Җ (slovo ćirilice)
Appearance
Ćirilično slovo Җ җ | |||||
---|---|---|---|---|---|
Pozicija u Unikodu | |||||
Veliko: U+0496 | |||||
Malo: U+0497 | |||||
Slova srpske azbuke | |||||
А | Б | В | Г | Д | Ђ |
Е | Ж | З | И | Ј | К |
Л | Љ | М | Н | Њ | О |
П | Р | С | Т | Ћ | У |
Ф | Х | Ц | Ч | Џ | Ш |
Slova ostalih slovenskih jezika | |||||
А́ | А̀ | А̄ | Ґ | Ґ | Ѓ |
Ѓ | Ѐ | Е́ | Е̄ | Ё | Є |
З́ | Ѕ | Ѝ | И́ | І | Ї |
Й | Ќ | О́ | О̀ | Ō | С́ |
У́ | У̀ | Ў | Щ | Ъ | Ы |
Ь | Э | Ю | Я | ||
Slova neslovenskih jezika | |||||
Ӑ | Ӓ | Ә | Ӛ | Ӕ | Ғ |
Ҕ | Ӻ | Ӷ | Ģ | G̑ | Ԁ |
Ԃ | Ꚉ | Ԭ | Ԫ | Ꚁ | Ӗ |
Ӂ | Җ | Ӝ | Ԅ | Ӟ | Ҙ |
Ž | Ẕ | Ẓ | Ԑ | Ӡ | Ź |
Ԇ | Ꚅ | Ӣ | Ҋ | Ӥ | Қ |
Ӄ | Ҡ | Ҟ | Ҝ | Ԟ | Ԛ |
Ӆ | Ԓ | Ԡ | Ԉ | Ԕ | Ӎ |
Ӊ | Ң | Ӈ | Ԩ | Ҥ | Ԣ |
Ԋ | Ӧ | Õ | Ө | Ӫ | Ҩ |
Ԥ | Ҧ | Ҏ | Ř | Ԗ | Ҫ |
Ԍ | Ҭ | Ꚑ | Ԏ | Ӯ | Ӱ |
Ӳ | Ү | Ү́ | Ұ | H̑ | Ҳ |
Ӽ | Ӿ | Һ | Ꙡ | Ҵ | Ҷ |
Ӵ | Ӌ | Ҹ | Ꚇ | Ꚓ | Ҽ |
Ҿ | Ы̄ | Ӹ | Ы̆ | Ҍ | Ӭ |
Э̆ | Э̄ | Э̇ | Ю̆ | Ю̈ | Ю̄ |
Є̈ | Я̆ | Я̄ | Я̆ | Я̈ | Ԙ |
Ԝ | Ӏ | ||||
Istorijska slova | |||||
Ꙉ | Ѻ | Ѹ | Ꙋ | Ѡ | Ѽ |
Ѿ | Ҁ | Ѣ | Ꙓ | Ꙗ | Ѥ |
Ѧ | Ѫ | Ѩ | Ѭ | Ѯ | Ѱ |
Ѳ | ֹѴ | Ѷ | Ꙟ | Ꚏ | Ꚗ |
Ꙥ | Ꙧ | Ꙣ | Ꙑ | Ꙭ | Ꙩ |
ꙮ | |||||
Sva slova ćirilice |
Җ җ (Җ җ; iskošeno: Җ җ) je slovo ćiriličnog pisma.[1] Zove se Žje ili Ž sa silaznicom. Njegov oblik je izveden od ćiriličnog slova Ž (Ž ž) sa dodatkom spuštača na desnoj nozi.
Җ se koristi u azbukama dunganskog,[2]kalmičkog,[3] tatarskog[4] i turkmenskog jezika.[5]
Izgovara se kao meko "žj" - identično izgovoru slova Ź.
Ovo slovo se nalazi i u zdorovljanskom jeziku, gde se takođe izgovara kao meko "žj". Za obilježavanje tog zvuka, u tom veštačkom jeziku koriste naizmenično i Җ i Ź - nema definisanih gramatičkih pravila koji striktno određuju koje slovo da se iskoristi u određenom slučaju.
Korišćenje
[uredi | uredi izvor]Jezik | Mesto u azbuci | Izgovor | Romanization |
---|---|---|---|
Kalmički jezik | 11th | /dʒ/ lažnoglasna postaveolarna afrikata | j, dzh |
Turkmenski jezik | 9th | /d͡ʒ/ true glasna postaveolarna afrikata | j |
Dunganski jezik | 10th | /tʂ/ bezvučna retrofleksna afrikata/tɕ/ bezvučna alveolopalatalna afrikata | zh, ⱬ |
Tatarski jezik | /dʑ/ glasna alveolopalatalna afrikata /ʑ/ glasni alveolopalatalni frikativ | c |
Računarski kodovi
[uredi | uredi izvor]Znak | Җ | җ | ||
---|---|---|---|---|
Naziv u Unikodu | CYRILLIC CAPITAL LETTER ZHE WITH DESCENDER |
CYRILLIC SMALL LETTER ZHE WITH DESCENDER | ||
Vrsta kodiranja | decimalna | heksadecimalna | decimalna | heksadecimalna |
Unikod | 1174 | U+0496 | 1175 | U+0497 |
UTF-8 | 210 150 | D2 96 | 210 151 | D2 97 |
Numerička referenca znaka | Җ | Җ | җ | җ |
Slična slova
[uredi | uredi izvor]- Ҹ ҹ : Č sa vertikalnim potezom.
- Dž dž : Ćiriličko slovo Dž.
- Ӌ ӌ : Ćiriličko slovo Kakaško Dž.
- Ӂ ӂ : Ćiriličko slovo Ž sa brevom.
- Ӝ ӝ : Ćiriličko slovo Ž sa dijarezom.
- Ģ ģ : Latiničko slovo Ģ.
- Dž dž : Latiničko dijagraf D i Z sa karonom.
- Č č : Ćiriličko slovo Č.
- Ž ӝ : Ćiriličko slovo Ž.
- Č č : Latiničko slovo C sa karonom.
- Ž ž' : Latiničko slovo Z sa karonom.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ „Cyrillic: Range: 0400–04FF” (PDF). The Unicode Standard, Version 6.0. 2010. str. 42. Arhivirano (PDF) iz originala 13. 5. 2011. g. Pristupljeno 19. 09. 2023.
- ^ Ager, Simon (ur.). „Dungan (huэйzў йүяn)”. Omniglot: writing systems & languages of the world. Arhivirano iz originala 25. 04. 2006. g. Pristupljeno 19. 09. 2023.
- ^ Ager, Simon (ur.). „Kalmyk (Halьmg keln)”. Omniglot: writing systems & languages of the world. Pristupljeno 19. 09. 2023.
- ^ Ager, Simon (ur.). „Tatar (tatarça / tatarča / تاتارچا)”. Omniglot: writing systems & languages of the world. Pristupljeno 19. 09. 2023.
- ^ Ager, Simon (ur.). „Turkmen (Türkmen dili / Tүrkmen dili)”. Omniglot: writing systems & languages of the world. Pristupljeno 19. 09. 2023.
Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]