Šugrin
Šugrin | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Pirotski |
Grad | Pirot |
Stanovništvo | |
— 2011. | 57 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 43° 20′ 22″ S; 22° 28′ 11″ I / 43.3395° S; 22.469833° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 794 m |
Ostali podaci | |
Pozivni broj | 010 |
Registarska oznaka | PI |
Šugrin je naselje Grada Pirota u Pirotskom okrugu. Prema popisu iz 2011. ima 57 stanovnika (prema popisu iz 2002. bilo je 95 stanovnika).
Istorija[uredi | uredi izvor]
U Šugrinu je rođen izvesni Stevan, najbolji tobdžija Hajduk-Veljka Petrovića, koji ga je za račun Turaka i ubio topom 1813. godine.[1]
Rođen je u mestu 1836. godine Milan Piroćanac državnik srpski. Mada sin Stevana Nedeljkovića, uzeo je sebi za novo prezime izvedeno po svom zavičaju pirotskom. Učio je visoke škole u Beogradu i Parizu, i malo u Nemačkoj. Bio je načelnik Ministrastva spoljnih poslova za vreme knjaza Mihaila, koji mu je poverio nekoliko važnih diplomatskih misija. Posle pogibije knjazove prelazi u sudstvo gde je predsednik Prvostepenog suda u Beogradu i dugo član Kasacionog suda. Bavio se tokom života i advokaturom. Pokrenuo je list "Šumadija", pa uskoro i "Videlo". Bio je vođa Napredne stranke do jeseni 1883. godine. Bio je prethodno nekoliko puta ministar u vladi, a nakon pada vlade Ristićeve, on 1879. godine formira kao predsednik naprednjačku vladu. Posle ostavke 1886. godine povlači se sasvim iz politike. Bio je jedan od najboljih srpskih pravika a dokazao se i kao politički pisac sa više naslova knjiga - brošura i brojnih članaka. Njegovi radovi su bili: "Međunarodni položaj Srbije", "Knez Mihailo i zajednička radnja balkanskih naroda", "Istorijska razmišljanja" idr. Umro je u Beogradu početkom 1897. godine.[2]
U mesnoj osnovnoj školi od 1910. godine radi učitelj Svetozar Lazarević.[3] Po završetku Prvog svetskog rata postavljen je 1920. godine za stalnog učitelja Živojin Kostić.
Demografija[uredi | uredi izvor]
U naselju Šugrin živi 94 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 67,6 godina (68,5 kod muškaraca i 66,8 kod žena). U naselju ima 54 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 1,76.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).
|
|
m | ž |
|||
? | 0 | 0 | ||
80+ | 6 | 6 | ||
75—79 | 7 | 6 | ||
70—74 | 8 | 8 | ||
65—69 | 10 | 11 | ||
60—64 | 7 | 9 | ||
55—59 | 5 | 6 | ||
50—54 | 2 | 0 | ||
45—49 | 0 | 1 | ||
40—44 | 0 | 0 | ||
35—39 | 0 | 0 | ||
30—34 | 1 | 1 | ||
25—29 | 0 | 0 | ||
20—24 | 0 | 0 | ||
15—19 | 0 | 1 | ||
10—14 | 0 | 0 | ||
5—9 | 0 | 0 | ||
0—4 | 0 | 0 | ||
Prosek : | 68,5 | 66,8 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 46 | 1 | 36 | 9 | 0 | 0 |
Ženski | 49 | 2 | 36 | 11 | 0 | 0 |
UKUPNO | 95 | 3 | 72 | 20 | 0 | 0 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 22 | 18 | 0 | 0 | 2 |
Ženski | 21 | 21 | 0 | 0 | 0 |
UKUPNO | 43 | 39 | 0 | 0 | 2 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 0 | 1 | 1 | 0 | 0 |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
UKUPNO | 0 | 1 | 1 | 0 | 0 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
UKUPNO | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 0 | 0 | 0 | 0 | |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 0 | |
UKUPNO | 0 | 0 | 0 | 0 |
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Nova iskra", Beograd 1899. godine
- ^ "Delo", Beograd 1897. godine
- ^ "Prosvetni glasnik", Beograd 1910. godine
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.