Ҁ (slovo ćirilice)
Ovom članku potrebni su dodatni izvori zbog proverljivosti. |
Ćirilično slovo Ҁ ҁ | |||||
---|---|---|---|---|---|
Pozicija u Unikodu | |||||
Veliko: U+0480 | |||||
Malo: U+0481 | |||||
Slova srpske azbuke | |||||
А | Б | В | Г | Д | Ђ |
Е | Ж | З | И | Ј | К |
Л | Љ | М | Н | Њ | О |
П | Р | С | Т | Ћ | У |
Ф | Х | Ц | Ч | Џ | Ш |
Slova ostalih slovenskih jezika | |||||
А́ | А̀ | А̄ | Ґ | Ґ | Ѓ |
Ѓ | Ѐ | Е́ | Е̄ | Ё | Є |
З́ | Ѕ | Ѝ | И́ | І | Ї |
Й | Ќ | О́ | О̀ | Ō | С́ |
У́ | У̀ | Ў | Щ | Ъ | Ы |
Ь | Э | Ю | Я | ||
Slova neslovenskih jezika | |||||
Ӑ | Ӓ | Ә | Ӛ | Ӕ | Ғ |
Ҕ | Ӻ | Ӷ | Ģ | G̑ | Ԁ |
Ԃ | Ꚉ | Ԭ | Ԫ | Ꚁ | Ӗ |
Ӂ | Җ | Ӝ | Ԅ | Ӟ | Ҙ |
Ž | Ẕ | Ẓ | Ԑ | Ӡ | Ź |
Ԇ | Ꚅ | Ӣ | Ҋ | Ӥ | Қ |
Ӄ | Ҡ | Ҟ | Ҝ | Ԟ | Ԛ |
Ӆ | Ԓ | Ԡ | Ԉ | Ԕ | Ӎ |
Ӊ | Ң | Ӈ | Ԩ | Ҥ | Ԣ |
Ԋ | Ӧ | Õ | Ө | Ӫ | Ҩ |
Ԥ | Ҧ | Ҏ | Ř | Ԗ | Ҫ |
Ԍ | Ҭ | Ꚑ | Ԏ | Ӯ | Ӱ |
Ӳ | Ү | Ү́ | Ұ | H̑ | Ҳ |
Ӽ | Ӿ | Һ | Ꙡ | Ҵ | Ҷ |
Ӵ | Ӌ | Ҹ | Ꚇ | Ꚓ | Ҽ |
Ҿ | Ы̄ | Ӹ | Ы̆ | Ҍ | Ӭ |
Э̆ | Э̄ | Э̇ | Ю̆ | Ю̈ | Ю̄ |
Є̈ | Я̆ | Я̄ | Я̆ | Я̈ | Ԙ |
Ԝ | Ӏ | ||||
Istorijska slova | |||||
Ꙉ | Ѻ | Ѹ | Ꙋ | Ѡ | Ѽ |
Ѿ | Ҁ | Ѣ | Ꙓ | Ꙗ | Ѥ |
Ѧ | Ѫ | Ѩ | Ѭ | Ѯ | Ѱ |
Ѳ | ֹѴ | Ѷ | Ꙟ | Ꚏ | Ꚗ |
Ꙥ | Ꙧ | Ꙣ | Ꙑ | Ꙭ | Ꙩ |
ꙮ | |||||
Sva slova ćirilice |
Ҁ ҁ (Ҁ ҁ; kurziv: Ҁ ҁ) je arhaični slovni broj ćiriličnog pisma. Zove se kopa. Njegov oblik (i savremeni naziv) potiče od grčkog slova Koppa (Ϙ ϙ).[1]
Kopa je korišćena kao numerički znak za broj u najstarijim ćiriličnim rukopisima, predstavljajući vrednost 90 (baš kao što je to činio njen grčki predak). Relativno rano je zamenjeno ćiriličnim slovom Če (Č č), koje je sličnog izgleda i prvobitno nije imalo brojčanu vrednost. Izolovani primeri Č koji se koristi kao broj nalaze se u istočnoslovenskim i južnoslovenskim oblastima već u XI veku, iako je kopa nastavila da se redovno koristi u XVI veku. U nekim varijantama zapadne ćirilice, međutim, kopa je zadržana, a Č je korišćen sa vrednošću 60, zamenjujući ćirilično slovo ksi (Ѯ ѯ)
Ćirilična kopa nikada nije imala fonetsku vrednost i nikada nije korišćena kao pismo ni u jednom nacionalnom jeziku koristeći ćirilicu. Međutim, pojedini savremeni udžbenici i rečnici staroslovenskog jezika ubacuju ovaj znak među ostala slova rane ćirilice, ili između P i R (da bi se reprodukovao grčki alfabetski red) ili na samom kraju liste.
Računarski kodovi
[uredi | uredi izvor]Znak | Ҁ | ҁ | ||
---|---|---|---|---|
Naziv u Unikodu | CYRILLIC CAPITAL LETTER KOPPA | CYRILLIC SMALL LETTER KOPPA | ||
Vrsta kodiranja | decimalna | heksadecimalna | decimalna | heksadecimalna |
Unikod | 1152 | U+0480 | 1153 | U+0481 |
UTF-8 | 210 128 | D2 80 | 210 129 | D2 81 |
Numerička referenca znaka | Ҁ | Ҁ | ҁ | ҁ |
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Kempgen, Sebastian (2016-11-24). Slavic Alphabet Tables: Volume 3 - Odds and Ends (1530-1963) (na jeziku: ruski). University of Bamberg Press. str. 8. ISBN 978-3-86309-446-1.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Staroslavяnskiй slovarь (po rukopisяm X—XI vekov), pod redakcieй R. M. Ceйtlin, R. Večerki i Э. Blagovoй, Moskva, “Russkiй яzыk”, 1994, ISBN 5-200-01113-2 (an Old Slavonic dictionary compiled by manuscripts of 10-11 c.).
- Lunt, Horace G. Old Church Slavonic grammar. Berlin, New York: Mouton de Gruyter, 2001 (7th ed.), ISBN 3-11-016284-9.