskog muzeja; Dr Miroslav Draškić "Poreklo stanovništa i etnički procesi u selima negotinske opštine". Beograd: Etnografski muzej. str. 42. 
  5. ^ Starost i pol, podaci po naseljima - Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2022. godine (PDF), Pristupljeno 28.7.2023. Beograd: Republički zavod za statistiku. 2023. str. 466. ISBN 978-86-6161-230-5. 
  6. ^ Domaćinstva prema broju članova - Popis stanovništva, podaci po naseljima, avgust 2023. Beograd: Republički zavod za statistiku. 2023. str. 122. ISBN 978-86-6161-232-9. 
  7. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  8. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  9. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]