Ӷ (slovo ćirilice)
Appearance
Ćirilično slovo Ӷ ӷ | |||||
---|---|---|---|---|---|
Pozicija u Unikodu | |||||
Veliko: U+04F6 | |||||
Malo: U+04F7 | |||||
Slova srpske azbuke | |||||
А | Б | В | Г | Д | Ђ |
Е | Ж | З | И | Ј | К |
Л | Љ | М | Н | Њ | О |
П | Р | С | Т | Ћ | У |
Ф | Х | Ц | Ч | Џ | Ш |
Slova ostalih slovenskih jezika | |||||
А́ | А̀ | А̄ | Ґ | Ґ | Ѓ |
Ѓ | Ѐ | Е́ | Е̄ | Ё | Є |
З́ | Ѕ | Ѝ | И́ | І | Ї |
Й | Ќ | О́ | О̀ | Ō | С́ |
У́ | У̀ | Ў | Щ | Ъ | Ы |
Ь | Э | Ю | Я | ||
Slova neslovenskih jezika | |||||
Ӑ | Ӓ | Ә | Ӛ | Ӕ | Ғ |
Ҕ | Ӻ | Ӷ | Ģ | G̑ | Ԁ |
Ԃ | Ꚉ | Ԭ | Ԫ | Ꚁ | Ӗ |
Ӂ | Җ | Ӝ | Ԅ | Ӟ | Ҙ |
Ž | Ẕ | Ẓ | Ԑ | Ӡ | Ź |
Ԇ | Ꚅ | Ӣ | Ҋ | Ӥ | Қ |
Ӄ | Ҡ | Ҟ | Ҝ | Ԟ | Ԛ |
Ӆ | Ԓ | Ԡ | Ԉ | Ԕ | Ӎ |
Ӊ | Ң | Ӈ | Ԩ | Ҥ | Ԣ |
Ԋ | Ӧ | Õ | Ө | Ӫ | Ҩ |
Ԥ | Ҧ | Ҏ | Ř | Ԗ | Ҫ |
Ԍ | Ҭ | Ꚑ | Ԏ | Ӯ | Ӱ |
Ӳ | Ү | Ү́ | Ұ | H̑ | Ҳ |
Ӽ | Ӿ | Һ | Ꙡ | Ҵ | Ҷ |
Ӵ | Ӌ | Ҹ | Ꚇ | Ꚓ | Ҽ |
Ҿ | Ы̄ | Ӹ | Ы̆ | Ҍ | Ӭ |
Э̆ | Э̄ | Э̇ | Ю̆ | Ю̈ | Ю̄ |
Є̈ | Я̆ | Я̄ | Я̆ | Я̈ | Ԙ |
Ԝ | Ӏ | ||||
Istorijska slova | |||||
Ꙉ | Ѻ | Ѹ | Ꙋ | Ѡ | Ѽ |
Ѿ | Ҁ | Ѣ | Ꙓ | Ꙗ | Ѥ |
Ѧ | Ѫ | Ѩ | Ѭ | Ѯ | Ѱ |
Ѳ | ֹѴ | Ѷ | Ꙟ | Ꚏ | Ꚗ |
Ꙥ | Ꙧ | Ꙣ | Ꙑ | Ꙭ | Ꙩ |
ꙮ | |||||
Sva slova ćirilice |
Ӷ ӷ (Ӷ ӷ, iskošeno: Ӷ ӷ) je slovo ćiriličnog pisma, nastalo od ćiriličnog slova G (Г г) dodavanjem donje crtice (silaznice). Zove se G sa silaznicom.
Korišćenje
[uredi | uredi izvor]G sa silaznicom se koristi u azbukama sledećih jezika:
Language | Pronunciation |
---|---|
Abhaski jezik | glasni velarni frikativ or glasni uvularni frikativ /ɣ ~ ʁ/ |
Ketski jezik | zvučni uvularni ploziv /ɢ/ or zvučni uvularni frikativ
/ʁ/[1] |
Nivhški jezik | zvučni uvularni ploziv /ɢ/[2][3] |
Sibirski jupički jezik | zvučni uvularni ploziv /ɢ/[4] |
Računarski kodovi
[uredi | uredi izvor]Znak | Ӷ | ӷ | ||
---|---|---|---|---|
Naziv u Unikodu | CYRILLIC CAPITAL LETTER GHE WITH DESCENDER |
CYRILLIC SMALL LETTER GHE WITH DESCENDER | ||
Vrsta kodiranja | decimalna | heksadecimalna | decimalna | heksadecimalna |
Unikod | 1270 | U+04F6 | 1271 | U+04F7 |
UTF-8 | 211 182 | D3 B6 | 211 183 | D3 B7 |
Numerička referenca znaka | Ӷ | Ӷ | ӷ | ӷ |
U Unicode-u, ovo slovo se zove [GHE WITH DESCENDER].
Slična slova
[uredi | uredi izvor]- G g : Ćiriličko slovo G
- Ҕ ҕ : Ćiriličko slovo G sa središnjim kukom
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Verner, G. K. (1997). „Ketskiй яzыk”. Яzыki mira. Paleoaziatskie яzыki. Moskva: Indrik.
- ^ Gruzdeva, E. Ю. (1997). „Nivhskiй яzыk”. Яzыki mira. Paleoaziatskie яzыki. Moskva: Indrik.
- ^ "Nivkh (Nivhgu/Nivxgu)". Wolfram Siegel. in Omniglot: Writing systems & languages of the world. Simon Ager (ed.). http://www.omniglot.com/writing/nivkh.htm Accessed 2011-04-23.
- ^ Menovщikov, G. A. (1997). „Aziatskih эskimosov яzыk”. Яzыki mira. Paleoaziatskie яzыki. Moskva: Indrik.
Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]