Pređi na sadržaj

Ӷ (slovo ćirilice)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ćirilično slovo Ӷ ӷ
Pozicija u Unikodu
Veliko: U+04F6
Malo: U+04F7
Slova
srpske azbuke
А Б В Г Д Ђ
Е Ж З И Ј К
Л Љ М Н Њ О
П Р С Т Ћ У
Ф Х Ц Ч Џ Ш
Slova ostalih
slovenskih jezika
А́ А̀ А̄ Ґ Ґ Ѓ
Ѓ Ѐ Е́ Е̄ Ё Є
З́ Ѕ Ѝ И́ І Ї
Й Ќ О́ О̀ Ō С́
У́ У̀ Ў Щ Ъ Ы
Ь Э Ю Я
Slova
neslovenskih jezika
Ӑ Ӓ Ә Ӛ Ӕ Ғ
Ҕ Ӻ Ӷ Ԁ
Ԃ Ԭ Ԫ Ӗ
Ӂ Җ Ӝ Ԅ Ӟ Ҙ
Ԑ Ӡ
Ԇ Ӣ Ҋ Ӥ Қ
Ӄ Ҡ Ҟ Ҝ Ԟ Ԛ
Ӆ Ԓ Ԡ Ԉ Ԕ Ӎ
Ӊ Ң Ӈ Ԩ Ҥ Ԣ
Ԋ Ӧ Ө Ӫ Ҩ
Ԥ Ҧ Ҏ Ԗ Ҫ
Ԍ Ҭ Ԏ Ӯ Ӱ
Ӳ Ү Ү́ Ұ Ҳ
Ӽ Ӿ Һ Ҵ Ҷ
Ӵ Ӌ Ҹ Ҽ
Ҿ Ы̄ Ӹ Ы̆ Ҍ Ӭ
Э̆ Э̄ Э̇ Ю̆ Ю̈ Ю̄
Є̈ Я̆ Я̄ Я̆ Я̈ Ԙ
Ԝ Ӏ
Istorijska
slova
Ѻ Ѹ Ѡ Ѽ
Ѿ Ҁ Ѣ Ѥ
Ѧ Ѫ Ѩ Ѭ Ѯ Ѱ
Ѳ ֹѴ Ѷ
Sva slova ćirilice

Ӷ ӷ (Ӷ ӷ, iskošeno: Ӷ ӷ) je slovo ćiriličnog pisma, nastalo od ćiriličnog slova G (Г г) dodavanjem donje crtice (silaznice). Zove se G sa silaznicom.

Korišćenje

[uredi | uredi izvor]

G sa silaznicom se koristi u azbukama sledećih jezika:

Language Pronunciation
Abhaski jezik glasni velarni frikativ or glasni uvularni frikativ /ɣ ~ ʁ/
Ketski jezik zvučni uvularni ploziv /ɢ/ or zvučni uvularni frikativ

/ʁ/[1]

Nivhški jezik zvučni uvularni ploziv /ɢ/[2][3]
Sibirski jupički jezik zvučni uvularni ploziv /ɢ/[4]

Računarski kodovi

[uredi | uredi izvor]
Znak Ӷ ӷ
Naziv u Unikodu CYRILLIC CAPITAL LETTER
GHE WITH DESCENDER
CYRILLIC SMALL LETTER
GHE WITH DESCENDER
Vrsta kodiranja decimalna heksadecimalna decimalna heksadecimalna
Unikod 1270 U+04F6 1271 U+04F7
UTF-8 211 182 D3 B6 211 183 D3 B7
Numerička referenca znaka Ӷ Ӷ ӷ ӷ

U Unicode-u, ovo slovo se zove [GHE WITH DESCENDER].

Slična slova

[uredi | uredi izvor]
  • G g : Ćiriličko slovo G
  • Ҕ ҕ : Ćiriličko slovo G sa središnjim kukom

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Verner, G. K. (1997). „Ketskiй яzыk”. Яzыki mira. Paleoaziatskie яzыki. Moskva: Indrik. 
  2. ^ Gruzdeva, E. Ю. (1997). „Nivhskiй яzыk”. Яzыki mira. Paleoaziatskie яzыki. Moskva: Indrik. 
  3. ^ "Nivkh (Nivhgu/Nivxgu)". Wolfram Siegel. in Omniglot: Writing systems & languages of the world. Simon Ager (ed.). http://www.omniglot.com/writing/nivkh.htm Accessed 2011-04-23.
  4. ^ Menovщikov, G. A. (1997). „Aziatskih эskimosov яzыk”. Яzыki mira. Paleoaziatskie яzыki. Moskva: Indrik. 

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]